REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5180/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, kao pravni sljednik Nove hrvatske banke d.d., Zagreb, Varšavska 9, OIB: 78427478595, kao pravni sljednik Sberbank d.d., Zagreb, a on kao pravni sljednik Volksbank d.d., Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-326/25-2 od 3. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P- 731/19 od 18. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-326/25-2 od 3. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-731/19 od 18. srpnja 2023. u kojem je postavila sljedeća pravna pitanja:

„ - Da li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj. valuta te djelomično cijene odnosno kamata, može opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?

- Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva? “

2. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Navedeno stoga što je u odnosu na prvo postavljeno pitanje riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i zauzetog pravnog shvaćanja u odluci ovog suda broj Rev- 274/24-2 od 22. siječnja 2025., Rev-820/23-2 od 23. travnja 2024. i dr., a nije riječ niti o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati ustaljenu sudsku praksu. Drugo postavljeno pitanje nije važno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, s obzirom na to da odgovor na to pitanje daje odredba čl. 375. st. 1. ZPP-a koja odredba je jasna i nedvosmislena i ne ostavlja prostor za različite interpretacije, time da ocjena valjane primjene odredbe čl. 375. st. 1. ZPP-a ovisi od slučaja do slučaja jer je sud dužan odgovoriti na one žalbene navode o kojima ovisi odluka u sporu. Slijedom navedenog, budući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučiti kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

4. Tužiteljica se pozvala i na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da joj je u postupcima pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa