Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-491/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, članice vijeća - sutkinje izvjestiteljici i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZBA iz [adresa], Dinka Šimunovića 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske koju zastupa Općinskog državno odvjetništvo u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Pn-50/2019 od 28. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja ZBA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Pn- 50/2019 od 28. studenog 2025. u dijelu pod točkom I. izreke kojom je odbijen zahtjev tužitelja preko dosuđenog iznosa od 9.569,71 EUR do zatraženog 38.279,12 EUR (za iznos od 28.709,41 EUR) te pod točkom II. izreke.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke prihvatio zahtjev tužitelja te naložio tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 9.569,71 EUR na pojedine iznose kako je to navedeno u točki I. izreke dok je odbio zahtjev tužitelja u preostalom dijelu do zatraženog iznosa od 38.279,12 EUR (za iznos od 28.709, 41 EUR). Pod točkom II. naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 2.500,00 EUR u roku 15 dana.
2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom I. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja do zatraženog iznosa od 38.279,12 EUR (za iznos od 28.709,42 EUR) te pod točkom II. izreke žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda uz naknadu troška za sastav žalbe.
3. Žalba tužitelja je neosnovana.
4. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate imovinske štete koja je tužitelju nastala zbog ozljeda zadobivenih na radu kao pripadnik Ministarstva unutarnjih poslova.
6. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje kao i primijenio materijalno pravo.
7. Među strankama je nesporno da je tužena odgovorna za nastalu štetu obzirom da je u vrijeme štetnog događaja bila poslodavac tužitelja, a nesporan je i nastanak štetnog događaja.
8. Sud prvog stupnja je utvrdio slijedeće činjenice:
- na temelju Prijave ozljede na radu, kaznene prijave i Zapisnika o očevidu od 29. lipnja 2013. utvrđeno je da je tužitelj imao ozljedu na radu dana 28. lipnja 2013. za vrijeme radnog vremena prilikom obavljanja poslova policijske ophodnje po dojavi o obiteljskom nasilju kojom prilikom je zadobio ozljede nožem u predjelu lijeve nadlaktice i podlaktice,
- da je na temelju Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Šibeniku Klasa: 140-02/17-03/03388671616, Ur. broj 341-19-05/3-17-5432 od 3. ožujka 2017. utvrđeno da je tužitelju priznato pravo na mirovinu zbog nastale profesionalne nesposobnosti za rad koja je nastala zbog ozljede na radu 50% i bolesti 50%, počevši od 28. siječnja 2017., koja mirovina iznosi 3.381,10 kn /448,75 eur/,
- iz platnih lista za mjesec veljaču 2013., ožujak 2013., travanj 2013., svibanj 2013., dakle za razdoblje prije štetnog događaja utvrđeno je da je prosječna bruto mjesečna plaća tužitelja iznosila 7.395, 25 kn / 981,52 EUR[1] /,
- na temelju dopisa HZMO-a od 16. lipnja 2025. (list 247 spisa) utvrđeno je da je tužitelju invalidska mirovina koju je ostvario zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti prevedena na starosnu mirovinu i da je ona u istom iznosu,
- na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđen je izračun bruto i neto plaće tužitelja za slučaj da je radio po mjesecima u utuženom razdoblju na način da je na temelju bruto plaće utvrdio neto plaću te je utvrđeno da razlika neto plaće i ukupnih neto primitaka tužitelja u utuženom razdoblju od ožujka 2017. i iznosa pojedinačno po mjesecima do 30. rujna 2024. iznosi ukupno 18.827,35 EUR,
- stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.
9. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je tužena sukladno odredbi čl. 15. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine„ 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12; dalje- ZZR), te temeljem odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine„ broj 71/14, 118/14 i 154/14) te u svezi s odredbama čl. 1089. i 1085. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine„ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje- ZOO) dužna tužitelju nadoknaditi štetu u visini od 50% razlike između neto plaće koju bi tužitelj ostvario i mirovine koju je primio u utuženom periodu, a koja je razlika utvrđena prema podacima o plaći dostavljenim od strane tužitelja, tuženika i Porezne uprave HZMO-a.
10. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da tužitelj nema pravo na razliku bruto iznosa plaće odnosno razliku ukupnog osobnog dohotka koji bi uključivao doprinose, porez i prirez na plaću i invalidske mirovine jer za potraživanje istih nije aktivno legitimiran (Rev-1427/20121). Naime, doprinosi, porez i prirez ne predstavljaju imovinu radnika jer se radi o prihodu državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. (Rev- 234/2022).
11. Stoga je, a suprotno žalbenim navodima žalitelja sud prvog stupnja pravilno utvrdio da tužitelj nema pravo na isplatu razlike bruto iznosa plaće već neto iznosa plaće i invalidske mirovine i to u 50% iznosu obzirom da mu je profesionalna nesposobnost za rad nastala zbog ozljede na radu 50% te bolesti 50%, a što je utvrđeno ovršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Šibeniku Klasa: 140-02/17-03/03388671616, Ur. broj 341-19-05/3-17-5432 od 3. ožujka 2017., nakon kojeg je tužitelju po sili zakona prestala državna služba u Ministarstvu unutarnjih poslova slijedom čega tužitelj ostvaruje pravo na 50% razlike.
12. Radi navedenog pravilno je sud prvog stupnja odbio zahtjev tužitelja preko dosuđenih 9. 569,71 EUR do zatraženih 38.279,12 EUR, za iznos od 28.709,41 EUR.
13. Na žalbene navode tužitelja valja reći da je pravomoćnim i konačnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Šibeniku Klasa: 140- 02/17-03/03388671616, Ur. broj 341-19-05/3-17-5432 od 3. ožujka 2017. utvrđeno da je tužitelju nastala profesionalna nesposobnost za rad 50% dijelom uzrokovana bolešću a 50% ozljedom na radu, pa stoga ovaj sud ne može ponovno utvrđivati uzročnu vezu između ozljeđivanja tužitelja na radu i umirovljenja (Revr-425/11).
14. Slijedom navedenog žalbeni navodi tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog dijela presude.
15. Pravilno je sud prvog stupnja temeljem odredbe čl. 154. i 155. ZPP-a odlučio o troškovima postupka s obzirom na vrijednost predmeta spora od 38.278,86 EUR, koji trošak se odnosi na zastupanje tuženika po punomoćniku, te je pravilno utvrdio da je tužitelj dužan tuženiku naknaditi trošak postupka u iznosu od 2.500,00 eur za što je sud prvog stupnja dao valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
16. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu te odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 24. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Roberta Pandža
