REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-327/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Mužić, odvjetnik u Splitu, protiv I-tuženika NS iz [adresa] i II-tuženika BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Vedrana Kovačić, odvjetnica u Splitu, radi predaje nekretnine, uspostave prijašnjeg stanja i zaštite od daljnjeg uznemiravanja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-46/2025-3 od 22. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-5465/2019-34 od 6. rujna 2024., u sjednici održanoj 24. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-46/2025-3 od 22. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-5465/2019-34 od 6. rujna 2024.
2. Prijedlog tužitelja podnesen je pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, a koja glase:
„1. Kada se tužitelj pozvao na činjenicu koja je navedena u javnoj ispravi, a tuženik to nije osporio da li sud može utvrditi tu činjenicu suprotno sadržaju javne isprave?
2. Mogu li se primijeniti pravila o teretu dokazivanja bitne činjenice na teret tužitelja kada je tužitelj predložio dokaz upravo radi dokazivanja te bitne činjenice, ali sud taj dokaz nije izveo?
3. Mogu li se na teret tužitelja primijeniti pravila o teretu dokazivanja kada tužitelj uz tužbu priloži geodetsku skicu s prikazom nekretnine kao predmeta spora te na temelju te skice postavi tužbeni zahtjev, ali svejedno predloži očevid i geodetsko vještačenje, a tuženik ne ospori predmetnu skicu niti njenu upotrebu u dokazne svrhe pa sud ne izvede predloženi dokaz očevidom i vještačenjem?
4. Je li stranka dužna dokazivati činjenice koje nisu sporne među strankama?
5. Je li stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom kad se drugostupanjska presuda temelji na činjenicama koje u prvostupanjskom postupku nisu bile utvrđene jer nisu bile sporne?
6. Treba li sud, privatne isprave priložene kao dokaz, vrednovati i ocijeniti u sklopu svih izvedenih dokaza u postupku odnosno da li je sud geodetsku skicu koju je stranka privatno zatražila i priložila u sudski spis dužan ocijeniti kao svaki drugi dokaz u postupku, tim više što istu skicu druga stranka nije niti osporila?“.
3. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje nije podnesen.
5. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje tužitelja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer obrazlažući razloge važnosti tih pitanja predlagatelj osporava činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza provedenu u postupku, pa ta pitanja nisu važna za odluku u sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom.
9. Odluke nižestupanjskih sudova donesene su u skladu s mjerodavnim pravom Republike Hrvatske, a pravno shvaćanje i primjena zakona u nižestupanjskim odlukama obrazloženi su na valjan i prihvatljiv način. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
10. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je djelomično odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP te je riješeno kao u točki I. izreke.
11. Kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 24. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
