Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10670/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K A

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe PERKOVIĆ PROMET d.o.o., sa sjedištem u [adresa], zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. toč. 3. Zakona o gradnji (Narodne novine broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj: Pp-2226/2023 od 1. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik PERKOVIĆ PROMET d.o.o., sa sjedištem u [adresa],

oslobađa od optužbe

da bi tijekom 2022. pristupio izvođenju betonske građevine tj. boksova za spremište separacija šljunka tlocrtnih dimenzija 60 m x 12 m s betonskom podnom plohom i zidom visine 2,8 m, vidljivo svježe izvedbe, tlocrtnih dimenzija 60 m x 12 m, debljine zida 30 cm, visine 2,8 m, lociranog uz južni dio k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na udaljenosti 9m od ceste ul. Sredanački put, bez ishođenog akta o gradnji tj. građevinske dozvole,

te bi time počinio prekršaj iz čl. 162. st. 1. t.oč. 3. Zakona o gradnji.

II Uslijed odluke iz toč. I. izreke ove presude, žalba tužitelja je bespredmetna.

III Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim i uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 2.100,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 162. st. 1. toč. 3.. Zakona o gradnji, činjenično opisanog u izreci.

2. Istom presudom okrivljenik PERKOVIĆ PROMET d.o.o., [adresa], je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.

3. Protiv navedene presude ovlašteni tužitelj Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Osijek, Služba građevinske inspekcije je pravodobno podnio žalbu materijalnog prekršajnog prava, zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je bespredmetna.

6. Odlučujući o žalbi tužitelja i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je po službenoj dužnosti našao da je prvostupanjski sud povrijedio na štetu okrivljenika odredbu prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo kako je činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom, zbog prekršaja iz čl. 162. st. 1. toč. 3. Zakona o gradnji kojom odredbom je propisano da će se za navedeni prekršaj kazniti pravna osoba u svojstvu investitora ako pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom.

8. Dakle, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se za prekršaj može kazniti isključivo investitor, dok iz činjeničnog opisa djela, navedenog u izreci pobijane presude i u optužnom aktu, ne proizlazi da bi okrivljenik bio investitor, te djelo, na način kako je činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Stoga, imajući u vidu činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude, ocjena je ovog Suda kako u istom nije naveden konstitutivni element prekršaja pa je prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

11. Nadalje, s obzirom da poštujući načelo zabrane reformatio in peius, tužitelj više ne smije mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem bitnih obilježja inkriminiranog djela, a budući da izreka pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, ovaj Sud je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, prvostupanjsku presudu, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, preinačio i okrivljenika zbog prekršaja za koji se optužuje, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe, a uslijed te odluke troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

12. Iz navedenih razloga, presuđeno je kao u izreci.

Zagreb, 24. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r

Katica Lučić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.