Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob-62/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrava, Zagreb, Dubrava 49, OIB 52966791065 i protustranke CM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici DM iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1703/2025-8 od 19. siječnja 2026., dana 20. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-1703/2025-8 od 19. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke CM kao neosnovan.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio predlagatelj iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine," broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se rješenje preinači i prijedlog za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti protustranke usvoji, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Posebna skrbnica protustranke u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda predlagatelja i predlaže njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je prijedlog predlagatelja za djelomičnim lišenjem poslove sposobnosti protustranke.
6. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio nisu počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi da je sud na ročištu 6.11.2025. saslušao protustranku u prisutnosti stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Gordana Makarića, koji je potom prema nalogu suda izradio nalaz i mišljenje kojim je na temelju izvršenog uvida u medicinsku dokumentaciju protustranke i njezina pregleda utvrdio ista boluje od prave i trajne duševne bolesti – paranoidne shizofrenije, koja bolest je u fazi zadovoljavajuće funkcionalne remisije. Protustranka je prisebna, kontaktibilna, orijentirana i formalno urednog misaonog tijeka. Više je puta bila hospitalizirana u Klinici za psihijatriju Vrapče, a zadnji puta u ožujku 2025. nakon internetske prijevare u kojoj je izgubila dosta vlastitog novca. Ima uvid u vlastito stanje i svrhu i potrebu liječenja (redovito odlazi na ambulantne psihijatrijske preglede i uzima propisanu terapiju lijekova). Zaposlena je puno radno vrijeme kao informatički tehničar, ima prijatelje, živi s majkom i bratom i njegovom obitelji u istoj kući. Kod protustranke vještak ne nalazi medicinski utemeljenih dokaza u vidu psihopatološke simptomatike koji bi ukazivali da ista nije sposobna brinuti se o svojim osobnim potrebama, pravima i interesima, niti da će ugroziti prava i interese drugih ljudi. Ima uvid u značenje ovoga postupka i pravne posljedice odluke koja je predmet ovoga postupka. Mišljenje je vještaka da nema forenzično-psihijatrijskih razloga za lišenjem poslovne sposobnosti protustranke.
8. Polazeći od utvrđenja temeljenih na nalazu i mišljenju vještaka psihijatra koje je kao stručno i obrazloženo prihvaćeno u cijelosti, i na koje stranke nisu imale nikakvih primjedbi, prvostupanjski sud je ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20. 49/23 i 156/23 – dalje. ObZ) za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke, te je odbio prijedlog predlagatelja kao neosnovan.
9. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna prihvaća i ovaj sud.
10. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti takva je vrsta izvanparničnog postupka kojom se ulazi u osjetljivu sferu poštivanja privatnog života zajamčenog člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 12/92 – dalje: Konvencija), koja se kao Međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. Lišavanje osobe, bilo djelomično, bilo potpuno, prema čl. 141. Konvencije predstavlja miješanje države u privatni život pojedinca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke.
11. Zbog iznijetih razloga u ovakvoj se vrsti postupka moraju posebno štiti sva prava osobe u odnosu na koju se provodi takav postupak. U konkretnom slučaju sud je postupio na navedeni način, te je sukladno odredbi čl. 498. st. 3. ObZ saslušao protustranku kao osobu u odnosu na koju se provodi ovaj postupak radi lišenja poslovne sposobnosti na ročištu 6.11.2025. u prisutnosti vještaka psihijatra, te je prije donošenja odluke o prijedlogu predlagatelja sukladno odredbi čl. 234. st. 3. ObZ proveo psihijatrijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Gordanu Makariću o zdravstvenom stanju protustranke, kao osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svoga pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Na isto ročište bili su uredno pozvani i predlagatelj i posebna skrbnica protustranke, koji nisu pristupili.
12. Kako je provedenim psihijatrijskim vještačenjem na koje stranke nisu prigovarale i na temelju iskaza protustranke utvrđeno da nema forenzično-psihijatrijskih razloga za lišenjem poslovne sposobnosti protustranke i da psihopatološka simptomatika ukazuje da je sposobna brinuti se o svojim osobnim potrebama, pravima i interesima, i da ne ugrožava prava i interese drugih ljudi, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za djelomično lišenje poslovne sposobnosti propisane odredbom čl. 234. Obz, te je prijedlog predlagatelja odbio kao neosnovan.
13. Žalbeni navodi predlagatelja da mu sud prvog stupnja nije dostavio zapisnik s ročišta održanog 6.11.2025., te mu je stoga ostalo nepoznato je li na tom ročištu saslušana i posebna skrbnica protustranke koja je dužna štititi njezina prava i interese, i je li se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka, nisu osnovani, jer sud nema zakonsku obvezu dostavljanja raspravnog zapisnika stranci koja nije pristupila na ročište na koje je bila uredno pozvana. Isto tako, sud u ovakvoj vrsti postupka nema zakonsku obvezu saslušavanja posebne skrbnice, već ta osoba štiti prava i interese osobe u odnosu na koju se provodi postupak lišenja poslovne sposobnosti. Konačno, sud nema obvezu pozivanja stranaka da se očituju na nalaz i mišljenje vještaka, jer je riječ o procesnoj dispoziciji samih stranaka.
14. Iz stanja spisa proizlazi da su stranke i posebna skrbnica protustranke bile uredno pozvane na ročište 6.11.2025., na koje niti predlagatelj, niti posebna skrbnica nisu pristupili, time da je posebna skrbnica ispričala svoj nedolazak zbog objektivnih razloga. Isto tako, u spisu se nalazi dostavnica i potvrde o preuzimanju sudskog pismena o tome da su i predlagatelj i posebna skrbnica protustranke, kao i sama protustranka uredno primili nalaz i mišljenje vještaka, na koje se nisu očitovali.
15. Kako je stručno mišljenje vještaka psihijatra jedino relevantno za ocjenu psihičkog stanja protustranke i utjecaja toga stanja na psihičku sposobnost zaštite svojih prava i eventualnog ugrožavanja prava i interesa drugih osoba, a vještak psihijatar dr. Makarić je na temelju osobnog pregleda protustranke i uvida u njezinu medicinsku dokumentaciju zaključio da je ista prema sadašnjem psihičkom stanju sposobna brinuti se o svojim osobnim potrebama, pravima i interesima, i neće ugroziti prava i interese drugih ljudi, te da stoga nema forenzičko-psihijatrijskih razloga za lišenje poslovne sposobnosti, to suprotna žalbena izlaganja žalitelja u kojima iznosi drugačiju ocjenu njezina psihičkog stanja nisu osnovani.
16. Žalbeni navod predlagatelja iznijet prvi puta u žalbi da predlaže saslušanje brata protustranke kao nedopušten nije uzet u razmatranje, jer se sukladno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice, niti predlagati novi dokazi, izuzev onih koji se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka, a što ovdje nije slučaj.
17. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu, 20. veljače 2026.
Sutkinja:
Ksenija Grgić
