Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-94/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Đorđa Benussi kao člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača EH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi vjerovnika Easy Asset Management d.o.o. , Zadarska ulica 77, Zagreb, OIB 69737008965, kojeg kao punomoćnik zastupa Domagoj Gregurić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Nadramija i Partneri d.o.o., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu – Stalne službe u Samoboru, broj Sp-364/2025-9 od 9. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba vjerovnika Easy Asset Management d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu – Stalne službe u Samoboru, broj Sp-364/2025-9 od 9. prosinca 2025.

II Odbija se zahtjev vjerovnika Easy Asset Management d.o.o. za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda otvoren je i zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača i potrošač je oslobođen od obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike navedene u točki III. izreke.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija vjerovnik Easy Asset Management d.o.o. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 1. - 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP). Žalitelj predlaže pobijano rješenje preinačiti ili pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz članka 365. stavka 2. ZPP-a ), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a koji propis se u nazočnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 71/15, 104/17- dalje SZ) te čl. 79. o. Zakona o stečaju potrošača ("Narodne novine" 100/15, 67/18, 36/22 - dalje ZSP).

6. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da su uz prijedlog Financijske agencije (dalje: Fina) od 13. ožujka 2025. kojim je pokrenut predmetni jednostavni postupak stečaja potrošača nad imovinom potrošača, dostavljeni podaci iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje (dalje: Očevidnik);

- da se potrošač oglušio na poziv Fine te nije dostavio očitovanje niti popis imovine zbog čega se temeljem članka 79.c stavka 2. ZSP-a smatra da je suglasan da se može provesti jednostavan postupak stečaja potrošača nad njegovom imovinom;

- da je razdoblje u kojem je potrošač imao jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje trajalo neprekinuto 1353 dana;

- da vjerovnici potrošača nisu u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa;

- da prema podacima iz Očevidnika potrošač ima evidentirane neizvršene osnove u iznosu od 1.686,89 EUR, da osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem odredbe članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima s ukupnim iznosom nenaplaćene glavnice iznose 17.489,55 EUR, a da nisu evidentirane osnove koje je FINA prestala izvršavati prema zahtjevu ovrhovoditelja (osnove povučene s izvršenja);

- da je FINA, povodom zahtjeva suda, u spis predmeta dostavila podatke o imovini potrošača iz kojih proizlazi da potrošač nema primanja niti druge imovine koja bi mogla biti predmet unovčenja čime je ispunjen uvjet iz članka 79.g stavka 1. ZSP-a.

7. Na temelju prethodnih činjeničnih utvrđenja, prvostupanjski je sud primjenom članka 79.f stavka 3. ZSP-a utvrdio da je vrijednost potrošačevih pokretnina i prava 0,00 EUR, te zaključio kako su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 79.a stavka 2. ZSP-a za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača. Prvostupanjski je sud utvrdio kako je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn, odnosno da potrošač nema imovinu iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, temeljem čega su se ispunili daljnji uvjeti iz članka 79.g. stavak 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje stečajnog postupka nad imovinom potrošača kao i to da ukupne obveze potrošača prema članku 79.a stavku 2. ZSP-a ne prelaze 2.654,46 EUR / 20.000,00 kn.

8. Punomoćnik žalitelja navodi da je, nakon što je vjerovnik Easy Asset Management d.o.o. zaprimio rješenje o otvaranju i zatvaranju jednostavnog postupka stečaja potrošača, u spis predmeta dostavio punomoć o zastupanju, ali da mu prvostupanjski sud nije omogućio uvid u spis, čime je vjerovnik onemogućen u raspravljanju. Dodatno ističe kako se niti jedna objava ne nalazi na e-oglasnoj ploči. Nadalje, u bitnom navodi da prvostupanjski sud nije valjano utvrdio vrijednost potrošačeve imovine, obzirom da je ista tijekom 2024. primala plaću, da je imala nekretninu koju je izgubila na dražbi u ovrsi te da je početkom 2024. godine dostavila vjerovniku očevidnik iz Fine iz kojeg proizlazi da nije bila u blokadi. Žalitelj smatra kako je radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i imovine potrošača potrebno provesti "pravi dokazni postupak" sukladno članku 13. ZSP-a te pribaviti podatke od nadležnih tijela i pravnih osoba taksativno navedenih u žalbi (stranica žalbe 4). Nadalje ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio zakonsku presumpciju o nepostojanju ovršive imovine potrošača za slučaj da se potrošač ne očituje na poziv Fine iz članka 79.b ZSP-a, ne primjenjuje zakonska presumpcija o nepostojanju ovršive imovine potrošača te da je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi vrijednost potrošačeve imovine kao i raspolaganja koja je potrošač poduzeo u zadnje tri godine.

9. U odnosu na žalbene navode o povrijeđenom pravo na raspravljanje te nepotpunom utvrđenju potrošačeve imovine, za istaknuti je najprije kako se postupak stečaja potrošača vodi u elektroničkom obliku. Iz elektroničkog spisa proizlazi da je Fina prijedlog za pokretanje postupka dostavila prvostupanjskom sudu 13. ožujka 2025 . Prvostupanjski sud je uvidom u dostavljene podatke FINA-e utvrdio kako potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa a vjerovnik tijekom postupka nije tvrdio niti dokazao, po pozivu suda iz oglasa od 15. listopada 2025. da potrošač ima imovinu iz koje bi se namirile tražbine vjerovnika, a teret dokaza koje tvrdnje je bio na vjerovniku.

10. Uz iznijeto, točkom 4. Zapisnika sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 2019. je donijeto shvaćanje po kojem se u postupku jednostavnog postupka stečaja potrošača ne mogu isticati nove činjenice niti predlagati novi dokazi u žalbi pa žalbeni navodi vjerovnika kojima upućuje na naprijed označene činjenice te neodređeno upućivanje na nesavjesnog potrošača, nisu mogli biti predmetom razmatranja ovoga suda.

11. Nadalje, prvostupanjski je sud po službenoj dužnosti, primjenom članka 24. stavka 3. i članka 79.f stavka 2. ZSP-a, vanjskom provjerom odnosno uvidom u podatke koje je dostavila FINA došao do podataka za utvrđivanje sastava i vrijednosti potrošačeve imovine (podaci iz Evidencije dohodaka i primitaka Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova o vozilima; dalje u tekstu - MUP, Visokog trgovačkog suda o poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva o vrijednosnim papirima i obračunatim dividendama, podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, podaci o upisanim založnim pravima).

12. S obzirom da su potrošaču jedini prihodi oni koje prima po osnovi socijalne potpore (a koji su izuzeti od ovrhe u skladu s člankom 172. Ovršnog zakona Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 ), to je očito da nema stalnih novčanih prihoda na kojima je moguće provesti ovrhu, dok iz isprava u spisu proizlazi da nema ni imovine koja bi se mogla unovčiti u ovom postupku (članak 79.i stavak 1. ZSP-a), tako da iz svega naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio članak 79.a stavak 1. i 2. te članak 79.g. stavke 1. i 4. ZSP-a.

13. Protivno žalbenim navodima, ovaj sud prihvaća pravilnom ocjenu dokaza prvostupanjskog suda. Prvostupanjska presuda je razumljiva, potpuna i odgovara sadržaju isprava i posredno izvedenih dokaza i ti se razlozi mogu ispitati.

14. Na daljnje žalbene navode koji se referiraju na poštenje potrošača, ocjena je li potrošač pošten ili nije ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, jer je sud pri toj ocjeni dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojega je postupak pokrenut.

15. Naime, u ZSP-u postoje pretpostavke kad se smatra da potrošač nije pošten (članak 14. stavak 5., članak 79. i stavak 3., članak 79.m alineja 5. ZSP-a) međutim ne postoji izričita pretpostavka da će se smatrati da potrošač nije pošten ako ne dostavi popis imovine, a utvrđivanje poštenja potrošača zakon je prepustio sudu (članak 2. stavak 2. ZSP-a).

16. Presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (članak 79.c stavak 3. ZSP). U opisanoj situaciji ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili dokazima koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina ipak postoji, tada će se navedenog potrošača smatrati nepoštenim.

17. Slijedom navedenog ovaj sud je sukladno članku 380. točki 2. ZPP-a odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje.

U Dubrovniku 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Srđan Kuzmanić