Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-55/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene KRI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Burić i Mišljenović Dasović, odvjetnicima iz Osijeka, radi utvrđenja suvlasništva i isplate, odlučujući o žalbama stranka protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P Ob-210/2025-7 od 18. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P Ob-210/2025- 7 od 18. prosinca 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

III. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je stan u [adresa] upisan u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Osijeku k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br [katastarska čestica] u [adresa], u [adresa] redni broj 5. suvlasnički dio E-4 neodređenog omjera dijela kč. br [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 629m2(stambena zgrada [adresa],9,11 sa 620m2) povezano sa vlasništvom stana broj 4. koji se nalazi u prizemlju a sastoji se od predsoblja, kupaonice, kuhinje izbe i sobe, ukupne korisne površine 32,88m2 te sporednog dijela koji se sastoji od ostave u podrumu pov 2,50 m2 neodvojivo povezano sa suvlasničkim udjelom koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi kč. br [katastarska čestica], predstavlja izvanbračna stečevinu, tužiteljice KR [adresa] 000 [adresa] oib [osobni identifikacijski broj] i pok. IR oib [osobni identifikacijski broj] prednika tužene KRI OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] te se utvrđuje da tužiteljici pripada pravo vlasništva u 1⁄2 dijela na opisanoj nekretnini

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskom sudu u Osijeku da na nekretnini k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br [katastarska čestica] u [adresa], redni broj 5. suvlasnički dio E-4 neodređenog omjera dijela kč. br [katastarska čestica] [adresa], ukupne površine 629m2(stambena zgrada [adresa],9,11 sa 620m2) povezano sa vlasništvom stana broj 4. koji se nalazi u prizemlju. a sastoji se od predsoblja, kupaonice , kuhinje izbe i sobe , ukupne korisne površine 32,88m2 te sporednog dijela koji se sastoji od ostave u podrumu pov 2,50 m2 neodvojivo povezano sa suvlasničkim udjelom koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi kč. br [katastarska čestica] ,upiše u vlasništvo 1⁄2 dijela sa imena tužene na ime tužiteljicu KR [adresa] [osobni identifikacijski broj], te se nalaže tuženoj taj upis trpiti

3. Nalaže se tuženiku, KRI OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici nadoknadi troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

kao neosnovan.

II/ Nalaže se tuženoj KRI OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici isplati novčani iznos od 9.290,59 eura (devet tisuća dvjesto devedeset eura i pedeset devet centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 3.lipnja 2016. po stopi zakonske zatezne kamate koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanog za tri postotna poena do 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III/ Nalaže se tuženoj da tužiteljici nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu 2.778,72 eura (dvije tisuće sedam sto sedam deset osam eura i sedam deset dva centa), zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja 18. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

IV/ Prigovor prijeboja tuženika na iznos od 8.626,98 eura (65.000,00 kn) sud nalazi neosnovanim i kao takvog ga je odbio.

V/ Odbija se zahtjev tužene za naknadom parničnog troška ovog postupka u iznosu od 2.337,08 eura kao neosnovan.”

2. Protiv presude u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev pod točkom I. izreke presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže presudu preinačiti, podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje.

3. Tužena je podnijela žalbu protiv točaka II., III., IV. i V. izreke presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači presudu u pobijanom dijelu, podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbenog postupka tuženoj.

4. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužene i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška odgovora na žalbu tužiteljici.

5. Žalbe su osnovane.

6. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), na koju povredu ukazuju stranke u žalbama. Pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, dok pojedini navedeni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da nekretnina opisana u toč. I.1. izreke presude predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pokojnog IR te za utvrđenjem da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u 1/2 dijela. Tužiteljica je podnijela eventualno kumulirani zahtjev za isplatom iznosa od 9.290,59 eur sa zateznom kamatom od 3. lipnja 2026.

8. Polazeći od utvrđenja utemeljenog na iskazima svjedoka i stranaka prvostupanjski sud zaključuje da su tužiteljica i prednik tužene IR bili u dugotrajnoj emotivnoj vezi, zajedno živjeli kao podstanari na više adresa, međutim da nisu imali zajedničke financije i prijavljeno prebivalište ili boravište na istoj adresi. Nadalje zaključuje da je njihova veza bila čvrsta i dugotrajna, te da je moguće da su postojala očekivanja da se ista u konačnici i ozakoni do čega nije došlo jer je njihova zajednica prekinuta u kolovozu 2017. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev za utvrđenjem da je predmetna nekretnina, u naravi stan u [adresa] kupljen 2016. na ime IR, suvlasništvo tužiteljice u ½ s obrazloženjem da tužiteljica nije podnijela deklaratorni zahtjev za utvrđenjem izvanbračne zajednice tužiteljice i sada pok. IR. S obzirom na utvrđenje da je kupoprodajna cijena nekretnine bila 24.000,00 eur, te da je tužiteljica predniku tužene za kupnju stana uplatila iznos od 70.000,00 kn (9.290,59 eur), što je manje od polovine vrijednosti nekretnine, prvostupanjski sud smatra da i iz tog razloga nije osnovan zahtjev za utvrđenjem suvlasništva u jednakim dijelovima.

9. Nadalje, prvostupanjski sud usvaja eventualno kumulirani tužbeni zahtjev polazeći od utvrđenja da iz materijalne dokumentacije proizlazi da je tužiteljica predniku tuženika 3. lipnja 2026. uplatila iznos od 70.000,00 kn s naznakom plaćanja za stambeni kredit.

10. Obrazloženje prvostupanjskog suda je nejasno i kontradiktorno te osnovano žalitelji ukazuju da je sud prvog stupnja kod donošenja presude počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP radi koje s presuda ne može ispitati.

11. U smislu odredbe članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj: 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, i 5/15. dalje: ObZ) izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine. Stavkom 2. istog članka propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova.

12. Odredbom članka 36. ObZ propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

13. Prvenstveno valja navesti da kod donošenja odluke o zahtjevu za utvrđenjem prava suvlasništva ½ dijela nekretnine na ime imovine stečene tijekom trajanja izvanbračne zajednice, nije potrebno prethodno postaviti deklaratorni zahtjev za utvrđenjem da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici, kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja. Kad je tužiteljica u konkretnom slučaju postavila zahtjev za utvrđenjem da je suvlasnica nekretnine u ½, o postajanju izvanbračne zajednice valjalo je odlučiti kao o prethodnom pitanju o kojem ovisi odluka o zahtjevu za utvrđenjem prava suvlasništva (čl. 12. st. 1. ZPP). Stoga nije bilo mjesta odbijanju tužbenog zahtjeva iz razloga što tužiteljica nije postavila deklaratorni zahtjev za utvrđenjem izvanbračne zajednice.

14. Obrazloženje prvostupanjsko suda o odlučnoj činjenici jesu li tužiteljica i prednik tužene za vrijeme kada je kupljena sporna nekretnina bili u izvanbračnoj zajednici nejasno je i kontradiktorno jer prvostupanjski sud navodi da su tužiteljica i prednik tužene IR bili u dugotrajnoj emotivnoj vezi, da je njihova veza bila čvrsta i dugotrajna, te da je moguće da su postojala očekivanja da se ista u konačnici i ozakoni, dok istovremeno zaključuje da da nisu imali zajedničke financije i prijavljeno prebivalište ili boravište na istoj adresi.

15. U smislu odredbe članka 11. st. 1. ObZ kod utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice potrebno je utvrditi zajednicu života neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine.

16. Obiteljski zakon ne definira što se smatra trajnijom zajednicom života, pa o tome sud mora odlučiti ovisno o okolnostima svakog konkretnog slučaja. Pritom valja imati u vidu da kod utvrđenja je li postojala zajednica života nije odlučno jesu li stranke formalno imale prijavljeno prebivalište na istoj adresi (tako i Vrhovni sud Hrvatske u brojnim odlukama, npr. Rev-1121/07 od 22.11.2007.), nego je odlučno utvrditi se radi o takvoj zajednici u kojoj postoji trajnija emocionalna, ekonomska i egzistencijalna zajednica izvanbračnih partnera, uz uzajamna prava i dužnosti.

17. Kako je nejasan i proturječan zaključak prvostupanjskog suda o spornoj okolnosti jesu li tužiteljica i prednik tužene bili u izvanbračnoj zajednici u vrijeme kada je kupljena sporna nekretnina, presuda se u tom dijelu ne može ispitati. Nadalje, prvostupanjskom sudu se ukazuje, da je u slučaju utvrđenja postojanja izvanbračne zajednica potrebno utvrditi je li predmetna nekretnina kupljena imovinom koju su tužiteljica i prednik tuženika stekli radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice ili potječe iz te imovine (čl. 36 ObZ).

18. Osnovano tužena ukazuje da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka kada je usvojio eventualno kumulirani zahtjev i naložio tuženoj isplatiti tužiteljici iznos od 9.290,59 eur jer prvostupanjski sud nije dao jasne razloge zbog kojih otklanja prigovor tužene da je prednik tužene tužiteljici vratio iznos od 70.000,00 kn.

19. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbi čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

20. Primjenom čl. 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

21. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te će, uzimajući u obzir utvrđenja iz ovog rješenja, kao i navode žalbi stranaka, ponovno raspraviti o predmetu spora.

22. Prvostupanjski sud će donijeti novu odluku tek nakon što ocjeni izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto, jesu li koji dokazi nevažni i zašto, a zatim će navesti i propise na kojima temelji svoju odluku.

23. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP, dok se odluka o troškovima nastalim u žalbenom postupku temelji na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Zagrebu, 24. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić