Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1513/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, Vedrana Medakovića univ.spec.iur. kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Josipa Grubišića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Milenku Iliću, odvjetniku u Puli-Pola, protiv prvo tuženice SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane punomoćnici mr.sc. Sonji Bulić, odvjetnici u Puli-Pola i drugo tuženika KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] – [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužitelja i prvo tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P- 384/2023-7 od 01. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se u cijelosti presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-384/2023-7 od 01. prosinca 2023., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca tog suda.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. su odbijeni svi tužbeni zahtjevi tužitelja i to na utvrđenje da nekretnina opisana kao k. č. [katastarska čestica], [adresa], oranica, ukupne površine 528 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predstavlja bračnu stečevinu i suvlasništvo tužitelja i prvotuženice svakoga u ½ dijela ( točka I/1. izreke ), da je ugovor o darovanju nekretnine od 13. listopada 2022. sklopljen između prvo tužene i drugo tuženika ništetan i ne proizvodi pravne učinke ( točka I/2. izreke ), nalog zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli da uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 13.10.2022., tako da se briše pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sa imena drugo tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini na ime prvo tuženice ( točka I/3. izreke ) te zahtjev da se tužitelj ovlasti da temeljem presude ishodi u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli upis svog prava vlasništva na ½ dijela gore navedene nekretnine ( točka I/4. izreke). Pod točkom II. izreke je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova. Točkom III. izreke je naloženo tužitelju da prvo tuženici naknadi parnične troškove u iznosu od 498,10 € / 3.750,93 kn[1] nakon čega je istom točkom odbijen zahtjev prvo tuženice za naknadom parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenih.

2. Protiv navedene presude u dijelu kojim je odbijen sa glavnim zahtjevom kao i zahtjevom za naknadom parničnih troškova ( točke I. i II. izreke ) te protiv točke III. u dijelu kojim mu je naloženo prvo tuženici naknaditi parnični trošak, žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. točke 1. - 3. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, - dalje: ZPP), posebno ukazujući na bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, s prijedlogom drugostupanjskom sudu da ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Potražuje i naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Protiv dijela odluke o troškovima postupka sadržane u točki III. izreke (kojim je odbijena sa zahtjevom preko iznosa od 498,10 € / 3.750,93 kn ) žali se prvo tuženica zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. točke 1. i 3. ZPP, i prijedlogom drugostupanjskom sudu da prihvati žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da naloži tužitelju da prvo tuženici naknadi cjelokupno zatraženi parnični trošak. Potražuje i trošak sastava žalbe.

4. Žalbe su osnovane.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Međutim, sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju izričito upire tužitelj jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je u dijelu proturječna iznesenim razlozima, a u dijelu postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika, slijedom čega je posljedično i činjenično stanje nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a).

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev za utvrđenjem da nekretnina (k. č. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ) čini bračnu stečevinu stranaka u ½ dijela, utvrđenje da je ugovor o darovanju od 13. 10. 2022. sklopljen između prvo i drugo tuženika ništetan te ne proizvodi učinke, nalog u pogledu uspostave zemljišnoknjižnog stanja prije provedbe ugovora o darovanju te ovlaštenje tužitelja da temeljem presude ishodi pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u ½ dijela.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da su tužitelj i prvo tuženica bivši izvanbračni drugovi, koja izvanbračna zajednica je trajala od 2008. (po prvo tuženici još od 2004.) do 01. lipnja 2022., kada je tužitelj iselio iz zajedničkog kućanstva,

- da je prvo tuženica kao kupac sklopila sa ŽF kao prodavateljicom ugovor o kupoprodaji od 15. siječnja 2021., kojim je kupljena nekretnina u naravi zemljište upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je prvo tuženica bila upisana kao vlasnica istog u cijelosti,

- da je tuženica kod Općinskog suda u Puli pokrenula postupak radi utvrđenja bračne stečevine nad nekretninom u vlasništvu tužitelja, a koji postupak da se vodi pod posl. br. P Ob-154/22, te da je kod Centra za socijalnu skrb Pula pokrenula postupak obveznog savjetovanja,

- da je prvo tuženica nakon podnošenja tužbe radi utvrđenja i diobe bračne stečevine od 08. srpnja 2022. sa drugo tuženikom, svojim ocem, sklopila ugovor o darovanju nekretnine od 13. listopada 2022. i kojim je nekretninu koja je predmetom bračne stečevine darovala svom ocu, drugo tuženiku, koji je sada uknjižen kao vlasnik iste u cijelosti.

8. Polazeći od stajališta da je za utvrđenje bračne stečevine u smislu čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23; dalje u tekstu: ObZ) nužno da su stranke bili bračni drugovi, a kako tužitelj i prvo tuženica nisu nikada bili u braku, prvostupanjski sud smatra da sporna nekretnina nikako ne može predstavljati njihovu bračnu stečevinu pa niti posljedično suvlasništvo tužitelja, radi čega odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje bračne stečevine kao i zahtjev za utvrđenjem ništetnosti ugovora o darovanju kojim je prvo tuženica pravno raspolagala nekretninom, ističući kako nema osnove za aktiviranjem posljedica ništetnosti iz čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne Novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., i 155/2023: dalje u tekstu: ZOO).

9. Tako izneseno stajalište prvostupanjskog suda u pogledu postojanja pretpostavki za utvrđenjem bračne/izvanbračne stečevine nije pravilno, razumljivo niti zakonito te polazi od pogrešnog, arbitrarnog i nepravilnog tumačenja odredaba ObZ u pogledu izjednačavanja učinaka i posljedica izvanbračne i bračne zajednice, pa je izreka presude proturječna te ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a kako pravilno ističe i tužitelj u sklopu žalbenih navoda.

10. Naime, zaključak prvostupanjskog suda ( iznesen u točki 5. obrazloženja ) da sporna nekretnina nikako ne može predstavljati bračnu stečevinu tužitelja i prvo tuženice jer oni nikada nisu bili u braku, u potpunosti odstupa od temeljenog načela propisanog odredbom čl. 11. ObZ i temeljem kojega je izvanbračna zajednica izjednačena sa bračnom te stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ o imovinskim odnosima bračnih drugova.

11. Pri tome valja ukazati da se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine, što proizlazi iz pravnog shvaćanja zauzetog na četvrtoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda broj: Su IVg 1/2006-4 od 8. svibnja 2006. te ustaljene sudske prakse ( npr. odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4360/2019 od 24. veljače 2022. te odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1176/2013-2 od 18. 7. 2017. i Rev-573/19-2 od 24. 1. 2023. ).

12. Kako je izvanbračna zajednica tužitelja i prvo tuženika nesporno postojala i prije stupanja na snagu odredaba ObZ ( 1. studenog 2015.), valja ukazati da je i ranijom odredbom čl. 258. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15 i 103/15 - dalje: ObZ/03) bilo propisano da izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz čl. 3. ObZ/03 stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

13. Međutim, kako iz provedenog postupka proizlazi da je imovina koja je predmetom tužbenog zahtjeva stečena 2021., to se na istu kao mjerodavno pravo primjenjuju odredbe ObZ, i prema kojemu bračna stečevina predstavlja imovinu koju su bračni (ili izvanbračni) drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne (ili izvanbračne) zajednice ili koja potječe iz te imovine, pri čemu su bračni drugovi suvlasnici te imovine u jednakim dijelovima, osim ako nisu drugačije ugovorili ( čl. 36. st. 1. i 3. ObZ). Bračnu stečevinu ne predstavlja vlastita imovina odnosno imovina koju je bračni drug imao prije sklapanja braka ili je stekao tijekom zajednice na pravnom temelju različitom od bračne stečevine, a teret dokazivanja da nekretnina nije bračna stečevina, nego vlastita imovina, leži na strani koja to tvrdi ( tako npr. i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-263/2024-2 od 06.02.2025).

14. Predmet postupka se osim utvrđenja bračne/izvanbračne stečevine odnosi i na ništetnost ugovora o darovanju kao besplatnog pravnog posla sklopljenog između prvo i drugo tuženika, pa valja ukazati na ustaljenu i prihvaćenu sudsku praksu (odluka Ustavnog suda broj U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011. te odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2555/2011-2 od 20. ožujka 2012., Rev-1867/12 od 29. listopada 2013., Rev-2177/2013-2 od 4. studenoga 2014., Rev-447/2015-2 od 16. prosinca 2015., Rev-2107/2019-2 od 14. lipnja 2023.,) prema kojoj se valjanost određenog pravnog posla u vezi imovine bračnih drugova, uzimajući u obzir osobite okolnosti svakoga konkretnog slučaja, mora procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika nekog pravnog odnosa, uključujući i bračnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa. Nadalje, za prosudbu o pravnoj valjanosti odnosno nevaljanosti raspolaganja zajedničkom imovinom (odnosno pravilno: o učincima toga raspolaganja) u odnosu na treće osobe - stjecatelja nekretnine pravnim poslom, odlučno je postojanje savjesnosti i poštenja te treće osobe i dobre vjere svih sudionika određenog pravnog odnosa a treća osoba će steći stvarno pravo na nekretnini samo pod uvjetom da je bila pošteni stjecatelj te ako je postupala s načelom povjerenja u zemljišne knjige ( tako i VSRH u odluci: Rev- 518/2021 od 17. listopada 2023.).

15. Kako prvostupanjski sud uslijed nepravilnog i arbitrarnog pristupa u pogledu predmeta spora i izjednačenog učinka izvanbračne i bračne zajednice, nije razmatrao odlučne činjenice, to cjelokupna odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati u čemu je sadržana bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZPP, a posljedično je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno (čl. 355. ZPP-a), pa je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP presudu temeljem žalbi stranaka valjalo ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

16. Budući je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima prvostupanjskog postupka i to u cjelokupnom pobijanom dijelu ( točkama II. i III. izreke ) o kojemu će prvostupanjski sud odlučiti u odluci kojom završava postupak pred tim sudom (čl. 164. st. 4. ZPP), pri čemu će se temeljem čl. 166. st. 3. ZPP o troškovima u povodu pravnog lijeka također odlučiti u konačnoj odluci ( točka II. izreke).

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje je ukazano ovim rješenjem, sukladno dokaznim prijedlozima stranaka će ponovno raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenih zahtjeva, pri čemu će poći od temeljenog načela propisanog odredbom čl. 11. st. 2. ObZ u sklopu kojega izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ-a o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, pod uvjetom da su ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbom čl. 11. st. 1. ObZ-a (životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka), nakon čega će primjenom odredbe čl. 36. ObZ-a utvrditi da li nekretnina koja je predmetnom postupka predstavlja bračnu/izvanbračnu imovinu pri čemu je odlučno da li je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, uvažavajući pri tome presumpciju da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili ( čl. 36. st. 3. ObZ) dok teret dokazivanja suprotnog leži na strani koja to tvrdi, nakon čega će u slučaju pozitivnog odgovora na pitanje da li nekretnina koja je kupljena 2021. predstavlja izvanbračnu imovinu tužitelja i prvo tuženice, prosudbu o pravnoj valjanosti odnosno nevaljanosti daljnjeg raspolaganja tom zajedničkom imovinom između prvo i drugo tuženika, provesti primjenom stajališta i sudske prakse na koju je ukazano točkom 14. ovog obrazloženja (uzimajući u obzir i činjenicu da je riječ o ugovoru o darovanju kao besplatnom pravnom poslu ), nakon čega će ocjenom svih izvedenih dokaza u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a, ponovno odlučiti o tužbenim zahtjevima i donijeti pravilnu, zakonitu i obrazloženu odluku o sporu.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić