Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kžzd-95/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Irene Kvaternik kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog JA, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/2023 i 36/2024 – dalje u tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog JA, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, broj: Kzd-38/2024-23 od 18. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Djelomično se prihvaća žalba optuženog JA, a povodom te žalbe i po službenoj dužnosti ukida se prvostupanjska presuda te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici, broj: Kzd-38/2024- 23 od 18. veljače 2025. optuženi JA proglašen je krivim zbog počinjenja: kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povreda djetetovih prava opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11 (pod točkom 1.), činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude, kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja, opisano po članku 139. stavku 3. u svezi stavka 2. KZ/11, kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 (pod točkom 2.), činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude, kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11 (pod točkom 3.), činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude i kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesna ozljeda iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11, kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11 (pod točkom 4.), činjenično i pravno opisanog u izreci prvostupanjske presude, sve u svezi članka 51. KZ/11. Optuženom JA je za kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11, pod točkom 1., uz primjenu odredbi članka 48. i 49. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, za kazneno djelo iz članka 139. stavka 3. u svezi stavka 2. KZ/11., pod točkom 2., utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, za kazneno djelo pod točkom 3. iz članka 179.a KZ/11, uz primjenu odredbi članka 48. i 49. KZ/11 utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci i za kazneno djelo pod točkom 4. iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11, uz primjenu članka 48. i 49. KZ/11, utvrđena mu je kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci. Na temelju istih zakonskih odredbi optuženik je uz primjenu članka 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca. Na temelju članka 57. KZ/11 optuženom JA izrečena je djelomična uvjetna osuda na način da se od kazne na koju je osuđen izvršava 7 (sedam) mjeseci, a dio kazne od 7 (sedam) mjeseci zatvora neće se izvršiti ukoliko optuženik u roku od 2 (dvije) godine ne počinio novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku – (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 121/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) optuženi JA dužan je na ime troškova kaznenog postupka – paušal platiti iznos od 200,00 eura (dvjesto eura) te trošak kaznenog postupka u iznosu od 98,00 eura (devedeset osam eura) koji se odnosi na provedeno vještačenje, a sve u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio optuženi JA osobno, navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke suda o kazni. U žalbi je predložio da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i da ga oslobodi od optužbe za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, podredno da mu drugostupanjski sud izrekne kaznu zatvora u kraćem trajanju i na istu primijeni uvjetnu osudu ili djelomičnu uvjetnu osudu ili da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba optuženika je djelomično osnovana u odnosu na odluku o kazni te prihvaćanjem te žalbe i po službenoj dužnosti ukinuta je prvostupanjska presuda.
5. Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a s tim u vezi i zbog odluke suda o kazni. S pravom ističe optuženik u odnosu na odluku o kazni da prvostupanjski sud nije naveo razloge o odlučnim činjenicama u pogledu olakotnih okolnosti, da su razlozi koji su navedeni proturječni i nedostatni, a i ispitivanjem prvostupanjske presude povodom podnesene žalbe po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP utvrđeno je da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP jer su razlozi presude o odlučnim činjenicama nejasni i međusobno proturječni, te su u proturječju i s izrekom presude.
6. Prvostupanjski sud je optuženika proglasio krivim za četiri kaznena djela: za kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11 – povrede djetetovih prava, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u svezi stavka KZ/11 – prijetnje, zbog kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 – nasilje u obitelji i zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11 – tjelesne ozljede primijenivši u odnosu na kaznena djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 179.a KZ/11 i članka 117. stavka 2. KZ/11 odredbe o ublažavanju iz članka 48. i 49. KZ/11.
7. Prije svega treba istaknuti da prvostupanjski sud nije utvrdio subjektivna obilježja kaznenog djela prilikom odluke o krivnji za kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11, kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 pod točkom 3. optužbe, kao ni kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. KZ/11.
8. Prvostupanjski sud (točka 14. presude) ističe da je optuženik svojim ponašanjem ostvario sva obilježja kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11 pod točkom 1. i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 pod točkom 3. izreke, dok su izostala utvrđenja o ostvarenju obilježja kaznenih djela iz članka 117. stavka 2. KZ/11, kako u pogledu objektivnih tako i u pogledu subjektivnih obilježja.
9. Naime, sukladno članku 23. KZ/11 sastojci krivnje propisuju da je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.
10. U pobijanoj presudi o ovim odlučnim činjenicama nisu izneseni valjani razlozi, a oni koji su izneseni u znatnoj su mjeri proturječni što prvostupanjsku presudu čini nejasnom, a i u odnosu na odluku o kazni o čemu ovisi primjena materijalnog prava.
11. Slijedom iznijetog, prvostupanjski sud je bio dužan pored objektivnih okolnosti vezanih za postupanje optuženika utvrditi i sve subjektivne okolnosti u odnosu na sva kaznena djela koja su mu stavljena na teret, a koje su okolnosti za sada izostale zbog čega su u prvostupanjskoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama.
12. Osim toga, prvostupanjski sud je i kod odmjeravanja kazne na temelju članka 47. KZ/11 naveo da ne nalazi olakotnih okolnosti na strani optuženika, na što osnovano upire žalitelj. Unatoč navedenom, primijenio je odredbu o ublažavanju kazne iz članka 48. stavka 2. KZ/11, a koji glasi: "blažu kaznu od propisane za određeno kazneno djelo sud može izreći i kad postoje naročito olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio sa žrtvom, ako joj je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu štetu, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom".
13. S obzirom na navedenu odredbu, kako su olakotne i otegotne okolnosti iz članka 47. KZ/11 odlučne činjenice pri odmjeravanju kazne, ostvareno je proturječje izreke i razloga prvostupanjske presude jer je optuženik u izreci pobijane presude primijenio odredbe o ublažavanju kazne iz članka 48. i 49. KZ/11, a da pri tome u razlozima presude nije naveo naročito olakotne okolnosti na temelju kojih sud može optuženika blaže kazniti, pa je stoga počinjena i ova bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP uslijed kojeg proturječja je valjalo djelomično prihvatiti žalbu optuženika, a i po službenoj dužnosti ukinuti prvostupanjsku presudu na temelju članka 483. ZKP.
14. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će vodeći računa o ukazanom, sukladno članku 459. stavku 5. ZKP u obrazloženju presude obrazložiti dokaznu građu, a posebno zbog kojih razloga je spornu činjenicu našao dokazanom, odnosno nedokazanom, dajući pri tome ocjenu vjerodostojnosti dokaza te utvrditi kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenih djela koja su optuženiku stavljena na teret te će sukladno članku 47. KZ/11 prilikom odmjeravanja kazne utvrditi olakotne i otegotne okolnosti, potom ukoliko nalazi da na strani optuženika postoje sukladno članku 48. stavku 2. KZ/11 naročito olakotne okolnosti, primijeniti institut ublažavanja kazne.
15. Sukladno članku 487. stavku 4. ZKP budući da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valja navesti da je prvostupanjski sud dužan utvrditi sve činjenice koje su odlučne za primjenu Kaznenog zakona te će sukladno članku 459. točci 5. ZKP donijeti zakonitu i valjano obrazloženu odluku. Pri tome će obratiti pozornost kod odmjeravanja kazne na odredbu članka 57. KZ/11, odnosno, ako utvrdi krivnju optuženika prilikom odmjeravanja uvjetovanog i neuvjetovanog dijela kazne voditi računa o zakonskoj odredbi kojom se propisuje način odmjeravanja uvjetovanog i neuvjetovanog dijela kazne.
16. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 24. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Mihela Grahovac
