Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-12940/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog DF i dr. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (N.N. broj: 5/90, 47/90 i 29/94) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj:8.Pp-11463/2022-12 od 2. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split i pobijana presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona prvookrivljeni DF i drugookrivljena GF oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da je prvostupanjski sud ispitujući optužni prijedlog utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret na način opisan u optužnom prijedlogu nije prekršaj, pa je zbog navedenog odlučeno kao u izreci prvostupanjske presude.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba nije osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, te pritom ovaj Sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Naime, u optužnom prijedlogu tužitelja je navedeno da su okrivljenici narušavali javni red i mir tako što je okrivljeni vikao i galamio na drugookrivljenu unoseći joj se u licem u lice riječima: „što radiš ludo“ na što drugookrivljena se penje na prvi kat kuće gdje u ruke uzima gumeno crijevo kojim polijeva prvookrivljenog koji je revoltiran crijevo istrgnuo iz slavine te isto bacio u nju, iz navedenog činjeničnog opisa prekršaja nije razvidno da se okrivljenicima stavlja na teret da je prekršaj počinjen na javnom mjestu, a ako se radi o fiktivnom mjestu potrebno je u činjeničnom opisu prekršaja navesti da je postupanje okrivljenika bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
7. Slijedom navedenog kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona izričito propisano da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, dakle propisano je obligatorno donošenje oslobađajuće presude u stadiju ispitivanja optužnog prijedloga ako činjenični opis prekršaja u optužbi ne sadrži bitne i konstitutivne elemente, kao što je to u ovom prekršajnom predmetu slučaj.
8. Neosnovano žalitelj u svojoj žalbi ističe da je sud bio u mogućnosti sukladno odredbi članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona u slučaju da nedostaje odlučni podatak zbog kojeg se ne može voditi postupak ili ti podaci bili pogrešno ili pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana što je isti propustio učiniti. Naime, odredbom članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. Iz iste proizlazi da odredba citiranog članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.
9. Stoga po ocjeni ovog Sud navodi žalbe ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, te je ispravno prvostupanjski sud oslobodio okrivljenike optužbe za terećeni prekršaj sukladno odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona.
10. Zbog naprijed izloženih razloga na temelju članka 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 19. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković v.r.
Mirjana Medić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
