Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1769/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice BF, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), rješavajući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, broj: Pp-1226/2025 od 22. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenica BF,
oslobađa od optužbe
da ne bi: u Rijeci, nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja, u propisanom roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavila osiguranje za radnicu JF, koja je započela s radom 1. travnja 2023., već bi istu prijavila 14. travnja 2023.,
čime bi počinila prekršajno djelo iz čl. 172. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju.
II. Uslijed odluke pod točkom I., žalba tužitelja je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda okrivljenica BF je proglašena krivom, zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci, a pravno označenog kao prekršaj iz čl. 172. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, za koje djelo je primjenom čl. 38. Prekršajnog zakona, oslobođena od kazne.
2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o sankciji tj. zbog oslobađanja okrivljenice od kazne, u bitnom navodeći da je takva odluka protivna svrsi kažnjavanja odnosno postizanju specijalne i generalne prevencije.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenice povrijedio odredbu prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona jer djelo, na način kako je činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.
7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenicu proglasio krivom zbog prekršajnog djela, činjenično opisanog u izreci tj. zbog toga što okrivljenica nije nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja, u propisanom roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavila osiguranje za radnicu JF, koja je započela s radom 1. travnja 2023., već bi istu prijavila 14. travnja 2023., a koje djelo je pogrešno pravno označio kao prekršaj iz čl. 172. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, budući da Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, uopće nije sadržavao odredbu čl. 172. st. 1. toč. 1., slijedom čega djelo, kako je pravno označeno u pobijanoj presudi i u optužnom aktu, uopće nije propisano kao prekršaj, pa je time što je okrivljenicu za isto proglasio krivim, prvostupanjski sud povrijedio materijalno pravo na štetu okrivljenika.
8. Međutim, kažnjivo ponašanje počinitelja, koje bi se u konkretnom slučaju prema činjeničnom opisu djela i stanju spisa, sastojalo u neprijavljivanju imenovane radnice u propisanom roku tijelu mirovinskog osiguranja, bilo je propisano kao prekršaj odredbom čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.) , koja je propisivala da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Isto djelo je zadržalo pravni kontinuitet u odredbi čl. 166. st. 2. toč. 5. novog Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25.), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., a koja propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura kazniti za prekršaj obveznik doprinosa- pravna osoba, ako ne dostavi podatak o početku i prestanku osiguranja i promjeni tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka prema članku 109. stavku 1. točkama 2., 3. i 5. ovoga Zakona, dok je u stavku 3. istog članka propisano da će se za prekršaj iz st. 2. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura, kaznit će i obveznik doprinosa - fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
9. Dakle, prema naprijed citiranim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, predmetno prekršajno djelo sastoji se u propuštanju dostave podataka o početku i prestanku osiguranja, i to od strane poslodavca obveznika doprinosa-pravne osobe, odgovorne osobe u pravnoj osobi ili od strane poslodavca fizičke osobe koja je obveznik doprinosa, odnosno predmetno prekršajno djelo odnosi se isključivo na poslodavca obveznika doprinosa bilo kao pravne osobe ili kao fizičke osobe, što je konstitutivno obilježje predmetnog djela.
10. U činjeničnom opisu pobijane presude, navedeno je da okrivljenica nije nadležnim tijelima mirovinskog osiguranja, u propisanom roku od najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavila osiguranje za radnicu JF, koja je započela s radom 1. travnja 2023, međutim u činjeničnom opisu djela nije navedeno, niti je iz činjeničnog opisa uopće razvidno da je okrivljenica obveznik doprinosa, što je konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, tj. uopće nije vidljivo da je imenovanoj radnici okrivljenica bila poslodavac, tim više što se u osobnim podacima okrivljenice navedenim u pobijanoj presudi, između ostalog, navodi da je ista umirovljenica. Stoga činjenični opis prekršaja bez navođenja njegovog bitnog zakonskog obilježja, u stvari ne sadrži obilježje prekršaja, čime je u konkretnom slučaju ostvarena povreda materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
11. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, što je u konkretnom slučaju izostalo, jer u protivnom tj. u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
12. Slijedom iznesenog, budući da se ponašanje okrivljenice kako je činjenično opisano u izreci pobijane presude, ne može podvesti pod zakonski opis djela, koje se ispravno označava kao prekršaj iz čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, ovaj Sud je postupajući u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, primjenom čl. 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenicu, zbog prekršaja za koji je proglašena krivom, na temelju čl. 182. točke 1. istog Zakona, oslobodio od optužbe.
13. Iz navedenih razloga, presuđeno je kao u izreci.
Zagreb, 24. veljače 2026.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
