Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-83/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog HM, zbog kaznenog djela protiv imovine – oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KO-DO-1165/2022 od 8. prosinca 2025., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-608/2023-26 od 13. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: K- 608/2023-26 od 13. listopada 2025. optuženi HM proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude. Na temelju članka 235. stavka 1. KZ/11 optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca te mu je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora od 4 (četiri) mjeseca na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti prvostupanjske presude ne počinio novo kazneno djelo. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom HM će se u slučaju opoziva uvjetne osude uračunati u kaznu zatvora vrijeme provedeno za oduzimanja slobode u vezi s kaznenim djelom, od 19. rujna 2022. u 9,00 sati do 20. rujna 2022. u 8,00 sati. Na temelju članka 68. stavka 1. KZ/11 uz izrečenu uvjetnu osudu optuženom HM izriče se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja mjera će se izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju i koja mjera može trajati do proteka roka provjeravanja. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 sud će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj:
152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu: ZKP) dosuđuje se imovinskopravni zahtjev oštećeniku Republici Hrvatskoj, u iznosu od 971,94 eura (slovima: devetsto sedamdeset jedan euro i devedeset četiri centa) te se nalaže optuženom HM isplatiti navedeni iznos oštećeniku Republici Hrvatskoj u državni proračun u roku 6 (šest) mjeseci po pravomoćnosti prvostupanjske presude. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP optuženi HM se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova postupka.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog odluke o kaznenoj sankciji, predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u odluci o kazni na način da se optuženiku izrekne bezuvjetna kazna zatvora.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika nije podnesen.
4. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada navodi da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio otegotne okolnosti i da je precijenio značaj olakotnih okolnosti. Naime, državni odvjetnik drži da prvostupanjski sud nije dao dovoljan značaj otegotnim okolnostima na strani optuženika u vidu njegove dosadašnje višestruke kaznene osuđivanosti, između ostalog i zbog istog kaznenog djela te činjenici da ranije osude na njega nisu utjecale na način da više ne čini kaznena djela i da svoje ponašanje uskladi sa zakonom.
7. Unatoč olakotnim okolnostima i činjenici da je optuženik počinio kazneno djelo u stanju bitno smanjene ubrojivosti te priznao kazneno djelo, po stavu državnog odvjetnika pretežu otegotne okolnosti i to njegova osuđivanost jer je iz izvatka iz kaznene evidencije razvidno da je osuđivan presudom Općinskog suda u Osijeku broj: Kmp-4/16, pravomoćnoj 10. veljače 2018., zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. KZ/11, presudom Općinskog suda u Splitu broj K-448/23 od 27. travnja 2023., pravomoćnoj 16. lipnja 2023., zbog kaznenog djela iz članka 235. stavka 1. KZ/11 i presudom Općinskog suda u Rijeci broj K-427/23 od 29. svibnja 2023., pravomoćnoj 16. lipnja 2023., zbog kaznenog djela iz članka 316. KZ/11, a kažnjavan je i presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-13748/2022 od 3. ožujka 2024. zbog prekršaja protiv javnog reda i mira iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Slijedom svega navedenog, državni odvjetnik drži da je optuženik sklon kriminalnim oblicima ponašanja te da ranije sankcije nisu na njega utjecale na način da se suzdrži od ponovnog upuštanja u protupravna ponašanja i da optuženik manifestira upornost i kontinuitet u činjenju kaznenih djela, a što da zahtjeva strože kažnjavanje i izricanje bezuvjetne kazne zatvora optuženiku.
8. Nije u pravu državni odvjetnik kada navodi da je prvostupanjski sud podcijenio i pogrešno ocijenio otegotne okolnosti. Iskrenim i okolnosnim priznanjem kaznenog djela koje mu je optužnim aktom stavljeno na teret čime je pridonio brzom i efikasnom okončanju kaznenog postupka, optuženik je pokazao da za svoje ponašanje preuzima odgovornost što upućuje na njegovu zrelost i spremnost da snosi posljedice svojih radnji, pa je prvostupanjski sud ovu okolnost pravilno ocijenio olakotnom i važnom kod izbora vrste i visine kazne. Osim toga, optuženik je priznao i štetu koju je kaznenim djelom prouzročio, kao i imovinskopravni zahtjev oštećenika, što također govori u prilog njegove osviještenosti o posljedicama kriminalnog ponašanja. Kada se pri tome još ima u vidu da je optuženik inkriminirano djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti i da je djelo počinjeno uslijed prisutne dijagnoze teške i trajne duševne bolesti – endogene psihoze tipa Paranoidne shizofrenije (prema MKB-10 F20.0) u komorbiditetu s primarnim Poremećajem ličnosti mješovitog tipa (prema MKB-10 F61.0) pretežito nezrelih i paranoidnih karakteristika uz sklonost impulzivnom i antisocijalnom ponašanju, nije osnovana tvrdnja državnog odvjetnika kako je sud podcijenio otegotne okolnosti. Protivno žalbenim navodima državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je optuženiku cijenio otegotnim uz raniju osuđivanost upornost izraženu kroz vršenje kaznenih djela te im je dao pravilan značaj, ali i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda upravo kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine je dostatna da se njome ostvare sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
9. Naime, prilikom određivanja vrste i mjere kazne sud mora polaziti od optuženika koji i dalje mora biti koristan član društva pa kazna ne smije imati odlike odmazde, već omogućiti počinitelju da i nakon počinjenog kaznenog djela ostane uključen u društvo. Izrečena sankcija primjerena je i pravedna kako u odnosu na kazneno djelo tako i u odnosu na počinitelja te predstavlja društvenu osudu inkriminiranog ponašanja, kao i upozorenje potencijalnim počiniteljima sličnih kaznenih djela što će imati za posljedicu jačanje povjerenja građana u pravni poredak. Ranije kazne nisu rezultirale pozitivnim promjenama u ponašanju optuženika, međutim, imajući na umu dijagnozu optuženika i izrečenu sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, utjecati će se na uklanjanje osnovnog problema u funkcioniranju optuženika.
10. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno članku 476. stavku 1. točci 1. i 2. ZKP te nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona na štetu optuženika, pa je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 24. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Lidija Vidjak
