Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-216/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EV, [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Matku Mamiloviću, odvjetniku u Našicama, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Stalna služba u Našicama, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-135/2022-18 od 13. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 24. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P-135/2022-18 od 13. studenog 2023., i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2, proveden temeljem Zapisnika Općinskog suda u Našicama, Zemljišno-knjižni odjel broj Z-249/2015/2133 od 27.11.2019. godine, prema kojem upisu je tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 uknjižen kao vlasnik nekretnina upisanih u istom zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2, u cijelosti, koji upis je ostao neizmijenjen Rješenjem Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama broj Z-5747/2021 od 06.04.2022. godine.

II. Pogrešan upis naveden u točki I ove presude zemljišnoknjižni odjel Našice, Općinskog suda u Đakovu ispravit će po pravomoćnosti ove presude, te upisati da je ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnina u cijelosti, upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 860,21 EUR / 6.481,25 kn, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici EV naknaditi tuženoj Republici Hrvatskoj parnični trošak u iznosu od 298,62 EUR.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2, proveden temeljem Zapisnika Općinskog suda u Našicama, Zemljišno-knjižni odjel broj Z-249/2015/2133 od 27.11.2019. godine, prema kojem upisu je tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 uknjižen kao vlasnik nekretnina upisanih u istom zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2, u cijelosti, koji upis je ostao neizmijenjen Rješenjem Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama broj Z-5747/2021 od 06.04.2022. godine.

II. Pogrešan upis naveden u točki I ove presude zemljišnoknjižni odjel [adresa], Općinskog suda u Đakovu ispravit će po pravomoćnosti ove presude, te upisati da je ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnina u cijelosti, upisanima u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice kuća za odmor, spremište, ribnjak, šuma površine 10427m2.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 860,21 EUR / 6.481,25 kn, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, uz naknadu parničnog troška ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda tuženice i predlaže njezinu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je tužba za ispravak pogrešnog upisa u zemljišnoj knjizi i za upis prava vlasništva tužiteljice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Erešice.

6. Osnovanost svoga zahtjeva tužiteljica temelji na tvrdnji da je vlasništvo predmetne novoformirane čestice koja je predmet spora nekretnine stekla nasljeđivanjem iza pok. oca BV, kupoprodajom i dosjelošću, jer su njezin pok. otac i IV 1995. godine kupili od posjednika Romića, Stuparića, Peršića i dr. zapuštene livade, tupili odmah u njihov posjed, te je na njima njezin otac izgradio vikendicu, spremište i ribnjak.

7. Između stranka nije sporno da je tužena Republika Hrvatska nakon provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], temeljem Zapisnika Općinskog suda u Našicama, zemljišnoknjižni odjel, broj Z- 249/2016/2133 u cijelosti upisana kao vlasnica na novoj k. č. br. [katastarska čestica] Erešica, u naravi kuća za odmor, spremište, ribnjak i šuma, površine 10427 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Isto tako nije sporno da je tužiteljica u postupku osnivanja zemljišne knjige podnijela prigovor na navedeni Zapisnik i da je zemljišnoknjižni odjel prvostupanjskog suda nakon održane rasprave za ispravak taj prigovor odbio kao neosnovan i odlučio da uknjižba prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostaje neizmijenjena, jer je iz dostavljenih ugovora o kupoprodaji prodavatelja JV i IV utvrdio da je tužiteljica kupila samo kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (kč.br. starih oznaka), dok u odnosu na ostale kč.br. starih oznaka koje su postale sastavni dio nove kč. br. [katastarska čestica] nije dostavila nikakve dokaze o njihovu stjecanju. Nije sporno da je tužiteljica, obzirom da se na rješenje o ispravku ne može uložiti žalba, podnijela tužbu za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u parnici sukladno odredbi čl. 205. ZZK. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:

- da je provedenim geodetskim vještačenjem po stalom sudskom vještaku Petru Ostroški utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige od deset starih k.č.br. i to: kč. br. [katastarska čestica], od kojih su samo kč. br. [katastarska čestica] (stare izmjere) bile u vlasništvu fizičkih osoba, dok su sve ostale stare k.č.br. bile u vlasništvu Republike Hrvatske;

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama Odjela za katastar Našice od 17.1.2922. i popisa (starih) katastarskih čestica sa posjednicima k. o. [katastarska općina] (list 47-48 spisa) od kojih je nastala nova kč. br. [katastarska čestica]. proizlazi da je samo stara kč. br. [katastarska čestica] bila u posjedu tužiteljice, dok je kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] (stare izmjere) naveden IV;

- da je Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od **.**.1999. JV prodao tužiteljici kč. br. [katastarska čestica] (stare izmjere) površine 1136 čhv;

- da je IV kupoprodajnim ugovorom od 4.4.2019. prodao tužiteljici 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] površine 567 čhv (stare izmjere) koja je ušla u sastav predmetne čestice i 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] površine 1649 čhv (stare izmjere) koja nije ušla u sastav predmetne čestice;

- da je tužiteljica 2015. godine legalizirala nezakonito izgrađenu zgradu i pomoćnu zgradu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (površine 428 čhv);

- da svjedok IV iskazao u postupku da je s pok. ocem tužiteljice 1993. godine kupovao nekretnine u k. o. [katastarska općina] od posjednika E i da su odmah stupili u posjed tih nekretnina i mirno ih uživali, time da je on 2019. prodao tužiteljici svoj suvlasnički dio tih nekretnina;

- da je rješenjem o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada od 16.12.2015. tužiteljica legalizirala nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu, izgrađenu na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Š.

10. Slijedom utvrđenja da je novoosnovana kč. br. [katastarska čestica]/1k.o. Donja Motičina nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige od dijelova starih katastarskih čestica na kojima su bile upisne fizičke osobe i da je tužiteljica kupila od IV njegov suvlasnički dio nekretnina, te da je kao zakonska nasljednica iza pok. oca zajedno s njim i IV u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine koju je u međuvremenu legalizirala, prvostupanjski sud zaključuje da je ona stekla pravo vlasništva na novonastaloj nekretnini nasljeđivanjem, kupoprodajom i dosjelošću, te je odlučio kao u izreci pobijane presude.

11. Prihvaćanjem tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da je tužiteljica dokazala pravni temelj i pravni slijed stjecanja prava vlasništva.

12. Pravna priroda ispravnog postupka je usklađenje zemljišnoknjižnog u stvarnog (faktičnog) stanja, te da se pruži pravna zaštita osobama čija prava su povrijeđena nevaljalim upisom, zbog čega su aktivno legitimirane za podnošenje tužbe za ispravak (čl. 205. st. 1. ZZK) zemljišnoknjižnog stanja i osobe koje nisu prethodno bile upisane kao vlasnici spornih nekretnina u zemljišnim knjigama, jer je to jedini put, kojim osobe čije je prigovore sud u postupku osnivanje zemljišne knjige odbio provesti, mogu štiti svoja prava.

13. U konkretnom slučaju tužiteljica kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 10472 m2, koja je nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige od k. č. br. [katastarska čestica] (stara izmjera), ističe nasljeđivanje, kupoprodaju i dosjelost.

14. Suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda iz provedenih dokaza proizlazi da je novoformirana kat. čest. nastala u postupku preoblikovanja spajanjem ranijih deset kat. čest (stare izmjere). Tužiteljica tijekom postupka tvrdi da je njezin prednik kupoprodajnim ugovorima stekao vlasništvo nad svim ranijim kat. čest., međutim u dokaznom postupku priložene su isprave koje se odnose na kupnji samo dviju ranijih kat. čest. (stare izmjere), dok za preostale kat. čest. nije dostavljen niti jedan dokaz o stjecanju vlasništva, zbog čega valja zaključiti da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva kupoprodajom u odnosu na cijelu novoformiranu kat. čest., niti je tužiteljica nasljeđivanjem mogla steći više prava nego što ih je imao njezin prednik.

15. U odnosu na osnovu stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti u smislu odredbe čl. 159. st. 1. ZV dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom st. 2. i 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjeda, a ako je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom roka od dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjeda, dok je st. 4. propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalan posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

16. U rok dosjelosti računa i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (pravno shvaćanje izraženo u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev-x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 215/2022- 2 od 2. ožujka 2022. i dr.).

17. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvar, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

18. U konkretnom slučaju međutim iz provedenih dokaza je utvrđeno da je vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u odnosu na kč.br. stare izmjere koje su prije 8.10.1991. bile u društvenom vlasništvu počelo teći 1993. godine, kada su prednici tužiteljice stupili u posjed tih nekretnina, što znači da do podnošenja tužbe 26.4.2022. nije proteklo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 godina iz čl. 159. st. 4. ZV koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti. Nema stoga mjesta primjeni pravnog shvaćanja koja je Europski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009. broj 35298/04) kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje se u bile u režimu društvenog vlasništva, te tužiteljica vlasništvo na nekretnini koja je predmet spora nije stekla niti temeljem dosjelosti.

19. Zbog iznijetih razloga temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP prvostupanjsku presudu valjalo je preinačiti po žalbi tuženice i tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti.

20. Preinačenjem prvostupanjske presude izmijenjen je i konačni uspjeh stranka u sporu, te je primjenom odredne čl. 166. st. 3. ZPP preinačena i odluka o troškovima postupka. Kako je tuženica u cijelosti uspjela u sporu, valjalo joj je temeljem odredbe čl. 154. st. 1., 155. st. 1. i 154.a ZPP, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 – dalje: Tarifa) dosuditi trošak sastava odgovora na tužbu – 25 bodova (vps. 132,72 EUR) po Tbr. 8./1. Tarife i trošak zastupanja na pet ročišta održanih 8.3.2023., 27.32.2023., 13.7.2023., 12.9.2023.i 12.10.2023., svako po 25 bodova, ili ukupno 150 bodova, u zatraženom iznosu od 298,62 EUR.

21. Kako je tužiteljica izgubila parnicu preinačena je i odluka o troškovima postupka sadržana pod toč. III. pobijane presude na način da je ista odbijena sa zahtjevom da joj tuženica naknadi parnični trošak u iznosu od 860,21 EUR/6.481,25 kn.

22. Tuženici koja je uspjela u cijelosti u žalbenom postupku dosuđen je primjenom Tbr. 10./1. Tarife trošak sastava žalbe u zatraženom iznosu od 49,77 EUR.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Jadranka Travaš