Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-328/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja AC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. BC i pok. VC, oba iz [adresa], Republika Srbija, zastupani po punomoćniku Zoranu Novakoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv I- tuženice OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženice ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Vesni Pavlićević, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja ostavinske imovine, trpljenja upisa suvlasništva i isplate, odlučujući o žalbi tuženica protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4156/2024-10 od 5. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženica 1/OC i 2/ŽC kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4156/2024-10 od 5. prosinca 2024.

II Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom citiranom u izreci odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. VC, sina A, iz [adresa], spada i suvlasnički dio od 1/4 na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] na vrh strane sa 452 m2, sastava pašnjak sa 113 m2, pašnjak sa 113 m2 i vinograd sa 226 m2, k. č. br. [katastarska čestica] sa 850 m2, sastava pašnjak sa 213 m2, vinograd sa 425 m2 i pašnjak sa 212 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] kuća sa 144 m2, sastava neplodno zemljište sa 144 m2, k. č. br. [katastarska čestica] bašča pod kućom sa 500 m2, sastava oranica sa 500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] bašča sa 119 m2, sastava oranica sa 119 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se utvrđuje da na ovoj ostavinskoj imovini tužiteljima AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednicima iza pok. BC i pok. ĐC, sina ĐC (koji su zakonski nasljednici iza pok. VC, sina A, iz [adresa]) pripada svakome suvlasnički dio od 1/4, što su tuženice OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice pok. KC (koja je pak u ostavinskom postupku iza pok. VC, sina A, proglašena jedinom nasljednicom), dužne priznati i trpjeti upis prava suvlasništva za korist tužitelja AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],i MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na suvlasničkom dijelu VC iz [adresa] od 1/4, i to svakog tužitelja u 1/4 dijela, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I-tuženici OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženici ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplatiti tužiteljima AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakome tužitelju iznos od 540,17 EUR, s kamatom tekućom od 10. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. po kamatnoj stopi koju Zagrebačka banka d.d. Zagreb plaća na devizne štedne uloge po viđenju u valuti EUR, a od 1. siječnja 2008. pa do isplate zakonske zatezne kamate, i to za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se I-tuženici OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženici ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplatiti tužiteljima AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakome tužitelju iznos od 39,91 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. siječnja 2003. pa do isplate i to za razdoblje od 10. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. po kamatnoj stopi koju određuje čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženicama solidarno naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 3.164,36 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude tuženice 1/OC i 2/ŽC (dalje: tuženice) su podnijele žalbu zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a tuženicama dosude troškovi postupka i daljnji trošak žalbenog postupka, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelji u odgovoru na žalbu predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu, traže trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, kao niti ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju se ukazuje u žalbi. O odlučnim činjenicama sud je u obrazloženju odluke dao valjane razloge, koji su u skladu s izrekom presude i procesnom građom, a kako će nastavno biti obrazloženo.

6. U predmetnom postupku tužitelji, kao zakonski nasljednici pok. VC iz [adresa], koji je umro **.**.2002., traže dio ostavine iza njegove smrti, a budući da je prvotna tuženica KC u ostavinskom postupku, koji je proveden pred prvostupanjskim sudom pod brojem O- 6211/02, zatajila da je on imao potomke te se predstavila kao jedina nasljednica. U tom postupku nisu raspravljeni udjeli ostavitelja u nekretninama koje su predmet ovog postupka.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, a nije niti sporno, da su prednici tužitelja pok. BC i pok. VC ml. sinovi pok. VC rođ. **.**.2019., a umrlog **.**.2002. i njegovi zakonski nasljednici koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku iza pok. VC, te da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj O- 6211/02 od 10.10.2002. zakonskim nasljednikom iza pok. VC proglašena supruga KC rođ. M u cijelosti, a ostavinskom imovinom pok. VC utvrđeni su oročeni iznos od 6.130,00 EUR, te štedni ulozi u neutvrđenom iznosu, sve kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb, kao i potraživanje prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine i razlike mirovine u

neutvrđenom iznosu.

7.1. Također nije sporno da je prednica tuženica, pok. KC dana 12.05.2005. isplatila prednicima tužitelja BC i VC iznos od 15.002,00 kn, odnosno svakom iznos od 7.501,00 kn/1.023,03 EUR, a isto je utvrđeno i uvidom u potvrdu od 12.05.2005. (list 48 spisa).

8. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-10255/15 od 22. srpnja 2016.g. (list 67-73 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. KC proglašene OC i ŽC, ovdje tuženice, svaka u 1/2 dijela, a uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-72/2012 od 10. svibnja 2012. godine (list 74-75 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. VC (sina pok. VC), rođ. **.**.1948., a umrlog **.**.2006., proglašeni supruga RC i sinovi AC i EC, svaki u 1/3 dijela.

8.1. Nadalje, uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 646/2018 od 25. listopada 2018. godine (list 77-78 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. BC, pok. ĐC, rođ. **.**.1940., a umrlog **.**.2018., proglašeni nećaci AC i EC, svaki u 1/2 dijela, a uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8241/2018 od 23. srpnja 2019. godine (list 79-89 spisa) utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. RC proglašeni sinovi AC i EC, svaki u 1/2 dijela.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na predmetnim nekretninama i to: k. č. br. [katastarska čestica] na vrh strane sa 452 m2, sastava pašnjak sa 113 m2, pašnjak sa 113 m2 i vinograd sa 226 m2, k. č. br. [katastarska čestica] sa 850 m2, sastava pašnjak sa 213 m2, vinograd sa 425 m2 i pašnjak sa 212 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te k. č. br. [katastarska čestica] kuća sa 144 m2, sastava neplodno zemljište sa 144 m2, k. č. br. [katastarska čestica] bašča pod kućom sa 500 m2, sastava oranica sa 500 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] bašča sa 119 m2, sastava oranica sa 119 m2, upisanim u ZK uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan prednik tužitelja pok. VC kao suvlasnik u 1/4 dijela.

10. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nije osnovan prigovor tuženica da predmetna nekretnina ne spada u ostavinsku masu iza pok. VC (sina A) jer se o istoj nije raspravljalo u ostavinskom postupku, te da njihova prednica pok. KC nije proglašena nasljednicom te nekretnine. Naime, odredbom čl. 135. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 52/71, 47/78, 56/00, dalje: ZN) koji se primjenjuje u ovom slučaju na temelju čl. 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 168/03, 35, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZN/03) propisano je da se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđuju po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Odredbom čl. 122. st. 1. ZN propisano je da se smrću osobe otvara njezino nasljedstvo, a kako je VC (sin A) umro **.**.2002., to se na prava stranaka u ovom postupku u svezi s nasljeđivanjem primjenjuju odredbe tada važećeg Zakona o nasljeđivanju.

11. Odredbom čl. 135. mjerodavnog ZN propisano je, da ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Nasljednik stječe nasljedstvo kao cjelinu, uslijed jedinstvenog akta sukcesije, po sili zakona u času smrti ostavitelja. Stoga časom smrti ostavitelja dolazi do istovremenog i neposrednog stjecanja prava nasljedstva i do prijelaza vlasništva na svim predmetima ostavine na nasljednike po sili zakona, pa je u konkretnom slučaju irelevantno što navedena nekretnina nije rješenjem o nasljeđivanju iza pok. VC utvrđena njegovom ostavinom jer je rješenje o nasljeđivanju deklaratornog karaktera. Njime se proglašavaju za nasljednike osobe za koje je utvrđeno da im je u času smrti ostavitelja pripalo pravo nasljedstva, u smislu odredbe čl. 135. ZN-a.

12. Nadalje, prema odredbi čl. 232. st.1. ZN-a, ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovo raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju.

13. Tako bi se u konkretnom slučaju i predmetna nekretnina rasporedila po istom ključu po kojem je doneseno i rješenje o nasljeđivanju od 10.10.2002. godine, odnosno uručilo bi se prednici tuženica TC. Kako je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-6211/02 od 10.10.2002. zakonskim nasljednikom iza pok. VC proglašena supruga KC rođ. M u cijelosti, pa iako predmetna nekretnina nije bila dijelom ostavinskog postupka iza pok. VC, to je upravo prednica tuženica, sada pok. KC, temeljem zakona (časom smrti ostavitelja) stupila u sveukupni pravni položaj pok. VC u pogledu svih prava i obveza koje je on imao, a koje su prenosive i to u trenutku smrti ostavitelja, a ne donošenjem rješenja o nasljeđivanju, pa tako i suvlasničkog dijela pok. VC (sina A) na predmetnoj nekretnini i time stekla vlasnička prava na istoj nekretnini, a time i pasivnu legitimaciju u ovom postupku.

14. Pravilno je primijenjena i odredba čl. 234. ZN prema kojoj, ako nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju neka osoba koja nije učestvovala u postupku za ostavinsku raspravu polaže pravo na ostavinu kao nasljednik, ostavinski sud neće ponovno raspravljati ostavinu već će takvu osobu uputiti da može svoje pravo ostvariti u parnici. Stoga tužitelji (odnosno njihovi pravni prednici pok. VC, sin ĐC i BC), kao novi nasljednici koji nisu učestvovali u ostavinskom postupku iza pok. VC (sina A), ne mogu radi ostvarivanja nasljednih prava na imovini koja nije utvrđena ostavinom pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, ponovno pokretati ostavinu iza pok. VC (sina A) ili pokretati postupak raspodjele naknadno pronađene ostavinske imovine, već im sukladno odredbi čl. 234. ZN-a pripada pravo da svoja nasljedna prava štite isključivo u parnici i to protiv nasljednika koji su kao takvi utvrđeni rješenjem o nasljeđivanju, što oni i čine u ovoj parnici. Stoga tužiteljima kao nasljednicima iza pok. BC i pok. VC, sina ĐC (koji su zakonski nasljednici iza pok. VC, sina A), temeljem odredbe čl. 10. i 11. ZN-a pripada svakome 1/4 dijela na suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina pok. VC, sina A.

15. Na žalbene prigovore tuženica treba odgovoriti da se u konkretnom slučaju radi o ostavini koja se dijelom sastoji od novčanih sredstava, koja su već bila predmet raspravljanja u ostavinskom postupku, radi čega prvostupanjski sud pravilno zaključuje da u odnosu na taj dio ostavine, tuženice, kao niti prvotna tuženica a njihova prednica, ne mogu isticati prigovor da bi ista predstavljala bračnu stečevinu prvotne tuženice u ½ dijela, jer je u tom dijelu ona dakle vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju budući da je sudjelovala u ostavinskom postupku. Naime, odredbom čl. 231. ZN-a propisano je da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su učestvovale u postupku ostavinske rasprave, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici. To se odnosi na one činjenice i prava koja su u vrijeme rasprave ostavine bile poznate i raspravljene i koje su obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju. S obzirom na to da je pravna prednica tuženica sada pok. KC sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. VC (sina A), to je ista vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iz tog postupka u odnosu na imovinu koja je bila predmet raspravljanja u tom ostavinskom postupku, pa se isto odnosi i na tuženice kao njezine pravne slijednice.

16. U odnosu na nekretnine koje nisu bile predmet ostavine, već su predmet ove parnice, u postupku nije istaknut prigovor da bi iste bile bračna stečevina ostavitelja i prednice tuženica, već se prigovaralo isključivo da te nekretnine ne ulaze u ostavinsku masu jer nisu bile predmet ostavinskog postupka.

17. Radi toga se u obrazloženju pobijane presude ne navodi, kako se pogrešno prigovara u žalbi, da tuženice ne bi mogle, nakon okončanja ostavinskog postupka iza pok. VC u kojem je sudjelovala njihova pravna prednica KC, zahtijevati izdvajanja iz tako utvrđene ostavine bilo kojeg dijela te imovine po osnovi bračne stečevine, već samo da isto ne mogu zahtijevati u odnosu na novčana sredstva, koja su bila predmet ostavinskog postupka u kojem je prednica tuženica sudjelovala. U odnosu na nekretnine takav prigovor nikada nije istaknut pa ga sud nije niti razmatrao. Zato se neosnovano prigovara da bi tuženicama bilo uskraćeno pravo u pogledu nekretnina, isticati prigovore po osnovi bračne stečevine (što se ne može, na temelju čl. 352. st. 1. ZPP, isticati prvi puta u žalbi).

18. U odnosu na prigovor tuženica da bi prednica tuženica već isplatila tužiteljica iznos od 7.501,00 kn/1.023,03 eur svakom, valja reći da je prvostupanjski sud istu, nespornu činjenicu imao na umu, te je uvidom u dopis Zagrebačke banke d.d. od 08.08.2011. (list 41 spisa) utvrđeno da je stanje na računima pok. VC na dan njegove smrti 19.06.2002.g. iznosilo 6.252,83 EUR i 0,01 Cad. Stoga 1/4 dijela sredstava s računa za svakog tužitelja iznosi po 1.563,20 EUR.

19. Budući da među strankama nije sporno, da je prednica tuženica KC dana 12. svibnja 2005. godine isplatila prednicima tužitelja BC i VC iznos od 15.002,00 kn, odnosno svakom iznos od 7.501,00 kn/1.023,03 EUR, to je tužiteljima kao nasljednicima iza pok. BC i pok. VC, sina ĐC (koji su zakonski nasljednici iza pok. VC, sina A), po osnovi sredstava na računu kod Zagrebačke banke d.d. dosuđen iznos od 540,17 EUR svakome sa kamatama tekućim od podnošenja tužbe, tj. od 10. siječnja 2003. pa do isplate. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO).

20. Uvidom u dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu od 08.08.2011. (list 43 spisa) utvrđeno je da je prednici tuženica pok. TC, kao nasljednici iza pok. VC temeljem rješenja o nasljeđivanju prvostupanjskog suda broj O-6211/02 isplaćeno na ime neisplaćenih mirovina za razdoblje od 01.06.2002. do 19.06.2002. iznos od 1.202,77 kn/159,64 EUR. Kako 1/4 dijela tražbine prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine za svakog tužitelja iznosi po 39,19 EUR/300,69 kn, to je tužiteljima kao nasljednicima iza pok. BC i pok. VC, sina ĐC (koji su zakonski nasljednici iza pok. VC, sina A), po osnovi neisplaćene mirovine dosuđen iznos od 39,19 EUR svakome sa kamatama tekućim od podnošenja tužbe, tj. od 10. siječnja 2003. pa do isplate.

21. Pobijanom presudom dosuđen je dakle preostali, neisplaćeni iznos, pri čemu se u postupku nije prigovaralo da zahtjevom kakav je postavljen, nije pravilno izvršeno uračunavanje odnosno da bi trebalo izvršiti uračunavanje u smislu čl. 172. ZOO.

22. Zatezne kamate dosuđene su tužiteljima od dana podnošenja tužbe, na temelju čl. 1115. ZOO, prema kojem se, kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Tuženicama je dakle naložena isplata kamata kao poštenim stjecateljima.

23. Zato je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenjeno citirano materijalno pravo kada je prihvaćen tužbeni zahtjev, a o svemu navedenom, dani su jasni, logični i na predloženim dokazima utemeljeni razlozi.

24. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP.

25. U skladu s navedenim je, na temelju odredbe čl. 368. ZPP, odlučeno kao u točki I izreke.

26. Tuženicama nisu dosuđeni troškovi žalbenog postupka jer nisu uspjele sa žalbom, a tužiteljima nisu dosuđeni troškovi odgovora na žalbu jer nisu bili potrebni radi vođenja parnice, radi čega je, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, odlučeno kao u točki II izreke.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić