Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1332/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji pojedincu mr.sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja RIGETA d.o.o., OIB: 05050699714, Žitnjak Bogdani 66, Zagreb, koga zastupa punomoćnik Josip Letica, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa punomoćnik Davorin Mičin, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj Ovr-66/2024-2 od 26. siječnja 2024., dana 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj Ovr-66/2024-2 od 26. siječnja 2024. i predmet vraća sud u prvog stupnja na ponovni postupak.

II O trošku sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:

"I. Na temelju ovršne javnobilježničke isprave – bjanko zadužnice Ov-1205/2023. od 30.1.2023., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, te radi naplate troškova ovog postupka, određuje se

o v r h a

a) zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti i prodajom ½ dijela nekretnina ovršenika:

- upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etažno vlasništvo s određenim omjerima, kčbr. [katastarska čestica] KUĆA [adresa] čhv 417 m2

Suvlasnički dio: 19365/100000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) Stan oznake G u potkrovlju lijevo, površine 65,59 m2 kojem pripada spremište na tavanu površine 4,85 m2.

namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom te ispražnjenjem i predajom nekretnine kupcu.

II. Nalaže se ... upis zabilježbe ovrhe.

b) na pokretninama ovršenika na adresi; [adresa]

- njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje ovrhovoditelju, njihovom prodajom, te namirenjem ovrhovoditelja u korist računa ovrhovoditelja,

- Ovrhovoditelj stječe pljenidbenim popisom založno pravo na popisanim pokretninama,

- Ovršeniku se zabranjuje raspolagati zaplijenjenim stvarima, a postupanje protivno navedenoj zabrani predstavlja kazneno djelo. Upozorava se ovršenik na postojanje kaznenopravne odgovornosti ukoliko povrijedi zabranu raspolaganja zaplijenjenim pokretninama.

- Ovrhovoditelj je dužan osigurati sve što je potrebno za urednu otpremu pokretnina, te je dužan osigurati takav smještaj pokretnina u kojem će se one sačuvati od mogućeg oštećenja, kvarenja ili općenito pogoršanja, osim onog do kojeg bi došlo prema redovnom tijeku stvari.

- Poziva se ovrhovoditelj na uplatu predujma za izlazak sudskog ovršitelja na pljenidbu pokretnina u iznosu od 15,46 eur, te da isto uplati u roku od 8 dana na račun Općinskog suda u Zaboku broj; IBAN [broj bankovnog računa] šifra namjene DEPT pozivom na broj 302-66-2024.

III. Ovrhovoditelju se odmjerava trošak ovog ovršnog postupka u iznosu od 376,68 eur.”

2. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio ovršenik zbog svih žalbenih razloga i traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ovršenik, između ostaloga, u žalbi navodi da on nije dao suglasnost da se ovrha provodi na nekretnini koja predstavlja njegov dom, s tim da je ovršenik slabovidna osoba sa zdravstvenim problemima, a prodaja njegovog doma radi namirenja tražbine ovrhovoditelja kao slabovidnoj osobi teško bi mu pala.

5. Prema čl. 80. b. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24) sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

5.1. Sud prvog stupnja ne daje razloge o tome jesu li ispunjene pretpostavke za primjenu čl. 80.b OZ-a pa se rješenje o ovrsi ne može ispitati odnosno počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

6. Nadalje, u postupku je propušteno utvrditi je li ovrha određena na jedinoj nekretnini u kojoj stanuju ovršenik sa svojom obitelji odnosno predstavlja li njegov dom, pa je u tom dijelu osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, na koji žalbeni razlog upire ovršenik u žalbi.

6.1. Naime, prema čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 5/14) svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

6.2. Može li neka od propisanih iznimki iz čl. 8. st. 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravu na dom, prosuđuje se primjenom testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja.

6.3. U provođenju testa opravdanosti (miješanja), u kojem središnje mjesto zauzima test razmjernosti, treba tražiti odgovore na sljedeća pitanja:

1. može li se sporna nekretnina smatrati domom ovršenika;

2. je li se sud umiješao u ostvarivanje prava ovršenika na poštovanje njegova doma;

3. je li miješanje bilo opravdano:

a) je li miješanje bilo "u skladu sa zakonom";

b) je li imalo legitimni cilj,

c) je li bilo "nužno u demokratskom društvu";

d) je li bilo razmjerno cilju koji se želio postići odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju.

7. Slijedom navedenog, a kako je u postupku propušteno utvrditi predstavlja li predmetna nekretnina na kojoj ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu dom ovršenika te bi li određivanjem ovrhe bilo povrijeđeno pravo ovršenika na dom, kao i jesu li ispunjene pretpostavke za određivanje ovrhe primjenom čl. 80. b Ovršnog zakona, rješenje o ovrsi je primjenom čl. 380. t. 3. ZPP-a ukinuto i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

8. Pri tome treba imati u vidu da zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna, jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije – materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u tzv. testu razmjernosti, budući da na drugoj strani, suprotstavljen prigovoru ovršenika, postoji u pravilu interes vlasnika iz osnove prava vlasništva zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske (čl. 48. Ustava), pri čemu je na ovršenicima teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njihovog doma i je li došlo do miješanja u njihovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li ovrha na nekretnini nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju (pravno shvaćanje iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odijela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).

9. Ovršenik u žalbi ističe i da ovršna isprava nije podobna za ovrhu u smislu čl. 29. st. 1. OZ-a kao i žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a.

Zbog toga će sud u nastavku postupka pri donošenju odluke raspraviti i je li ovršna isprava temeljem koje ovrhovoditelj predlaže ovrhu podobna za ovrhu te će ocijeniti ima li mjesta primjeni čl. 52. OZ-a vezano uz žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a.

10. O troškovima sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 24. veljače 2026.

Sutkinja:

Mr.sc. Iris Gović Penić