REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-885/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Žarko Adamek, odvjetnik u Samoboru, protiv I-tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB:57500462912, kojeg zastupa punomoćnica Neda Janus, odvjetnica u Zagrebu i II-tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska 24, OIB:52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-2 od 11. ožujka 2025., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-5 od 24. rujna 2025., kojom je preinačena presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-3140/2022-64 od 22. prosinca 2023., u sjednici održanoj 24. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-2 od 11. ožujka 2025., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-5 od 24. rujna 2025., zbog pravnih pitanja:
„Ekskulpiraju li se odgovornosti za nastanak štete pravne osobe zadužene za upravljanje javnim cestama isključivo temeljem činjenice da je ophodnja ceste izvršena u broju ophodnji u danu, a koji broj ophodnji je propisan Pravilnicima kao nižim pravnim aktima, od opće odredbe o presumiranoj krivnji propisanoj Zakonom o obveznim odnosima odnosno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama?
Da li propust uklanjanja uočenog predmeta na kolniku autoceste oslobađa od odgovornosti pravnu osobu zaduženu za upravljanje cestom, ukoliko je izvršen propisan broj ophodnji?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-2 od 11. ožujka 2025., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-978/2024-5 od 24. rujna 2025., kojom je preinačena presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-3140/2022-64 od 22. prosinca 2023.
2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:
„1. Ekskulpiraju li se odgovornosti za nastanak štete pravne osobe zadužene za upravljanje javnim cestama isključivo temeljem činjenice da je ophodnja ceste izvršena u broju ophodnji u danu, a koji broj ophodnji je propisan Pravilnicima kao nižim pravnim aktima, od opće odredbe o presumiranoj krivnji propisanoj Zakonom o obveznim odnosima odnosno Zakonom o sigurnosti prometa na cestama?
2. Ukoliko je na dionici autoceste uočen opasan predmet, uslijed kojeg bi moglo doći do prometnih nezgoda, da li su pravne osobe dužne isti ukloniti, a temeljem odredbi Pravilnika o ophodnji javnih cesta neovisno o broju izvršenih ophodnji?
3. Da li propust uklanjanja uočenog predmeta na kolniku autoceste oslobađa od odgovornosti pravnu osobu zaduženu za upravljanje cestom, ukoliko je izvršen propisan broj ophodnji?
4. Je li pravna osoba dužna imati video nadzor nad svakim dijelom autoceste kojom upravlja? Ukoliko nije, a dođe do štetnog događaja na dijelu autoceste koji nije pokriven video nadzorom, da li je pravna osoba zadužena za upravljanje prometnice presumirano odgovorna za štetni događaj koji nastane na tom dijelu prometnice, obzirom je svjesno izostao stalni nadzor dionice radi sigurnosti prometa?
5. Mora li pravna osoba zadužena za upravljanje cestom osigurati neometan videonadzor na prometnicama koji u današnje vrijeme postoji na većini autocesta i da li navedena obveza uključuje ostvarivanje sigurnosti prometa temeljem zakonskih i podzakonskih odredbi?
6. Ukoliko pravna osoba zadužena za upravljanje cestama na tu cestu propusti vozilo koje ne zadovoljava odredbe Zakona o sigurnosti na cestama, snosi li krivnju za štetni događaj koji takvo vozilo uzrokuje na toj cesti? Ili barem sudjeluje u određenom postotku naknade štete oštećeniku?
7. Može li trošak žalbenog postupka biti iskazan odvojeno od parničnog troška?
8. Ukoliko su tokom postupka bile podnesene dvije žalbe na dvije prvostupanjske odluke, može li jedan žalbeni trošak biti obračunat kao parnični trošak, a drugi zasebno kao žalbeni trošak?
9. Je li povrijeđeno ustavno pravo na pristup sudu kao i nepovredivost prava vlasništva, ukoliko žalbeni postupak bude obračunat u istoj visini i vrijednosti kao i cjelokupni parnični trošak postupka pred prvostupanjskim sudom, a u kojem postupku je bilo više od pet radnji zajedno i u koji parnični trošak je već uključen trošak jednog žalbenog postupka?
10. Je li ovakvom odlukom o visini troška parničnog i žalbenog postupka koji u svojoj ukupnosti iznose gotovo 8.480,00 eur za tužbu za naknadu štete u visini glavnice od 1.745,00 eur bitno narušeno pravo tužitelja na pristup sudu kao jedan od aspekata prva na pošteno suđenje u smislu čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?
11. Je li odlukom drugostupanjskog suda o troškovima narušena pravična ravnoteža odnosno, da li plaćanje dosuđenih troškova za tužitelja predstavlja prekomjeran teret?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnih pitanja naznačenih u izreci, jer je riječ o pravnim pitanjima važnim za rješenje ovoga spora, kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, a osobito su važna za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Slijedom izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.
7. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
Zagreb, 24. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
