Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3571/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Vuljak, odvjetnik u Koprivnici, protiv prvotuženice UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Vuković, odvjetnik u Križevcima i drugotuženika PB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Ščetar i Vesna Rajić sa sjedištem u [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi drugotuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj P-348/2021-67 od 14. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba drugotuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj P-348/2021- 67 od 14. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev drugotuženika za nadoknadom troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj P-348/2021-67 od 14. svibnja 2024. nalaže se drugotuženiku da tužitelju na ime naknade za korištenje tuđe stvari isplati iznos od 6.322,91 eura sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena na iznose kako slijedi:
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2019
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2019
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2019
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2020
na iznos od 71,81 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2022
na iznos od 58,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2022
na iznos od 58,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2022
na iznos od 59,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2023
sve u roku od 15 dana pa do plaćanja. (točka I. izreke). Navedenom presudom odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na prvotuženicu koji glasi: I. tužena UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je tužitelju UB DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade za korištenje tuđe stvari isplatiti iznos od 6.322,91 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa za razdoblje od 01.08.2015.g do 31.12.2022.g po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023.g uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena na iznose kako slijedi na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2015
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2016
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2017
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2018
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2019
na iznos od 79,63 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2019
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2019.
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2019
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2020
na iznos od 77,83 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2020
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2020
na iznos od 71,81 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2021
na iznos od 73,96 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2021
na iznos od 70,09 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2021
na iznos od 69,66 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2021
na iznos od 68,80 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.2.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.3.2022
na iznos od 64,50 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.4.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.5.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.6.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.7.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.8.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.9.2022
na iznos od 61,49 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.10.2022
na iznos od 58,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.11.2022
na iznos od 58,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.12.2022
na iznos od 59,48 EUR zakonsku zateznu kamatu od 1.1.2023
sve u roku od 15 dana pa do plaćanja (točka II. izreke). Navedenom presudom nalaže se drugotuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.854,24 eura sa zateznim kamatama od presuđenja, odnosno od 14. svibnja 2024. pa do plaćanja uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od presuđenja pa do plaćanja, u roku od 15 dana (točka III. izreke). Navedenom presudom nalaže se tužitelju da prvotuženici nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.156,95 eura sa zateznim kamatama od presuđenja, odnosno od 14. svibnja 2024. pa do plaćanja uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od presuđenja pa do plaćanja, u roku od 15 dana (točka IV. presude).
2. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-348/2021-67 od 14. svibnja 2024. utvrđeno je da je tužba tužitelja povučena za iznos od 207,05 eura.
3. Protiv navedene presude u dijelu pod točkama I. i III. izreke pravodobno se žali drugotuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja ukine prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, podredno da se presuda u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev u tom dijelu odbije.
Drugotuženik zahtijeva nadoknadu troškova sastava žalbe.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade s osnove koristi koju su tuženici ostvarili posjedovanjem nekretnine u vlasništvu tužitelja u razdoblju od 1. rujna 2015. do 1. prosinca 2022.
7. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:
- da su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Bjelovaru Zemljišnoknjižnog odjela Križevci upisane nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je kao vlasnik istih upisan tužitelj i to od 12. veljače 2015. na temelju ugovora o darovanju koji je sklopljen između tužitelja i CB (povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]);
- da su u posjedovnom listu broj 349 k. o. [katastarska općina] upisane nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica], a kao posjednik je upisan tužitelj (prijepis posjedovnog lista broj 349 k. o. [katastarska općina]);
- da je drugotuženik imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 21. kolovoza 2013. pa sve do 2. veljače 2024.;
- da je prvotuženica imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] i to u razdoblju od 21. kolovoza 2013. do 4. listopada 2018., od 04. listopada 2018. do 8. svibnja 2019. na adresi [adresa], a od 8. svibnja 2019. na dalje na adresi [adresa].;
- da je tužitelj tuženicima 7. kolovoza 2015. uputio dopis kojim zahtijeva za iseljenje, da iz sadržaja dopisa proizlazi da tuženici drže tužiteljevu nekretninu bez valjanog pravnog osnova te da je tužitelj već u nekoliko navrata tražio od njih da se isele iz predmetne kuće i da ju predaju u isključivi miran posjed tužitelju, ali da su se oni na te zahtjeve oglušili pa stoga tužitelj putem punomoćnika pisanim putem traži od tuženika da isele iz kuće i predaju nekretnine u njegov isključivi i miran posjed slobodnu od njihovih osoba i stvari te je dan rok za navedeni zahtjev do 1. rujna 2015. (dopis tužitelja od 7. kolovoza 2015., stranica 8. spisa);
- da je 26. listopada 2015. tužitelj protiv tuženika podnio tužbu radi predaje u posjed predmetnih nekretnina, koji se postupak vodi pred Općinskim sudom u Bjelovaru Stalna služba u Križevcima poslovni broj Ps-16/2015,
- da je nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] u naravi livada, parcela ravne konfiguracije tla koja je duže vrijeme bila zapuštena i nekorištena, da je prilaz do parcele svježe iskrčen od samoniklog grmlja, predmetna parcela nalazi se odmah iza kuće 29 i gospodarskog objekta te je kao takva prikladna da se koristi kao vrt ili manji voćnjak, da je pristup na nju kroz dvorište da je naknada za najam poljoprivrednog zemljišta prema podacima iz Eurostata i Državnog zavoda za statistiku iznosila za predmetni period 12,00 eura godišnje ili mjesečno 1,00 eura, za period od 1. listopada 2017. do 31. prosinca 2017. 3,00 eura, 2018. i 2019. 24,00 eura, te od 1. siječnja 2020. do 1. srpnja 2020. 6,00 eura, odnosno ukupno 33,00 eura (nalaz stalne sudske vještakinje Ljiljane Šepak dipl. ing. arg. od 11. rujna 2023., stranice 96- 98 spisa);
- da se na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] nalazi izgrađena prizemna stambena zgrada s podrumom ispod dijela zgrade, da se u aneksu nalaze pomoćne prostorije koje nisu predmet utvrđivanja najamnine, da je zgrada izgrađena 1989., da su temelji izvedbeni betonski trakasti, nosiva konstrukcija je zidana od opeke, međukatna konstrukcija je armiranobetonska, krovna je drvena s pokrovom od salonit ploča, da limarija nije izvedena pocinčana, da fasada nije izvedena, podovi su obloženi laminatom i keramikom, zidovi su ožbukani i obojani, unutarnja stolarija je drvena i vanjska je drvena i duplo staklo, provedene su instalacije struje, vode, kanalizacije te je grijanje putem peći na kruta goriva, zgrada posjeduje priključak struje, snabdijevanje vode je iz bunara, odvod fekalnih voda je u septičku jamu, plinski priključak nije izvedene, zgrada se sastoji od dvije etaže, prizemlja i podruma ispod dijela zgrade, prizemlje sadrži hodnik, kuhinju, kupaonu, sobu i u podrumu su izvedene i uređene dvije sobe, da ukupna neto površina objekta koje je predmet najma iznosi 43,31 m2, nekretnina je održavana, zgrada je u funkciji i dobrom stanju (nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Dubravke Golec dipl. ing. građ. od 11. rujna 2023., stranice 104-113 spisa)
- da iznos najamnine za razdoblje od rujna 2015. do prosinca 2022. za stambenu zgradu u [adresa] na kčbr. [katastarska čestica] iznosi 6.518,00 eura (dopuna nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Dubravke Golec dipl. ing. građ. od 28. prosinca 2023., stranice 139-147 spisa);
- da je 16. siječnja 2023. u prostorije odvjetničkog ureda Vuljak i Vuljak d.o.o. pristupio tužitelj i naveo da je 14. siječnja 2023. iz kuće u [adresa] iselio drugotuženik, odnosno njegove osobne stvari iselili su njegov otac i brat, te je otac drugotuženika predao ključeve kuće i podruma tužiteljevoj majci CB (službena bilješka od 16. siječnja 2023., stanica 130. spisa)
- da je prvotuženica u predmetnoj nekretnini živjela od 2013. s drugotuženikom, a da je iz iste iselila u listopadu 2018.;
- da je drugotuženik nakon iseljenja prvotuženice nastavio koristiti predmetne nekretnine, a da je otac drugotuženika predao ključeve kuće i podruma tužiteljevoj majci 14. siječnja 2023.;
- da su tuženici bili nepošteni posjednici od trenutka tužbe radi predaje u posjed predmetnih nekretnina u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Ps- 16/2015 u kojem je tužba podnesena 26. listopada 2015.;
- da je tužitelj na temelju presude Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Križevcima poslovni broj P-305/2016 od 5. veljače 2018., koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3561/2018-3 od 15. rujna 2020. isplatio dosuđeni iznos punomoćniku drugotuženika čime je svoju obavezu isplate izvršio.
8. Na ove utvrđene činjenice sud prvog stupnja primijenio je materijalno pravo iz odredbi članka 165. stavka 1., članka 165. stavka 2. i članka 165. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15. – dalje: ZVDSP).
9. Sud prvog stupnja je utvrdio da je drugotuženica iselila iz nekretnine u listopadu 2018., a da je drugotuženik istu nastavio koristiti, te da stoga prvotuženica od listopada 2018. nije u posjedu predmetne nekretnine, a kako je posjed nastavio i zadržao drugotuženik, prvotuženica nije imala načina za predaju posjeda nekretnine. Slijedom navedenog, sud pravog stupnja je zaključio da je za potraživanje tužitelja prema prvotuženici za razdoblje od 1. listopada 2015. do 1. listopada 2018. nastupila zastara u skladu s odredbom članka 165. stavka 2. ZVDSP, dok za razdoblje od 1. listopada 2018. do 1. siječnja 2023. tužitelj od tuženice ne može zahtijevati naknadu za korištenje nekretnine jer je tijekom postupka utvrđeno da prvotuženica od 1. listopada 2018. više nije stanovala u predmetnoj nekretnini niti bila u posjedu iste.
10. Sud prvog stupnja je zaključio kako je drugotuženik bio u posjedu nekretnine u cijelom utuženom razdoblju, što drugotuženik nije niti osporavao već je smatrao da na to ima pravo s obzirom na to da je imao potraživanje prema tužitelju na ime troškova ulaganja u nekretninu. Međutim, sud prvog stupnja zaključuje da, iako su tuženici imali potraživanje prema tužitelju, samom predajom tužbe radi predaje u posjed u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Ps-16/2015, koja je predana 26. listopada 2015., tuženici su postali nepošteni posjednici te kao nepošteni posjednici u skladu s odredbom članka 164. stavka 4. ZVDSP nisu ovlašteni zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego moraju stvar predati bez odgode. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja zaključuje da tužitelju pripada naknada za korištenje nekretnine koju zahtijeva od drugotuženika kao nepoštenog posjednika u skladu s odredbom članka 165. stavka 2. ZVDSP.
11. Drugotuženik u žalbi osporava utvrđenje suda prvog stupnja u odnosu na trenutak kada je drugotuženik postao nepošteni posjednik, odnosno ističe da sud prvog stupnja ne navodi u kojem trenutku je posjed prvotuženika postao nepošten. No, to je netočno jer sud prvog stupnja navodi da je drugotuženikov posjed nepošten od primitka tužbe u predmetu predaje u posjed koji se vodio pod poslovnim brojem Ps-16/2015.
12. Međutim, drugotuženik osnovano ističe da je izreka presude proturječna razlozima presude. Naime, sud prvog stupnja utvrđuje da je drugotuženik postao nepošten posjednik primitkom tužbe od 26. listopada 2015., dok presudom usvaja tužbeni zahtjev i odnosu na naknadu za korištenje za rujan 2015., dakle, za razdoblje koje je prethodilo podnošenju tužbe radi predaje u posjed. Stoga je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP na koju povredu osnovano ukazuje drugotuženik. Međutim, iako je u sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, u konkretnom slučaju ispunjene su pretpostavke za primjenu odredbe članka 373.a stavka 3. ZPP budući se činjenice koje su bitne za donošenje odluke mogu, u smislu odredbe članka 373.a stavka 3. ZPP, utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu.
13. U skladu s odredbom članka 18. stavka 3. ZVDSP posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
14. U navedenim okolnostima i činjeničnim utvrđenjima za odluku u ovoj pravnoj stvari od značaja je pravno shvaćanje koje je Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeo na drugoj sjednici od 1. ožujka 2021., koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud, a koje glasi:
"U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZVDSP, za odluku o tuženom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.
Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.".
15. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tužitelj tuženicima 7. kolovoza 2015. uputio dopis kojim zahtijeva da isele iz njegove nekretnine, a u istome stoji da tuženici drže tužiteljevu nekretninu bez valjanog pravnog osnova te da je tužitelj već u nekoliko navrata tražio od njih da se isele iz predmetne kuće i da ju predaju u isključivi miran posjed tužitelju. Također, iz istog dopisa proizlazi da je tužitelj tuženicima ostavio rok za predaju nekretnine koji je isticao 1. rujna 2015.
16. Sud prvog stupnja utvrdio je da posjed tuženika postao nepošten u listopadu 2015. kada su tuženici primili tužbu radi predaje u posjed u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Ps-16/2015. Međutim, prema ocjeni ovog suda, tužitelj je već dopisom od 7. kolovoza 2015. kojim je zatražio predaju nekretnina u posjed, jasno i na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem nekretnine. Tim je dopisom tuženicima ostavljen rok za iseljenje koji je isticao 1. rujna 2015. Dakle, prema shvaćanju ovog suda, posjed tuženika postao je nepošten dana 1. rujna 2015.
17. U takvim okolnostima, a polazeći od utvrđene činjenice da je drugotuženik u utuženom razdoblju neosnovano koristio tužiteljeve nekretnine bez plaćanja naknade i pritom bio nepošten, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 165. stavka 1. ZVDSP kada je ocijenio da je drugotuženik u obvezi naknaditi tužitelju imovinsku korist stečenu neosnovanim korištenjem nekretnina tužitelja u razdoblju od 1. rujna 2015. Naime, spomenutom je zakonskom odredbom propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.
18. Nadalje, tuženik žalbenim navodima osporava vrijeme predaje nekretnina u posjed tužitelja. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da je drugotuženik nekretnine predao posjed tužitelju predajom ključeva 14. siječnja 2023., što proizlazi iz potvrde sastavljene u odvjetničkom uredu Vuljak i Vuljak d.o.o. od 16. siječnja 2023. Suprotno navodima drugotuženika, predmetna potvrda je dokaz u postupku koji je sud prvog stupnja pravilno ocijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP. Stoga je paušalni prigovor drugotuženika, kojim osporava datum predaje nekretnine u posjed, a da istodobno uopće ne navodi neki drugi datum, bez značaja.
19. U odnosu na prigovor zastare, drugotuženiku valja odgovoriti da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 227. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. – dalje: ZOO). Ovdje valja ukazati na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. listopada 2009. i 14. studenoga 2013. glede pitanja primjene i tumačenja odredbe članka 1120. Zakona o obveznim odnosima (uporaba tuđe stvari u svoju korist) te pitanje primjene i tumačenja odredbe članka 164. stavka 1. i članka 165. stavka 1. ZVDSP (pravni položaj poštenog i nepoštenog posjednika) glasi: Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe članka 164. stavka 1. i članka 165. stavka 1. ZVDSP, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu članka 1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.
20. Ovo razlikovanje ogleda se i u rokovima zastare jer zahtjev za naknadom koristi od nepoštenog posjednika zastarijeva u roku od tri godine od predaje stvari na temelju odredbe članka 165. stavka 2. ZVDSP, dok verzijski zahtjevi iz članka 1120. ZOO zastarijevaju u općem zastarnom roku od pet godina na temelju odredbe članka 225. ZOO.
21. Dakle, na temelju odredbe članka 165. stavka 2. ZVDSP, vlasnikovo traženje naknade za koristi koje je tuženik kao nepošteni posjednik imao za vrijeme svog posjedovanja, zastarijeva u roku od tri godine od kada je stvar predana. U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno da je stvar predana tužitelju 14. siječnja 2023. i tek je tada zastara počela teći. S obzirom na to da je tužba u ovom predmetu podnesena 8. srpnja 2020., zastara potraživanja nije nastupila, stoga je drugotuženikov prigovor neosnovan.
22. U odnosu na žalbene navode drugotuženika da ga se neosnovano tereti za korištenje nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], valja istaknuti sljedeće. U skladu s odredbom članka 10. stavka 1. ZVDSP osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ljiljane Šipek proizlazi da je predmetna nekretnina u naravi livada koja se nalazi odmah iza kuće i gospodarskog objekta te da je pristup na nju kroz dvorište. Slijedom navedenog, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da te dvije čestice predstavljaju cjelinu. Nadalje, kako je prilaz predmetnoj nekretnini moguć samo kroz dvorište koje se nalazi na nekretnini koju su tuženici držali u posjedu, jasno je da je tužitelju bio onemogućen pristup predmetnoj nekretnini, pa tako i posjed predmetne nekretnine.
23. Nadalje, drugotuženiku u odnosu na žalbeni navod kojim osporava izvršavanje uvida prvostupanjskog suda u Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova valja odgovoriti da je to javni registar kojem sud ima pristup kako bi tijekom postupka mogao utvrditi prebivalište stranaka. Dakle, sud po službenoj dužnosti utvrđuje činjenice važne za postupak i može prikupljati obavijesti te obavljati uvid u odgovarajuće javne knjige, registre, upisnike i očevidnike, pa tako i u Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova.
24. U odnosu na žalbene navode drugotuženika valja reći i da je sud prvog stupnja pravilno odlučivao o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Naime, tužitelj je podneskom od 21. prosinca 2023. povećao tužbeni zahtjev, dok je isti podneskom od 3. travnja 2024. uredio u skladu s dopunom i nalazom mišljenja vještakinje građevinske struke, u skladu s odredbom članka 190. stavka 2. ZPP.
25. Drugotuženik u žalbi navodi da je tek u presudi saznao da je preinaka tužbe dopuštena, a tada više nije mogao predlagati nove dokaze, odnosno svoje saslušanje, te mu je stoga postupanjem suda onemogućeno raspravljanje, kojim žalbenim navodima sadržajno upire na povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP. Međutim, taj je žalbeni navod neosnovan. Sud prvog stupnja održao je ročište 29. kolovoza 2022. na kojem su izvedeni dokazi saslušanjem stranka. Drugotuženik iako uredno pozvan uz napomenu o saslušanju i posljedicama nedolaska, nije pristupio ročište na kojem su izvedeni dokazi saslušanjem stranka. Odredbom članka 269. stavka 2. ZPP propisano je da će sud, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je značenja što stranka nije došla na saslušanje ili što je uskratila iskaz. Zbog toga, prema shvaćanju ovog suda, drugotuženiku nije onemogućeno raspravljanje nezakonitim postupanjem prvostupanjskog suda, jer je drugotuženik imao priliku biti saslušan tijekom glavne rasprave, međutim, drugotuženik nije pristupio ročištu, pa suprotno žalbenim navodima nije učinjena bitna povreda parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP.
26. Neosnovani su žalbeni navodi drugotuženika u kojima ističe da tužitelj tuženicima nije isplatio iznos na ime ulaganja u predmetnu nekretninu, a kako mu je to naloženo presudom presude Općinskog suda u Bjelovaru Stalna služba u Križevcima poslovni broj P-305/2016 od 5. veljače 2018. Prije svega, drugotuženik tijekom postupka niti ne spori da su nekretnine u njegovom posjedu, no smatra da ima pravo zadržanja do isplate troškova ulaganja. Međutim, u skladu s odredbom članka 165. stavka 4. ZVDSP nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode. Dakle, u konkretnom slučaju, činjenica je li tužitelj tuženicima isplatio troškova ulaganja nije odlučna činjenica, jer su tuženici kao nepošteni posjednici tužitelju morali predati nekretnine u posjed bez odgode.
27. Slijedom navedenog, pravilno je sud prvog stupnja u odnosu na drugotuženika tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio kao osnovan, na temelju odredbi članka 165. stavka 1., članka 165. stavka 2. i članka 165. stavka 4. ZVDSP.
28. Drugotuženik osporava odluku o parničnom trošku, međutim, suprotno žalbenim navodima, ista je pravilna i zakonita, kako po osnovi (članak 154. stavak 1. ZPP), tako i po visini odmjerenih troškova (članak 155. ZPP).
29. Odgovarajući na žalbene navode, valja istaknuti da je tužitelj podneskom od 3. travnja 2024. dostavio svoje očitovanje na dopunu nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Dubravke Golec i u skladu s istim konačno postavio tužbeni zahtjev. Dakle, radi se o obrazloženom podnesku koji je bio potreban za vođenje parnice. Nadalje, neosnovano tuženik navodi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju priznao trošak pristupa ročištu održanom 3. travnja 2024. s obzirom na to da je na istom održana i zaključena glavna rasprava.
30. Dakle, odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbama članka 154. stavka 1. i 155. ZPP.
31. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe 373.a stavka 3. ZPP, odlučiti kao u izreci ove presude, odnosno potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima.
U Zagrebu 24. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Robert Jambor
