Poslovni broj: Us II 284/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Općina Pribislavec, OIB: 73507516777, Pribislavec, Braće Radić 47, protiv tuženika Povjerenika za informiranje, Trg žrtava fašizma 3, Zagreb, OIB 68011638990, uz sudjelovanje zainteresirane osobe BA, [adresa], radi prava na pristup informacijama, u sjednici vijeća održanoj 23. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II- 008-07/25-01/921, URBROJ: 401-01/10-25-02 od 05. studenog 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-008-07/25-01/921, URBROJ: 401- 01/05-25- 2 od 05. studenog .2025. odlučeno je:
„1. Poništava se rješenje Općine [adresa], KLASA: UP/I-008-01/25-02, URBROJ: 2109-26-03/1-25-01 od dana 31.07.2025. godine.
2. Odobrava se BA pravo na pristup preslikama sljedećih dokumenata:
-zamolba za unos prve procjene štete nastale od suše, KLASA: 320 -03/22-
01/01, URBOJ: 2109-26-03/1-22-3 od 16.09.2022. godine
-prvo priopćene Općine Pribislavec od 19.09.2022. godine
-zaključak Državnog povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda Klasa: 422-02/22-01/35, Urbroj: 513-06-02-22-3 od 7.10.2022. godine
3. Djelomično se odobrava BA pravo na pristup preslici dokumenta „Pregled prava“, na način da se na istom prekriju podaci o imenima i prezimenima, te osobnim identifikacijskim brojevima osobama koje su prijavile štetu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Nalaže se Općini Pribislavec da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.“
2. Tužitelj osporava rješenje tuženika od 5. studenog 2025. zbog nepravilne primjene zakona i propisa utemeljenog na zakonu te nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i donošenja nepravilnog zaključka na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja . Osporava zaključak tuženika iz pobijanog rješenja da kako nisu vidljivi subjektivni elementi zlouporabe, jer žaliteljica u svojim zahtjevima ne postupa protivno načelu međusobne suradnje i poštovanja iz članka 9 .a Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukupnost zahtjeva BA i količina traženih informacija predstavljaju znatno opterećenje za rad tijela javne vlasti, a da pri tome nije utvrđen osobit javni interes za njihovom objavom, s obzirom da se radi o pojedinačnom interesu BA. U praksi se ostvarivanja prava na pristup informacijama na način da se podnosi takav broj zahtjeva naziva „pecanjem“ (information fishing) i ne smatra se automatski sukladnim javnom interesu koji se ostvaruje putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra da je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja pa je tako, primjerice, podnositelj uvijek nezadovoljan dobivenom informacijom, i nakon njezinog zaprimanja postavlja dodatne zahtjeve koje proširuje u odnosu na raniji zahtjev. Predlaže poništiti pobijano rješenje te odbiti zahtjev za pristup informacijama.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu, između ostalog navodi, da je pobijana odluka zakonita te da ostaje u cijelosti kod navoda iz osporenog rješenja. Ostaje kod svoje odluke i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
3.1. Zainteresirana osoba BA navodi da je rješenja tuženika zakonito, a osporeni zahtjevi se odnose na pitanja od izraženog javnog interesa, uključujući zakonitost postupanja tijela javne vlati i trošenje javnih sredstava. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Sud je presudom riješio spor bez rasprave primjenom odredbe članka 98. točke
4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), budući da odlučne činjenice od kojih ovisi rješavanje upravne stvari nisu sporne, a tužitelj nije izrijekom zatražio održavanje rasprave.
6. Uvidom u spis tuženika utvrđeno je da je zainteresirana osoba BA zatražila slijedeće informacije:
- je li općina [adresa] službeno zaprimala prijave štete građana temeljem objavljenog obrasca?
- koliko je prijava ukupno zaprimljeno od strane mještana/ili pravnih osoba?
- jesu li zaprimljene prijave proslijeđene nadležnom Županijskom povjerenstvu za procjenu štete?
- je li općina [adresa] zaprimila sredstva od države, županije ili drugih izvora za ublažavanje posljedica ove nepogode?
- ako su sredstva zaprimljena, u kojem iznosu o kako su dalje raspoređena? 6.1. Tužitelj je rješenjem od 31. srpnja 2025. odbio zahtjev za pristup informacijama pozivom na odredbu članka 23. stavak 6. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13., 85/15. i 69/22., dalje: ZPPI), jer je smatrao da se radi o zloupotrebi prava na pristup informacijama.
6.2. Tuženik je pobijanim rješenjem poništio rješenje prvostupanjskog tijela, te odobrio BA pravo na pristup preslikama traženih dokumenta dok je djelomično odobrio pravo na pristup preslici dokumenta „Pregled prava“, na način da se na istom prekriju podaci o imenima i prezimenima, te osobnim identifikacijskim brojevima osobama koje su prijavile štetu uz izraženo shvaćanje da iz pobijanog rješenja nisu vidljivi subjektivni elementi zlouporabe, jer žaliteljica u svojim zahtjevima ne postupa protivno načelu međusobne suradnje i poštovanja iz članka 9a Zakona o pravu na pristup informacijama te da zatraženi podaci predstavljaju informacije od javnog interesa.
7. Pitanje zloupotrebe prava, pa i prava na pristup informacijama, mora se cijeniti s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, jer ne postoji jedan jedinstveni kriterij zloupotrebe prava. Pod pojmom zloupotrebe prava se općenito podrazumijeva vršenje prava protivno cilju zbog kojega je neko pravo (ili pravni institut) koje je na zakonu ustanovljeno ili priznato, dakle institucionalna zloupotreba prava (npr. članak 6. Zakona o obveznim odnosima). Primjena pravila koja se odnose na zloupotrebu subjektivnih prava se proteže i na zaobilaženje (izigravanje) zakona, odnosno takvu nedopuštenu i zloupotrebljavajuću primjenu zakona, pri kojoj se zakon primjenjuje onako kao glasi, ali protivno moralu i savjesnosti, Ili s jedinim ciljem da se drugome našteti. Kad netko svoje pravo ostvaruje na temelju izričite odredbe nekog zakona, predmnijeva se da nije riječ o zloupotrebi zakona, odnosno da se pravo izvršava na principima savjesnosti i poštenja. Onaj tko tvrdi suprotno mora to i dokazati ( tako i Vrhovni sud u odluci Uzpz- 35/2021).
8. Odredbom članka 23. stavak 6. točka 5. ZPPI propisano je da će tijela javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako podnositelj očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, osobito kad zbog učestalih zahtjeva za dostavu istovjetnih informacija ili zahtjeva kojima se traži veliki broj informacija dolazi do opterećenja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
8.1. Očitom zloupotrebom će se dakle smatrati situacija kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti a bez odgovarajuće svrhe.
9. Polazeći od citirane odredbe, ovaj sud smatra da je u okolnostima konkretnog slučaja trebalo sagledati na koga i zbog čega je zahtjev upravljen. Kada su u pitanju informacije vezane za prijavu štete od suše na temelju Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj: 16/19.), odnosno o postupanju prvostupanjskog tijela koje ima utjecaja na prava trećih osoba vezanih za prijavu štete od suše, a radi se o sredstvima državnog proračuna, onda je izvjesno da postoji opravdani interes javnosti o odgovornosti i dobrom upravljanju tijela javne vlasti. Takav izvjestan i opravdan interes javnosti ima za posljedicu opravdanost zahtjeva zainteresirane osobe za pristup tim informacijama.
9.1. Činjenice da se u konkretnom slučaju traže informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima pa ne postoji mogućnost uskrate pristupa informaciji zbog postojanja ograničenja iz članka 16. stavak 3. ZPPI, a zbog kojeg tražena informacija treba biti dostupna javnosti i kao takva nadilazi eventualno opterećenje redovitog rada tijela javne vlasti. U takvim okolnostima, to što je zainteresirana osoba od istog tijela već tražila druge ili slične informacije ne može se smatrati zlouporabom instituta prava na pristup informacijama.
10. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, ovaj Sud je utvrdio da je osporeno rješenje doneseno u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju osporenog rješenja tuženik je izložio sve bitne činjenice koje su utvrđene u upravnom postupku (a koje nisu sporne) te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih donio osporeno rješenje. Tuženik je u osporenom rješenju postupio u skladu s odredbom članka 117. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. - dalje u tekstu ZUP) u vezi s stavkom 25. stavkom 7. ZPPI te dao potpune i jasne razloge za svoju odluku, a tužitelj te razloge tužbenim navodima nije doveo u sumnju. Ovaj Sud nakon razmatranja odlučnih činjeničnih i pravnih pitanja nalazi da tuženik nije povrijedio zakon time što je usvojio zahtjev BA.
11. Kako tužitelj navodima tijekom upravnog spora nije doveo u sumnju zakonitost rješenja tuženika to je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 23. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Jelena Rajić
