REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-697/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušiću predsjedniku vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupan po punomoćniku Damiru Metelku, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2663/2023-5 od 4. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1702/20-24 od 25. studenoga 2022., u sjednici održanoj 18. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja odbija se.

II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2663/2023-5 od 4. studenoga 2025., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1702/20-24 od 25. studenoga 2022., s time da je u prijedlogu naznačila pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

"- Da li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj.valuta te djelomično cijene odnosno kamata, može opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?

- Da li je i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?".

2. Nadalje, tužiteljica još navodi da joj je drugostupanjskom presudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav).

3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prvo pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena drugostupanjska presuda u skladu s pravnim shvaćanjem ovog suda izraženom u odluci broj Rev 820/2023-2 od 23. travnja 2024. i dr. Što se tiče drugog pitanja, naznačenog u prijedlogu, treba reći, da podnositeljica prijedloga za dopuštenje revizije polazi od proizvoljne tvrdnje da drugostupanjski sud nije cijenio i uzeo u obzir sve navode stranaka, stoga nije riječ o pravnom pitanju koje ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Prema tome, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije u odnosu na pitanja naznačena u prijedlogu.

5. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno kao u st. I. izreke.

6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji je isti utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, ocjena je ovoga suda da joj drugostupanjskom presudom nisu povrijeđena ustavna prava na koje ukazuje u prijedlogu za dopuštenje revizije. Naime, drugostupanjska presuda je obrazložena, ništa ne ukazuje da bi bila arbitrarna. Prema tome, tužiteljica ničim ne ukazuje da bi joj bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

7. Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.

Zagreb, 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić