Poslovni broj: Usž-4721/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Silvija Čovića i Ljiljane Karlovčan-Đurović, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Marta Donkov, odvjetnica u Zagrebu, Deščevec 4, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi usklađenja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l- 4335/2024-6 od 18. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-4335/2024-6 od 18. rujna 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Uvodno navedenom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika Klasa: UP/II-551-06/23-014/1954, Ur. broj: 251-02- 01/001- 23-3 od 26. lipnja 2023. i Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektora za socijalnu politiku, Odjela za demografski razvoj, Odsjeka za pronatalitetnu politiku, klasa: UP/I-551- 06/22- 013/4614, Ur. broj: 251-09-22-1/002-23-2 od 31. ožujka 2023. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijen je prigovor tužiteljice protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, kojim su zamijenjene točke II i III izreke zaključka Grada Zagreba, Ureda za demografiju Klasa: 551-06/19-013/730, Urbroj: 251-21-21-1/007- 19-2 od 24. rujna 2019. na način kako je izrekom toga rješenja određeno.
3. Tužiteljica u žalbi navodi sve razloge propisane u članku 126. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24., u daljnjem tekstu: ZUS). Istaknula je da je podneskom od 15. srpnja 2025. i na ročištu od 3. rujna 2025. predložila prekinuti spor do okončanja postupka po zahtjevu broj [broj zahtjeva] (Golomejić protiv Republike Hrvatske) pred Europskim sudom za ljudska prava, jer je riječ o istom zahtjevu roditelja odgojitelja i u biti o oglednom sporu. Tvrdi i da je zatražila da o tomu sud odluči posebnim rješenjem, a što je zanemareno od prvostupanjskog suda. Smatra da je stavljena u lošiju procesnu poziciju, jer je obvezna svakih 30 dana provjeravati je li donijeta odluka o navedenom zahtjevu, da to predstavlja nerazmjeran teret, da je ne određivanjem prekida povrijeđena i odredba članka 104. ZUS-a te da joj nije dana učinkovita mogućnost izjašnjavanja o svim bitnim pitanjima. Smatra i da niži službenik ne može donijeti odluku kojom se ukida odluka višeg službenika, pročelnika. Ocijenila je i da svi njezini prigovori nisu razmotreni, da je potez tuženika kojim ukida konkretnu mjeru protivna mjerama protiv rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja te da je on protivan poticajima demografskog rasta. Zaključno je istaknula da je pojam kvazi retroaktivnost kao termin konstruiran samo za potrebe postupka roditelja odgojitelja te da ne postoji kao takav u propisu. Predložila je preinačiti pobijanu presudu i poništiti oba upravna rješenja uz dosudu troškova upravnog spora uključujući i trošak žalbenog postupka.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući zakonitost osporene presude i postupka koji joj je prethodio u granicama žalbenih razloga, u smislu odredbe članka 134. stavak 1. ZUS -a Sud ocjenjuje da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih tužiteljica pobija zakonitost prvostupanjske presude, a niti oni na koje se pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja osporene presude, proizlazi da je prvostupanjskim rješenjem zamijenjeno ranije rješenje na način pobliže određen u izreci tog rješenja. U prvostupanjskom rješenju se pravilno navode i obrazlažu razlozi zbog kojih su utvrđeni način i uvjeti ostvarenja novčane pomoći priznate tužiteljici ranijim rješenjem. Prema ocjeni ovoga Suda, sud je pravilno odbio tužbeni zahtjev, a time i potvrdio zakonitost osporenog rješenja kojim je odbijen njezin prigovor izjavljen protiv prvostupanjskog rješenja, utvrdivši da je postojala osnova za donošenje takvog rješenja, koji sadrži valjano, dostatno i relevantno obrazloženje.
8. U osvrt na žalbene navode dodaje se da je navedena Odluka/22, na temelju koje je doneseno prvostupanjsko rješenje i tuženikovo rješenje, bila predmetom ocjene zakonitosti, a presudom ovoga Suda, poslovni broj: Usoz-143/22-91 od 27. veljače 2023. su odbijeni prijedlozi za ocjenu zakonitosti, a koju presudu je potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske (odluka poslovni broj: U-III-1744/23 od 21. studenog 2023.).
9. Glede žalbenog prigovora da joj nije omogućeno sudjelovanje u sporu, valja istaknuti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. ZUS -a). Naime, zahtjevi načela pravičnog suđenja ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze, slijedom čega je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti isključivo na sudu te ne ovisi o volji stranaka. Tužiteljica je tijekom upravnog postupka, kao i upravnog spora, imala mogućnost, koju je iskoristila, izjasniti se o činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje stvari te joj je omogućeno sudjelovanje u postupku.
10. Suprotno mišljenju žaliteljice, u presudama ovog Suda poslovni broj: Usoz - 8/2022-68 od 5. srpnja 2022. i presudi poslovni broj: Usoz-143/2022- 91 od 27. veljače 2023. izraženo je shvaćanje da sporne Odluke, koje su bile predmet ocjene u objektivnom upravnom sporu, nemaju povratno djelovanje niti se Odlukom/22 zadire u prava ostvarena do njezina stupanja na snagu (ne zadire u pravo kao takvo niti u njegov opseg). Utječe se na opseg prava i trajanje prava u budućnosti (ali u razdoblju koje je obuhvaćeno pravomoćnim pojedinačnim aktima) te djeluje na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti, odnosno novo pravno pravilo ne primjenjuje se na situaciju koja je dovršena zbog čega ovdje nije riječ o povratnom djelovanju, već je riječ o kvaziretroaktivnosti odnosno o pravnom učinku općeg akta koji je pod određenim uvjetima dopušten.
11. Vezano za prigovore tužiteljice da je trebalo prekinuti upravni spor i da je sud trebao posebnim rješenjem odlučiti o njezinom prijedlogu za prekidom upravnog spora, ovaj Sud smatra da je, u smislu odredbe članka 105. stavka 2. ZUS-a, riječ o diskrecijskoj odluci suda koji, kako propisuje zakonodavac, to može, dakle ne mora to učiniti. Tumačeći odredbe članka 105. ZUS-a pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, Sud smatra i da ZUS nije obvezao upravni sud donijeti posebno rješenje o odbijanju prijedloga stranke za prekidom spora u situaciji kada je ocijenio da za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke, već samo onda kada odluči prekinuti spor i u kojoj situaciji je predviđena samostalna pravna zaštita kroz institut žalbe neposredno višem sudu. Naime, sud je tada dužan posebno se izjasniti o takvom prijedlogu, koji, u biti, predstavlja postupovni prigovor te ga razmotriti u obrazloženju presude.
12. Ovaj Sud ocjenjuje da su uvjeti i način ostvarivanja novčane pomoći utvrđeni u prvostupanjskom rješenju u cijelosti sukladni Odluci/22. Sud ocjenjuje i da žalbeni navodi nisu s uspjehom osporili pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, a niti su osnovani prigovori o povredi prava na pravično suđenje.
13. Stoga je valjalo, na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a, odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presuditi kao u točki I. izreke.
14. Odluka o troškovima spora, koja je sadržana u točki II. izreke, utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu 19. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Sanja Štefan