Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-671/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstva branitelja, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2090/2023-21 od 16. prosinca 2025. godine, dana 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se kao osnovana žalba tužene te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2090/2023-21 od 16. prosinca 2025. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari (t. I. izreke) te je određeno da će se postupak nastaviti nakon što Ustavni sud Republike Hrvatske donese odluku u predmetu broj: U-III-5225/2024 (t. II. izreke).

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu podnosi tužena, a rješenje pobija zbog zakonskih razloga iz čl. 354. st. 1. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08. , 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. - dalje: ZPP) u vezi čl. 213. st. 1. ZPP i čl. 381. st. 1. ZPP. Predlaže žalbu prihvatiti i pobijano rješenje ukinuti.

3. Žalba tužene je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu invalidnine koji se temelji na rješenju Ministarstva hrvatskih branitelja od 10. travnja 1997. i rješenju Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 26. svibnja 1997., kojima mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida II skupine.

5. Tijekom ovoga postupka utvrđeno je da su predmetna rješenja oglašena ništavima rješenjem Ministarstva branitelja Republike Hrvatske od 1. kolovoza 2013. godine. Tužba tužitelja protiv toga rješenja je odbijena presudom Upravnog suda u Splitu broj UsI-739/21 od 12. ožujka 2021., a potom je Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom odbio žalbu tužitelja i potvrdio citiranu presudu Upravnog suda u Splitu.

6. Povodom ustavne tužbe tužitelja, Ustavni sud Republike Hrvatske (dalje: USRH) je dana 9. studenog 2023. ukinuo je presudu Visokog upravnog suda i presudu Upravnog suda te predmet vratio na ponovni postupak.

7. Međutim, ni u ponovljenom postupku nije došlo do drukčijeg pravnog ishoda:

Upravni sud u Splitu ponovno je odbio tužbu presudom poslovni broj: Us I- 3081/2023, a Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom poslovni broj Usž- 3673/24-2 od 9. listopada 2024. odbio je žalbu tužitelja i potvrdio prvostupanjsku presudu.

8. Nesporno je da je tužitelj ponovno podnio ustavnu tužbu USRH kojom osporava posljednju presudu Visokog upravnog suda. Međutim, ta činjenica sama po sebi ne može predstavljati valjanu pravnu osnovu za prekid ovog parničnog postupka.

9. Pobijano rješenje o prekidu postupka do okončanja postupka pred USRH temelji se na pogrešnom pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda i pogrešnoj primjeni čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP.

10. Prethodno pravno pitanje u ovom sporu odnosi se isključivo na postojanje upravne odluke koja bi tužitelju priznavala status i pravo na invalidninu, a o tom je pitanju već pravomoćno odlučeno u upravnom sporu presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Dok ta presuda egzistira u pravnom poretku, sud u parničnom postupku vezan je njezinim pravnim učincima.

11. Naime, USRH ne odlučuje o samom subjektivnom pravu tužitelja na isplatu invalidnine, a koje u ovome sporu predstavlja prethodno pravno pitanje. Ustavna tužba nije redovni ni izvanredni pravni lijek, već posebno ustavnopravno sredstvo zaštite Ustavom zajamčenih prava i sloboda. Odluka USRH nema karakter meritorne odluke o upravnoj stvari niti predstavlja odluku o prethodnom pitanju u smislu parničnog postupka već takav pravni učinak ima u ovom slučaju citirana presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

12. Dakle, u konkretnom slučaju postupak u kojem je odlučeno o prethodnom pravnom pitanju pravomoćno je okončan, a sama mogućnost da bi USRH eventualno ukinuo osporenu presudu ne predstavlja postojeće, već tek hipotetsko buduće stanje, koje ne može biti osnova za odgodu odlučivanja u ovom sporu.

13. Dodatno, prekid postupka u ovakvim okolnostima bio bi protivan načelu ekonomičnosti i učinkovitosti postupka te bi doveo do neopravdanog odugovlačenja parnice bez stvarne procesne potrebe. Pri tome prava tužitelja ni na koji način ne bi bila dovedena u pitanje jer ako bi u budućnosti, eventualnom drukčijom odlukom nadležnog tijela u upravnom postupku, stekao novu i valjanu pravnu osnovu za isplatu invalidnine, bio bi ovlašten pokrenuti odgovarajući parnični postupak radi ostvarenja svoje tražbine, ako istu ne bi mogao ostvariti mirnim putem.

14. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP žalba je uvažena kao osnovana i prvostupanjsko rješenje ukinuto te će sud prvoga stupnja nastaviti s postupkom.

U Zagrebu 24. veljače 2026.

Sutkinja

Gordana Bošković Majerović