Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-93/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja EM, evidentiranog prema OIB- u: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa], sa prebivalištem na adresi [adresa], Western Australia 6020, kojeg zastupa punomoćnica Marela Vojvoda, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Orlić i partneri d.o.o. u Dubrovniku, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Z- 1136/2024 od 13. siječnja 2025., dana 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj Z-1136/2024 od 13. siječnja 2025., te se predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa] te je određena provedba zabilježbe odbijenog prijedloga.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.

6. Predlagatelj je predložio pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik nekretnine koja je u zemljišnoj knjizi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa] kao vlasništvo Republike Hrvatske, no to ne odražava stvarno stanje. Naime, predlagatelj je preko oca i njegovih prednika već dugi niz godina u posjedu navedene nekretnine, a koju je od pok. oca MM naslijedio rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj: O.140/90 od 1. listopada 1991. godine.

7. Predlagatelj je u spis dostavio sljedeću dokumentaciju Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik: izvod iz popisnog lista broj 139, dio I i dio II (posjedovni list) od 4. svibnja 2009., identifikaciju k.č. nove izmjere k. o. [katastarska općina]-[adresa] od 4. svibnja 2009., izvadak iz bzp-a za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj: O.140/90 od 1. listopada 1991. godine, fotografije predmetne nekretnine te predložio saslušanje svjedoka i očevid.

8. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka uz obrazloženje da predlagatelj nije dostavio isprave iz kojih bi proizlazilo da mu pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, već da svoj zahtjev temelji na tvrdnji o stjecanju prava vlasništva dosjelošću. Sud se pritom pozvao na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci Rev 346/2023-2, prema kojem u pojedinačnom ispravnom postupku nije dopušteno dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću izvođenjem drugih dokaza (svjedoci, očevid i sl.).

9. Iako je točno da stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti ne može biti predmet raspravljanja u ispravnom postupku, ne može se prihvatiti ovakav zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

10. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje: ZZK) propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak koji se provodi kada postoji opravdani razlog, a takav razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da određenoj osobi pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist, a radi se o pravu koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Svrha pojedinačnog ispravnog postupka jest omogućiti učinkovito usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim i katastarskim stanjem u situacijama kada postoji određeni nesklad, a predlagatelj raspolaže ispravama koje upućuju na opravdanost izmjene upisa. Također, iz citirane odredbe jasno proizlazi da se ne zahtijeva dokazivanje prava u punom opsegu, niti konačno utvrđenje njegova postojanja, već postojanje vjerojatnosti.

12. Odredbom čl. 108. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova ("Narodne novine" br. 81/97., 109/02., 153/02., 123/02., 14/05., 60/10., 60/10., 55/13., 63/19., 128/22., 127/24. – dalje: Zemljišnoknjižni poslovnik) propisano je da opravdani razlog postoji kada je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim postojanje prava koje nije upisano, dok čl. 109. st. 4. istog propisa izričito navodi da se prijedlogu prilažu javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, uključujući i izvatke iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine.

13. U konkretnom slučaju predlagatelj je dostavio izvadak iz katastra, odnosno izvod iz popisnog lista broj 139, dio I i II, koji se nalazi na listu 7 spisa, a iz kojeg proizlazi da je prije preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina]-[adresa], predlagatelj bio upisan kao posjednik predmetne nekretnine. Pitanje pravne naravi izvatka iz katastra kao javne isprave razriješeno je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova (Su-IV-409/16 od 14. listopada 2016.), prema kojem izvadak iz katastra zemljišta predstavlja javnu ispravu na temelju koje se može cijeniti opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, budući da sadrži relevantne podatke o posjedniku nekretnine.

14. Nadalje, sukladno odredbi čl. 209. st. 2. ZZK u prijedlogu je potrebno između ostalog točno naznačiti i činjenice na kojima se prijedlog temelji (kao npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), a što je predlagatelj u konkretnom slučaju naveo, odnosno da je vlasništvo nekretnine stekao nasljeđivanjem od oca na temelju rješenja o nasljeđivanju priloženom uz prijedlog.

15. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je nepravilno postupio kada je odbio prijedlog uz obrazloženje da predlagatelj nije dostavio isprave iz kojih bi proizlazilo da mu pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, već da svoj prijedlog temelji na tvrdnji o stjecanju vlasništva dosjelošću. Takav zaključak ne proizlazi iz sadržaja podnesenog prijedloga niti iz priložene dokumentacije.

16. Time je prvostupanjski sud prvo pogrešno interpretirao sadržaj prijedloga svodeći ga na tvrdnju o stjecanju vlasništva dosjelošću. Drugo, sud je zakonski standard „učiniti vjerojatnim“ zamijenio standardom potpune dokazanosti prava. Takvim je pristupom prijevremeno odlučio o pitanju koje nije predmet ovog stadija postupka.

17. Slijedom navedenog, primjenom čl. 380. t. 3. ZPP u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK valjalo je ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ocijeniti od kakvog su značaja sve isprave koje je predlagatelj priložio, je li tim ispravama učinio vjerojatnim postojanje opravdanog interesa za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka te ima li predlagatelj pravni interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka nakon čega će, sukladno tim utvrđenjima, moći donijeti pravilnu i zakonitu odluku o osnovanosti prijedloga predlagatelja.

U Zagrebu 24. veljače 2026.

Sutkinja

Gordana Bošković Majerović