Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka
Poslovni broj : Kž-19/2024-8
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Denona-Kusijanović kao predsjednika vijeća te Srebrenke Šantić i Mladenke Paro - Rudić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Štefančić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene OĐ zbog kaznenih djela iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-257/2019-22 od 26.listopada 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 18.veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se ukida prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odlučivanje.
Obrazloženje
1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu je na temelju članka 452. točka 6. ZKP/08 odbijena optužba da bi okrivljena OĐ u stjecaju počinila dva kaznena djela protiv imovine – krađom iz članka 228. stavak 2. KZ/11.
1.1. Na temelju članka 158. stavak 1. ZKP/08 oštećeni RĐ je sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.
1.2.. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. toč. 1. do 5. ovog Zakona, nužni izdaci okrivljene i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenice padaju na teret proračunskih sredstva.
2.Protiv ove presude žalbu je izjavio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3.Odgovor na žalbu je podnijela okrivljena OĐ po branitelju Zdenku Gecaju, odvjetniku iz Zagreba s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i s traženjem da se izvijeste o sjednici vijeća suda drugog stupnja.
4. Na temelju članka 474. stavka.1 ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
5. Javna sjednica suda drugog stupnja održana je u prisutnosti branitelja u zamjeni okrivljenika UĐ, odvjetnika iz [adresa], a u odsutnosti uredno pozvanog državnog odvjetnika te okrivljenice za koju je branitelj u zamjeni izvijestio da ima saznanja o sjednici, ali na istu neće pristupiti. Branitelj u zamjeni je ponovio navode odgovora na žalbu koje se sastoje u tvrdnjama da je sud prvog stupnja jasno naveo da se optužba odbija s jasnim razlozima, a zbog nastupa zastare kaznenog progona nije imao razloga ući u ocjenu provedenih dokaza.
4.Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
5.U žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka državni odvjetnik smatra da je počinjena bitna postupovna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, odnosno jer je izreka presude nerazumljiva te su razlozi presude nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.
6.Stoga ovaj sud drugog stupnja navodi u pogledu formalne ispravnosti prvostupanjske presude, i to u odnosu na obrazloženje pobijane odluke, da je prvostupanjski sud odbio optužbu protiv okrivljenice na temelju članka 452 . stavak 6. ZKP/08 smatrajući da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon, konkretno da se radi o zastari kaznenog progona za kaznena djela iz članka 228. stavak 2. KZ/11 počinjena 2.srpnja 2016., navodeći da iz činjeničnog opisa djela proizlazi da je vrijednost otuđenih stvari mala, ukupno da se radi o iznosu od 700,00 kuna, odnosno 92.91 eura te sud obrazlaže kako se zato nije upuštao u ocjenjivanje provedenih dokaza, već je obzirom na vrijeme počinjenja djela zaključio o nastupu zastare.
7.Međutim, sud prvog stupnja u potpunosti zanemaruje da se optužba državnog odvjetnika nije odnosila na kaznena djela krađe iz članka 228. stavak 2. KZ/11, već na kaznena djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, a za koja nije nastupila zastara kaznenog progona te se odluka suda prvog stupnja i nije mogla odnositi na kaznena djela koja nisu predmet optužbe jer je kod donošenja odbijajuće presude u konkretnom slučaju trebao postojati objektivni identitet optužbe i presude. Pri tome je i u činjeničnom opisu kaznenih djela u presudi, kao i optužnici, navedeno da je okrivljena OĐ postupala u namjeri da se „materijalno okoristi svim vrijednim stvarima koje zatekne“ u torbi, odnosno novčaniku RĐ te u torbi, odnosno novčaniku SĐ, a kako sud prvog stupnja i citira zakonski članak u odlomku pod točkom 8. obrazloženja presude, kod kaznenih djela iz članka 228. stavak 2. KZ/11 nije odlučno samo utvrditi da je vrijednost ukradene stvari mala, već i da je počinitelj postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti, o čemu pak sud prvog stupnja uopće ne obrazlaže u razlozima svoje odluke, iako se radi o odlučnoj činjenici koja čini obilježje kaznenog djela te zanemarujući pravni te činjenični opis djela iz optužbe.
8.Posebno valja istaknuti da se ne radi o nerazumljivosti izreke prvostupanjske presude same po sebi, već da pobijanom presudom prvostupanjski sud nije riješio predmet optužbe, što državni odvjetnik ne ističe izričito u žalbi, ali odbijajući optužbu za kaznena djela iz članka 228. stavak 2. KZ/11 zbog nastupa zastare sud nije riješio optužbu u odnosu na optužena kaznena djela iz članka 228 . stavak 1. KZ/11. Naime u situaciji kada sud prvog stupnja zaključuje da se radi o zastari drugog kaznenog djela nego onog koje je predmet optuženja, sud je mogao okrivljenicu samo osloboditi od optužbe za kaznena djela iz članka 228. stavak 1. KZ/11, ali pri tome i obrazložiti iz kojih razloga ne nalazi dokazanim sva obilježja potonjih kaznenih djela pa tako i namjeru prisvajanja predmeta ne male vrijednosti. Ovaj sud drugog stupnja navodi da, inače, u odnosu na namjeru prisvajanja predmeta kod kaznenih djela krađe, kada počinitelj ne zna što se nalazi u torb i ili novčaniku druge osobe koji protupravno prisvaja, tada je njegova namjera u pravilu upravljena na prisvajanje svega što se u novčaniku ili torbi zatekne, a ne samo na stvari male vrijednosti.
9.No, u pravu je državni odvjetnik da sud prvog stupnja nije jasan u obrazloženju odluke kada iznosi da je okrivljenica optužena za kaznena djela za koja u stvari ne obrazlaže u nastavku obrazloženja svoje stajalište o istima, već samo citira niz zakonskih propisa po člancima pozivajući se na druga kaznena djela koja nisu predmet optuženja, pa stoga pobijana presuda doista u obrazloženju trpi i od bitne postupovne povrede iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, kako to u žalbi ističe i žalitelj te zbog koje se presuda mora ukinuti zbog formalne nemogućnosti ispitati ju.
10. Iz naprijed iznesenih razloga je zbog počinjene bitne postupovne povrede apsolutne naravi koja dovodi do ukidanja presude, ista ukinuta te će sud prvog stupnja u ponovljenom postupku ukloniti bitnu postupovnu povredu koja je utvrđena u pobijanoj odluci, a osim toga je u činjeničnom smislu za sada izostala potpuna i sveobuhvatna ocjena svih činjeničnih okolnosti. Iz navedenih razloga uzimajući u obzir primjedbe koje su iznesene u ovoj odluci, sud prvog stupnja, a nakon što na raspravi provede sve do sada provedene dokaze, a po potrebi i nove dokaze, ocijenit će ih i pravilno obrazložiti u smislu članka 459. ZKP KZ/08, odnosno donijet će novu i na zakonu zasnovanu presudu u kojoj će voditi računa i o pravilnoj primjeni kaznenog zakona u smislu članka 3. stavak 1. i 2. KZ/11.
11.Stoga je na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Rijeka, 18.veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Gordana Denona-Kusijanović
