Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-465/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik, kao predsjednice vijeća, te Renate Miličević i Renate Pražetine Kaleb kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene MI, zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1512/2022 od 20. svibnja 2025. izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-641/2023-15 od 7. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se okrivljena MI za kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, na temelju članka 118. stavka 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, člankom 48. stavkom 1. KZ/11 i člankom 49. stavkom 1. točkom 3. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine te joj se na temelju članka 56. KZ/11 izriče uvjetna osuda na način da kazna zatvora na koju je osuđena neće biti izvršena ukoliko okrivljenica u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

II. U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-641/2023- 15 od 7. studenog 2023. okrivljena MI proglašena je krivom zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju - opisano i kažnjivo po članku 118. stavku 2. u vezi s člankom 34. KZ/11. Okrivljena MI je na temelju članka 118. stavka 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, člankom 48. stavkom 1. KZ/11 i člankom 49. stavkom 1. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, nakon čega joj je na temelju članka 56. stavka 1. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko okrivljenica u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – u daljnjem tekstu: ZKP) naloženo je okrivljenici da naknadi trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP s osnova sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 233,59 eura (dvjesto trideset tri eura i pedeset devet centi), kao i trošak iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) s osnova paušalne svote, a koji trošak joj se nalaže uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od izvršnosti presude.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog povrede Kaznenog zakona i zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji. U žalbi je državni odvjetnik predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači u dijelu odluke o kazni i okrivljenicu osudi na bezuvjetnu kaznu zatvora.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.

6. U pravu je državni odvjetnik kada navodi da je počinjena povreda Kaznenog zakona. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenicu proglasio krivom za kazneno djelo iz članka 118. stavka 2. u svezi s člankom 34. KZ/11 te je istu, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne iz članka 48. stavka 1. i članka 49. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci, uvjetno na 3 (tri) godine. Kako je za inkriminirano kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora od 3 (tri) do 8 (osam) godina, primjenom odredbi o ublažavanju kazne iz članka 48. KZ/11 i 49. KZ/11 kazna zatvora može se ublažiti do 1 (jedne) godine. Stoga je, prihvaćajući žalbu državnog odvjetnika, u tom dijelu prvostupanjsku presudu trebalo preinačiti na način da se okrivljena MI zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 2. u vezi s člankom 34. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, na temelju članka 118. stavka 2. u vezi s člankom 34. KZ/11, člankom 48. stavkom 1. KZ/11 i člankom 49. stavkom 1. točkom 3. KZ/11 - osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine kako je to navedeno pod točkom I. ove odluke te joj potom izreći uvjetnu osudu s rokom kušnje od 3 (tri) godine.

7. Međutim, nije u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere kazne precijenio olakotne okolnosti jer je okrivljenica prilikom prvog ispitivanja poricala počinjenje kaznenog djela zbog čega njezino priznanje na raspravi nema jednaku vrijednost kao da je od samog početka priznala kazneno djelo, kao i da je kazneno djelo počinila pod znatnim utjecajem alkohola, a inače je i konzument opojnih sredstava, zbog čega se alkoholiziranost okrivljenice ne može cijeniti kao olakotna okolnost, pogotovo jer je isto okidač i pokretač nasilja. Državni odvjetnik smatra da je radi postizanja svrhe kažnjavanja okrivljenicu nužno osuditi na bezuvjetnu kaznu zatvora.

7.1. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljenici pravilno utvrdio i vrednovao sve okolnosti važne za proces individualizacije kazne koje utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja. Ispravno je prvostupanjski sud kao olakotno cijenio činjenicu da okrivljenica do sada nije sudski osuđivana, da je kazneno djelo iskreno i okolnosno priznala čime je iskazala svijest o neprihvatljivosti svog ponašanja, kritičnost, kao i volju da za isto snosi posljedice te da je, prema vlastitom priznanju, u inkriminiranom događaju bila pod znatnim utjecajem alkohola, a i prema dostupnim podacima ona je konzument i drugih opojnih sredstava. Otegotnim je sud cijenio kriminalnu količinu radnji koje je poduzela prilikom počinjenja djela. Imajući na umu da je kazneno djelo ostalo u pokušaju, ovaj je drugostupanjski sud prihvatio stav prvostupanjskog suda da su ispunjeni uvjeti za ublažavanje kazne, ali je u tom dijelu trajanje kazne na koju je okrivljenica osuđena preinačio kako je to navedeno pod točkom I. izreke ove odluke. Kako je kazneno djelo počinjeno 2022., i ovaj drugostupanjski sud smatra da će se primjenom uvjetne osude kroz osudu na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i vrijeme provjeravanja u trajanju 3 (tri) godine - u cijelosti postići svrha kažnjavanja i da će tako izrečena kazna u dovoljnoj mjeri utjecati kako na okrivljenicu tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela.

8. Imajući na umu sve izložene razloge, a s obzirom da nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda zakona koje drugostupanjski sud na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP ispituje po službenoj dužnosti, na temelju članka 486. stavka 1. ZKP djelomično je prihvaćena žalba državnog odvjetnika te je pobijana presuda preinačena u odluci o kazni na način kako je to odlučeno pod točkom I. izreke, dok je u preostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbijena kao neosnovana te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđena kako je navedeno pod točkom II. izreke ove presude.

U Zagrebu 24. veljače 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Irena Kvaternik