Poslovni broj: Usž-4243/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2134/2023-31 od 28. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2134/2023-31 od 28. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom poništeno je rješenja tuženika, KLASA: UP/II 141-02/23- 01/03313387563, URBROJ: 341-99-05/3-23-2646 od 1. kolovoza 2023. i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zadru, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03313387563, URBROJ: 341-24-05/3-22-12028 od 14. ožujka 2023. (točke I. i II. izreke). Točkama III. I IV. izreke tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane 100% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 12. siječnja 2021. te se nalaže prvostupanjskom tijelu da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donese rješenje o određivanju iznosa invalidske mirovine i početku isplate. Točkom V. izreke naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne odluke naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 510,30 eura.

2. Rješenjem tuženika od 1. kolovoza 2023. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela od 16. listopada 2023. kojim se tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i dalje priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je dijelom uzrokovana 70% bolešću koja je nastala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom je uzrokovana 30 % bolešću izvan tih okolnosti.

3. Tuženik pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio odlučne činjenice na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje dr. med. Milene Pernat u kojem se navodi da je kod tužitelja došlo do promjene uzroka profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno da je uzrok iste 100% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Takvo utvrđenje je suprotno nalazima i mišljenjima institucionalnih tijela vještačenja koja su potvrđena kao pravilna od strane Povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja koje je nadležno za utvrđivanje uzroka koji je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Citirajući članak 53. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer navedeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije podvrgnut reviziji u skladu s citiranim člankom. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužitelj osporava osnovanost žalbe tuženika te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog javnopravno tijela od 2. ožujka 2009. tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od 6. veljače 2008., a koja je uzrokovana 30% bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 70% bolešću koja je nastala izvan tih okolnost.

8. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu proveden je u izvršenju presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 14 UsI-3304/2021-12 od 13. lipnja 2022. kojom je poništeno rješenje tuženika od 10. rujna 2021. i rješenje prvostupanjskog javnopravnog tijela od 21. siječnja 2021. i predmet je vraćen prvostupanjskom javnopravnom tijelu na ponovni postupak uz uputu da je dužno ponovno odlučiti o podnesenom zahtjevu tužitelja u dijelu koji se odnosi na uzrok profesionalne nesposobnosti za rad uzimajući u obzir da je sudski vještak za medicinu rada nedvojbeno utvrdio da bi profesionalna nesposobnost tužitelja bila u potpunosti uzrokovana kronificiranom formom PTSP-a nastalom u Domovinskom ratu (100% uzrokovana bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu).

8.1. U ponovljenom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, područnog ureda u Splitu, Izdvojeno mjesto rada Zadar (dalje: Zavod za vještačenje) od 3. siječnja 2023. kojim je ocijenjeno da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad koja je uzrokovana 100% bolešću koja je nastala u vezi sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

8.2. U postupku revizije izrađen je nalaz i mišljenje povjerenstva za reviziju ocjena radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 1. veljače 2023. koje nije suglasno s omjerom uzroka jer je prema mišljenju povjerenstva uzrok profesionalne nesposobnosti za rad tužitelja 30% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (PTSP), a 70% bolest izvan tih okolnosti (anksiozno- depresivni sindrom težeg stupnja, visoki tlak, hipertenzija). Vijeće vještaka Zavoda za vještačenje je donijelo novi nalaz i mišljenje od 9. veljače 2023. u skladu s nalazom i mišljenjem povjerenstva za reviziju.

8.3. Po žalbi tužitelja u drugostupanjskom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu od 21. srpnja 2023. kojim je potvrđeno utvrđenje iz nalaza i mišljenja od 9. veljače 2023. Tužitelju je utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti PTSP koja uzrokuje oštećenje organizma 30% stalno. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je u višegodišnjem diskontinuiranom tretmanu psihijatra radi tegoba iz kruga PTSP-a i anksiozno-depresivnog te psihosomatskog poremećaja. U medicinskoj dokumentaciji se navode tegobe iz kruga PTSP-a, opterećen je realitetnom problematikom uz sklonost somatizacijama. U komorbiditetu ima arterijsku hipertenziju.

8.4. Tuženik je rješenje o žalbi tužitelja donio na temelju nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu od 21. srpnja 2023.

9. U sudskom sporu izvršen je uvid u sudski spis i spis tuženika te je provedeno sudsko-medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. med. Mileni Pernat, spec. psih., na okolnost je li kod tužitelja, korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, došlo do promjene uzroka nesposobnosti za rad.

10. Sudska vještakinja je u nalazu i mišljenju od 18. listopada 2024. potvrdila utvrđenja iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje za medicinu rada mr. sc. Milane Varinac-Barač koji je pribavljen u upravnom sporu Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 14 UsI-3304/2021., odnosno da je došlo do promjene uzroka profesionalne nesposobnosti za rad te da je uzrok profesionalne nesposobnosti za rad 100% kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu. Iz dostupne medicinske dokumentacije razvidno je da je 2020. nastupilo pogoršanje i promjene u zdravstvenom stanju jer se javljaju novi poremećaji psihičkog zdravlja i to trajne promjene osobnosti, depresije i somatizacijski poremećaj koje su u vezi sa traumatskim ratnim iskustvima tužitelja.

11. Tuženik u podnesku od 3. siječnja 2025. osporava pravilnost nalaza i mišljenja sudske vještakinje te je dostavio očitovanje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu. U očitovanju se navodi da postojeće promjene u zdravstvenom stanju tužitelja i dalje uvjetuju profesionalnu nesposobnost za rad u omjeru uzroka 30% bolest uzrokovana sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH (ratni PTSP) i 70% bolest nastala izvan ratnih okolnosti (anksiozno-depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama, hipertenzija). Ističe se da se u kumulativni razmjer prihvaća isključivo bolest po priznavanju i utvrđenju od strane povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja koje je nadležno za utvrđivanja uzroka koji je posljedica sudioništva u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a to je kod tužitelja 30% bolest PTSP ratne geneze.

12. Sudska vještakinja u dopuni pisanog nalaza i mišljenja od 12. ožujka 2025. navodi da iz medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela koja je priložena za vještačenje 2008., nije razvidno koje su to druge bolesti koje bi utjecale na radnu sposobnost tužitelja. Smatra da je uzrok profesionalne nesposobnosti za rad 100 % kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu te su anksiozno depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama spada u komorbditetne dijagnoze u sklopu oscilirajuće simptomatike kronificiranog PTSP-a. Ističe da se kao druge bolesti koje čine 70% uzroka invalidnosti navode visoki krvni tlak i krv u mokraći te smatra da po tim dijagnozama tužitelj ne bi mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu.

13. Tuženik do zaključenja rasprave na ročištu održanom 29. travnja 2025. nije iznio daljnje prigovore na nalaz i mišljenje sudske vještakinje.

14. Ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja vijeća sudske vještakinje dr. med. Mileni Pernat, spec. psih. pravilno utvrdio činjenično stanje te je na tako utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) i poništio rješenja upravnih tijela i tužitelju priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane 100% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

15. U prosuđivanju dokaza izvedenih u sudskom sporu ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju činjeničnu i pravnu osnovu od one koju je utvrdio prvostupanjski sud.

16. Sud smatra da je sudska vještakinja izradila nalaz i mišljenje po pravilima struke, jasno i argumentirano, potpuno i uvjerljivo, u skladu s pravilno postavljenim zadatkom, pravilima znanosti i vještine te odredbama propisa na temelju kojih je riješena upravna stvar. Otklanjajući prigovore tuženika, vještakinja je odgovorila konkretno i jasno i time učvrstila nalaz, mišljenje i ocjenu.

17. Ujedno, tuženik, iako uredno pozvan, nije se očitovao na dopunu nalaza i mišljenja sudske vještakinje od 12. ožujka 2025. te je na taj način propustio iskoristiti procesna ovlaštenja koja su mu stajala na raspolaganju i kojima bi eventualno, doveo u sumnju pravilnost i potpunost njezina nalaza i mišljenja.

18. Nadalje, napominje se tuženiku da se članak 53. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.), na koji se poziva u žalbi, odnosi na upravni postupak i isti obvezuje javnopravno tijelo koje odlučuje o pravima iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja. ZUS ne poznaje institut revizije nalaza i mišljenje sudskog vještaka na temelju kojeg se stječe pravo na invalidsku mirovinu te stoga u upravnom sporu nema mjesta primjeni tog članka, već sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice (članak 49. stavak 1. i 3. ZUS-a). Kada bi sud odstupio od te dokazne maksime i činjenice utvrđivao dokaznim sredstvima na koje upućuje tuženik, postupio bi protivno načelu tzv. „jednakosti oružja“, kao jednome od bitnih elemenata procesne ravnopravnosti stranka, a time i ustavnog te konvencijskog prava na pravično suđenje.

19. Slijedom navedenog, Sud žalbene navode tuženika smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja, odnosno sudske samovolje. Prvostupanjski sud je u obrazloženju presude izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode.

20. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda.

U Zagrebu 18. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Mira Kovačić