REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4066/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Općine Privlaka, OIB 86291327705, koju zastupaju punomoćnici - odvjetnici iz Odvjetničkog društva Kranjčec i Kamber j.t.d., sa sjedištem u Zadru, Ulica Ljudevita Posavskog 10, protiv tuženika UŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Šalina, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-843/2024-4 od 20. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-826/2020-23 od 19. ožujka 2024., u sjednici održanoj 24. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-843/2024-4 od 20. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-826/2020-23 od 19. ožujka 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnog pitanja za koje podnositeljica navodi da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije, pozivom na odredbu članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), naznačuje pravno pitanje koje glasi:
"Može li drugostupanjski sud u parničnom postupku temeljem izjava svjedoka i tužitelja, a suprotno sadržaju javnih isprava, preinačiti usvojeni tužbeni zahtjev?".
3. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjene temeljne pretpostavke za dopuštenje revizije iz članka 387. stavak 2. ZPP.
4. Predlagateljica u prijedlogu ne navodi da se radi o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda ili da o naznačenom pravnom pitanju nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a da praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena, već prijedlog obrazlaže, u bitnom, tvrdnjama koje ukazuju na neprihvaćanje, inače jasnih i uvjerljivih, razloga na kojima je utemeljena pobijana presuda.
4.1. U odnosu na tvrdnje o potrebi dopuštenja revizije zbog potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu najviši sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuju da bi bilo potrebno dopustiti reviziju zbog potrebe razvoja kroz sudsku praksu usklađenjem odluke sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Valja napomenuti da tužiteljica, očigledno nezadovoljna ocjenom u postupku izvedenih dokaza, naznačenim pitanjem zapravo osporava pravilnost činjeničnih utvrđenja drugostupanjskog suda polazeći od netočne tvrdnje da su ista suprotna sadržaju javnih isprava, ocjenom kojih je, između ostalog, drugostupanjski sud utvrdio odlučne činjenice.
5. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačeno pitanje prijedlog je tužiteljice valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 24. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
