Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31 000 Osijek

K-65/2022-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao predsjedniku vijeća s ovlastima suca pojedinca, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I-opt. BA i dr., zbog kaznenog djela iz članka 315. stavka 1. Kaznenoga zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.,114/23. i 36/24. – u nastavku KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku pod broj: KO-DO-800/2021-1 od 10. prosinca 2021., nakon zaključene javne rasprave, održane dana 17. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku OA, I-opt. BA, braniteljice I-opt. Sibile Jagar Marčik, odvjetnice iz Osijeka, II-opt. CA i braniteljice Morise Mikić, odvjetnice iz [adresa], a objavljene dana 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I./ I-opt. PA, OIB [osobni identifikacijski broj], sin B i ZA rođene O, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, automehaničar sa završenom srednjom školom, zaposlen u International Solution, S.R.O. Bratislava, Slovačka s primanjima u iznosu od oko 2.000,00 EUR, bez djece, neoženjen, nije vlasnik nekretnina, niti pokretnina, neosuđivan, i

II-opt. CA, OIB [osobni identifikacijski broj], sin C i FA, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojobravar sa završenom srednjom školom, zaposlen u trgovačkom društvu International Solution S.R.O. sa sjedištem u [adresa], s primanjima od oko 3.000,00 EUR, neoženjen, bez djece, vlasnik osobnog automobila VW Passat CC, proizvedenog 2008. godine, neosuđivan

k r i v i  s u

što su:

I-opt. PA, sam

1) dana 16. listopada 2021. oko 00,20 sati u Donjem Miholjcu, Kolodvorska 23, ispred ugostiteljskog objekta "Laguna", za vrijeme dok su policijski službenici Policijske postaje Donji Miholjac, TA i DA, nadzirali poštivanje mjera Stožera civilne zaštite zbog pandemije uzrokovane širenjem virusa Covid-19 te kada su zamolili posjetitelje ugostiteljskog objekta za mir i red prilikom napuštanja istoga, rekao MA i DA "Koji kurac ću sad ići!", nakon čega su oni od njega zatražili osobnu iskaznicu koju im je odbio predati, pa su ga pozvali da pođe s njima u službene prostorije radi utvrđivanja identiteta, kojom prilikom im je rekao: "Ne idem nigdje, pička vam materina!", nakon čega su ga policijski službenici započeli hvatati za ruke i smještati u službeno vozilo, a on im se pokušao otrgnuti iz ruku, pa kada su mu policijski službenici stavili lisice na ruke, u nakani da im zaprijeti, rekao im: "Vi ste govna, pička vam materina, vi ste kurac, a ne policija!", a policijskom službeniku DA rekao: "Pusti me govno jedno, samo da mi skinu lisice, zaklat ću te, naći ću te ja, neće te spasiti nikakav uskok ni specijalna, nemaš pojma s kime imaš posla!", "Ubit ću vas obojicu, majku vam jebem sve ću vas pobiti, vi ste smeće, pička vam materina!", nakon čega su ga policijski službenici uspjeli svladati i smjestiti u službeno vozilo,

dakle, prijetnjom uporabe sile pružio otpor policijskom službeniku u obavljanju službene dužnosti,

II-opt. CA, sam

2.) nakon događaja opisanog pod točkom 1.), dok su policijski službenici TA i DA postupali prema prvookrivljeniku, u nakani da ih u tome onemogući i pristajući da povrijedi policijskog službenika MA, naglo se zaletio prema njemu te ga sa obje svoje ruke udario u predjelu prsa, uslijed čega je oštećeni TA izgubio ravnotežu i pao na tlo, zadobivši pri tome prijelom završenog dijela desne palčane kosti bez pomaka, koja ozljeda je teške naravi,

dakle, silom napao policijskog službenika u obavljanju službene dužnosti i drugoga iz nehaja teško tjelesno ozlijedio,

čime su počinili, I-opt. PA pod točkom 1) kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu, iz članka 315. stavka 2. KZ/11, a II-opt. CA pod točkom 2) kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu

– iz članka 315. stavka 1. KZ/11 i kazneno djelo protiv života i tijela – tešku tjelesnu ozljedu iz nehaja, iz članka 121. stavka 1. KZ/11,

pa se I-opt. PA, za kazneno djelo iz članka 315. stavka 2. KZ/11, na temelju članka 315. stavka 5. KZ/11

OSLOBAĐA KAZNE.

II-opt. CA se na temelju članka 315. stavka 1. KZ/11,

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

II-opt. CA se na temelju članka 121. stavka 1. KZ/11,

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA u trajanju od 8 (osam) mjeseci,

pa se II-opt. CA, na temelju članka 51. KZ/11

o s u đ u j e

na JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

Na temelju čl. 56. KZ/11, II-opt. CA

i z r i č e s e

UVJETNA OSUDA

tako što se izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ako II-optuženik u roku provjere od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

II./ Sukladno članku 148. stavku 1. ZKP-a, nalaže se I-opt. BA i II-opt. CA, da solidarno ovom sudu plate trošak kaznenog postupka u iznosu od 400,00 EUR, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj: KO-DO- 800/2021-1 od 10. prosinca 2021., optuženi su I-opt. PA i II-opt. CA, zbog kaznenih djela i to pod točkom 1) kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu, iz članka 315. stavka 1. KZ/11, a II-opt. CA pod točkom 2) zbog kaznenog djela protiv javnog reda – napada na službenu osobu – iz članka 315. stavka 1. KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede iz nehaja, iz članka 121. stavka 1. KZ/11.

2. Očitujući se o optužbi I-opt. PA i II-opt. CA su porekli su počinjenje djela za koja u optuženi.

3. U dokaznom postupku ispitani su I-opt. PA, II-opt. CA, vještaci Darijo Lizatović, dr. med. i VA, dr. med., svjedok ŠA, te su pročitane sljedeće isprave: zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o prvom ispitivanju prvookrivljenog BA od 16. listopada 2021. s DVD snimkom ispitivanja, zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o prvom ispitivanju drugookrivljenog CA od 16. listopada 2021. s DVD snimkom ispitivanja, zapisnik Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Donji Miholjac o ispitivanju prvookrivljenog BA na temelju članka 208.a ZKP/08 od 16. listopada 2021. s DVD snimkom, zapisnik Policijske uprave osječko - baranjske, Policijske postaje Donji Miholjac o ispitivanju drugookrivljenog CA na temelju članka 208.a ZKP/08 od 16. listopada 2021. s DVD snimkom, zapisnici Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku o ispitivanju oštećenog MA i svjedoka DA od 11. studenoga 2021., medicinska dokumentacija Opće županijske bolnice Našice za oštećenog MA, nalaz i mišljenje trgovačkog društva OSthetica d.o.o. za oštećenog MA, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka VA, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka s područja psihijatrije od 19. prosinca 2024. (stranica 179. do 194. spisa), iskaz stalnog sudskog vještaka VA dan na raspravi 23. travnja 2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka specijaliste sudske medicine Darija Lizatovića od 30. studenog 2021., te njegov iskaz od 23. travnja 2025., dopuna nalaza i mišljenja od 12. lipnja 2025. (stranica 238. do 239. spisa), te iskaz stalnog sudskog vještaka Darija Lizatovića od 10. listopada 2025., iskaz svjedoka ŠA od 23. travnja 2025., medicinska dokumentacija na ime I-opt. BA (stranica 250. do 255. spisa), te izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

4. I-opt. PA u obrani je naveo da je kritične večeri s prijateljima bio u ugostiteljskom objektu Laguna u [adresa], a bilo je vrijeme Covida i izlazak je bio dopušten do ponoći. Negdje oko ponoći policija je došla u kafić i tražila je osobne iskaznice prisutnih. Odbio je dati svoju osobnu i svjestan je da ne neprimjereno postupio. Policajac DA je počeo vikati na njega, zatim ga je srušio na tlo i koljeno mu je stavio na kičmu. Jedna ruka mu je ostala ispod prsa uz ivičnjak i nje ju mogao izvući, te ga je jako boljelo i zapomagao je i vikao je da ga pusti. Posebno naglašava da je dva puta operirao kralježnicu i dva puta lijevu nogu i od rođenja ima problema s kičmom. Međutim, policajac ga nije htio pustiti već ga je desetak minuta držao u takvom položaju sve dok mu nije svezao obje ruke lisicama. Na kraju je odveden u policijsku postaju. Tvrdi da policajcima nije prijetio i da im nije psovao, niti ih je vrijeđao. Policijskog službenika MA pozna iz ranijih postupanja, a zna jednog dečka kojeg je on pretukao tako da je skoro ostao bez oka. Za to vrijeme dok mu je klečao na kičmi prijatelj CA je bio u blizini i zna da je istrčao prema policajcima kad je vidio da ga jedan policajac drži na zemlji s koljenom na leđima, jer CA zna za njegove zdravstvene probleme. Prije no što ga je policajca srušio na tlo, nije mu rekao da će ga uhititi, niti bilo što slično. Jedina njegova greška je bila ta što policajcu nije želio dati osobnu iskaznicu. U kafiću je bilo tridesetak gostiju i tvrdi da nije bilo buke, niti kakvih problema. Čuo je da je opt. CA policajcima vikao da ga puste i da je rekao da ima zdravstvenih problema i da je operirao kičmu i nije vidio fizički sukob između CA i policajca jer mu je drugi policajac držao glavu na zemlji. Inače visok je oko 165 cm, a težak je oko 65 kg. Kasnije mu je CA rekao da je slučajno gurnuo policajca i da je ovaj izgubio ravnotežu i da je pao, a čuo je da mu se CA odmah ispričao rekavši mu oprosti n ije to bilo namjerno.

5. II-opt. CA je u obrani naveo da je s opt. BA i ostalim društvom bio u izlasku u kafiću Laguna. Negdje oko ponoći došla je policija i napravila je fajront, te su naložili da izađu van. Prilikom izlaska vidio je da je jedan policijski službenik srušio BA na zemlju i da mu je s oba koljena klečao na leđima, a BA je jednu ruku imao podmotanu ispod prsa i zapomagao je vičući upomoć. To mu je izgledalo strašno, te je došao do policajca MA i rekao mu da ga puste jer da BA ima problema s leđima i da je operirao noge i ruke. Policajac mu je govorio da ga to ne zanima. U tom trenutku je krenuo prema drugom policajcu koji je klečao na BA, te je zapeo za MA koji je izgubio ravnotežu i pao na tlo. Pao je negdje između njega i službenog vozila. Nije imao namjeru policajcu nanijeti tjelesne ozljede i odmah mu je pružio ruku, te mu je pomogao da se podigne i ispričao mu se, a policajac mu je rekao da čeka policiju. Jedini je on pristupio policajcima dok su sv i ostali stajali sa strane i nisu se željeli miješati. Naglasio je da inače u Miholjcu imaju problema s policijskim postupanjem jer je policija dosta agresivna i samo čekaju trenutak da bi primijenili silu prema njima. Prilikom dolaska policije u kafić nitko nije pravio probleme, niti se tko opirao policijskom postupanju. Nije imao namjeru spriječiti policijskog službenika u obavljanju njihove dužnosti, niti mu nanijeti bilo kakvu ozljedu, već je želio ukazati policiji da puste BA iz tog položaja zbog n jegovog zdravstvenog stanja. Prilikom prilaska BA zapeo je za policajca koji je stajao njemu licem u lice i misli da ga je srušio ramenom. U dva navrata mu se ispričao i to odmah na mjestu događaja, a potom i u PP Donji Miholjac. Oba policijska službenika su jače tjelesne građe, viši i snažniji od BA, a i on sam je osoba krupnije građe jer je visok 180 cm, a težak oko 130 kg. Kritične večeri su obojica pili i to misli da su pili samo pivo.

6. Sud je pročitao iskaze oštećenih policijskih službenika koji su ispitani u ODO- u u Osijeku jer se obrana s tim suglasila i nije željela njihovo kontradiktorno ispitivanje na raspravi.

7. Iz iskaza ošt. MA, sastavljenog u ODO-u Osijek dana 11. studenog 2021., proizlazi da je oštećenik iskazao da je dana 15./16. listopad 2021. radio noćnu smjenu zajedno s kolegom DA te su oko ponoći poslani u objekt Laguna u [adresa] kako bi utvrdili da li ugostiteljski objekt još uvijek radi, odnosno poštuju li se epidemiološke mjere. Dolaskom u kafić utvrdili su da se gosti polako razilaze. Međutim jedan od gostiju, PA je negodovao govoreći: "Koji kurac sad moram ići van?" Zatražio je od njega osobnu iskaznicu kako bi mu utvrdio identitet. Opt. PA mu je odbio dati osobnu iskaznicu. Za to mu je rekao da mora poći s njima u policijsku postaju radi utvrđivanja identiteta. Opt. PA je to odbijao uz uvrede i psovke "pička vam materina, ne idem ja nikud". Potom su ga kolega DA i on uhvatili za ruke i zajedno vodili do službenog automobila. Dolaskom do automobila optuženik se počeo odupirati govoreći im da ga puste, te im je psovao. Uspjeli su ga srušiti na tlo kako bi mu stavili lisice, a opt. PA im je psovao majku, govorio im da će ih zaklati, ubiti, da ih nitko neće spasiti, ni Uskok, ni specijalci, da nemaju pojma s kim imaju posla i da će ih pobiti. Prilikom postupanja uočio je da im trčećim korakom prilazi CA koji im je vikao da puste njegovog prijatelja i da ga ostave na miru. Počeo se ustajati, a DA je sam zadržao opt. PA. Tada ga je s obje ruke u prsa udario CA. Od tog udarca je odskočio unatrag i dočekao se na ruke. CA mu se odmah ispričao i smirio se. U bolnici u [adresa] su mu stavili samo elastični zavoj, no naknadnim kontrolama ustanovljen mu je dvostruki prijelom kostiju zgloba.

8. Iz iskaza ošt. DA, sastavljenog u ODO-u Osijek dana 11. studenog 2021. utvrđeno je da ošt. DA navodi da je kritične večeri radio noćnu smjenu zajedno s kolegom MA te da su obilazili kafiće kako bi utvrdili poštuju li se epidemiološke mjere. Oko ponoći su došli u ugostiteljski objekt Laguna u [adresa], a dolaskom do objekta utvrdili su da se gosti polako razilaze. Međutim, jedan od gostiju, opt. PA je negodovao govoreći "koji kurac sad mora ići van". Zatražili su od njega osobnu iskaznicu kako bi mu utvrdili identitet, no on im je odbio dati osobnu. Rekli su mu da mora poći s njima u policiju, ali je on to odbijao govoreći im "pička vam materina, ne idem ja nikud. " Kolega MA i on su ga uhvatili za ruke, on za lijevu, a MA za desnu i zajedno su ga vodili do službenog automobila. Dolaskom do automobila, optuženik se počeo odupirati govoreći im da ga puste, te im je psovao. Srušili su ga na tlo kako bi mu mogli staviti lisice. Tijekom postupanja optuženik im je psovao majku, govorio im da će ih zaklati, ubiti, da ih nitko neće spasiti ni Uskok, ni specijalci, da nemaju pojma s kim imaju posla i da će ih pobiti. Uočio je kako im trčećim korakom prilazi opt. CA vičući im da mu puste prijatelja i da ga ostave na miru. Rekao je MA da se pripazi, a tada je do njega dotrčao opt. CA i snažno ga je s obje ruke udario u prsa. MA je pao unatrag na ruke, a opt. CA se odmah smirio i počeo se ispričavati.

9. Provedenim sudskomedicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Dariju Lizatoviću, dr. med., spec. opće kirurgije i subspecijalist plastične kirurgije dokazano je da je ošt. TA kritičnog događaja zadobio prijelom dijela desne palčane kosti, koja ozljeda se pravno kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Vještačenjem je utvrđeno da je oštećenik ozljedu zadobio prilikom pada na desnu ruku, te je ozljeda nastala djelovanjem mehaničke sile srednjeg intenziteta u području desne šake. Najvjerojatniji mehanizam nastanka ozljede je kontakt desne šake s tvrdom podlogom uslijed pada na leđa, pri čemu je došlo do prenošenja težine tijela na ruke. Valja naglasiti da je vještak ustanovio kako je liječnik koji je prvi pregledao oštećenika i RTG snimku desne podlaktice od 16. listopada 2021. propustio primijetiti da je došlo do prijeloma palčane kosti oštećenika. No, naknadnim pregledom od 22. listopada 2021. specijalist opće kirurgije je ustanovio da je u području distalnog radijusa vidljivo nekoliko lineralnih transparencija koji prvenstveno odgovaraju multifragmentarnoj frakturi distalnog radijusa bez pomaka koštanih ulomaka. Tada je postavljena definitivna i točna dijagnoza prijeloma završnog dijela palčane kosti. Vještak je ustanovio da je navedeni prijelom jasno vidljiv na RTG snimkama od 5. studenog, 19. studenog i 26. studenog 2021.

10. Iz sudsko psihijatrijskog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za vještačenje iz područja psihijatrije VA, dr. med. utvrđeno je da su oba optuženika osobe s primarno nezrelijim crtama ličnosti koji su u vrijeme inkriminacije postupali u smanjenoj ubrojivosti, ali ne u bitnoj mjeri i to zbog dezinhibirajućeg djelovanja alkoholne intoksikacije. Iako je vještak utvrdio da su oba optuženika postupali pod izravnim utjecajem sredstva ovisnosti, ipak nije našao elemenata koji bi upućivali na postojanje ovisnosti o alkoholu ili štetne uporabe alkohola, te je zaključio da nema elemenata za izricanje sigurnosne mjere obaveznog liječenja od alkoholne ovisnosti. Kod ni jednog od optuženika vještak nije pronašao elemente na temelju kojih bi mogao zaključiti da se kod njih radilo o nekom obliku patološkog napitog stanja.

11. Oba vještaka su ostala kod svojih pisanih nalaza i mišljenja i u svojim iskazima na raspravi su ponovili zaključke iz nalaza i mišljenja.

12. Svjedok ŠA je iskazao da je kritičnog događaja bio u društvu s optuženicima i da su na snazi bile mjere COVID-a, te je zbog toga policija došla zatvoriti kafić. Sjeća se da je jedan policajac sjedio na leđima opt. BA i koljenom ga pritiskao, a da je optuženik zapomagao i zvao upomoć. Čuo je da je opt. CA rekao policajcima da ga puste jer da ima problema s kičmom. Pitao je policajca MA kojeg zna po nadimku P "zašto hapsite CA", a ovaj mu odgovorio "mali makni se i tebe ćemo uhapsit". Nakon toga se odmaknuo i otišao kući.

13. Iz medicinske dokumentacije koju je sudu kao dokaz dostavio I-opt. PA proizlazi da je rođen s deformiranim lijevim stopalom, te da mu je nakon izvršene operacije korekcije, ostao vidljiv deformitet s klinički mjerenom komponentom aduktusa od 30 stupnjeva, varusa od oko 10 do 20 stupnjeva, te ekvinusa oko 40 stupnjeva.

14. Na temelju, ovako provedenog dokaznog postupka i tako utvrđenih relevantnih činjenica, sud je stajališta da I. optuženik nije počinio kazneno djelo protiv javnog reda – napada na službenu osobu iz članka 315. stavka 1. KZ/11, kao što je optužen, nego da je počinio kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 2. KZ/11. Naime, iz iskaza ispitanih oštećenika i svjedoka ŠA ne proizlazi da je izvan svake razborite dvojbe dokazano da je I. opt. BA PA prijetnjom uporabe sile napao policijskog službenika DA tijekom obavljanja njegove službene dužnosti.

15. Ostalo je sporno, a time i nedokazano da je opt. PA napao policajca ''prijetnjom upotrebe sile'' kao što glasi pravni opis inkriminiranog djela koje mu je stavljeno na teret. Naime, činjenični opis i pravni opis ovog djela nemaju sposobnost tvoriti valjani silogizam podvodljiv pod citiranu odredbu Kaznenog zakona. Optužna je tvrdnja da je opt. PA napao policijskog službenika DA za vrijeme policijskog postupanja, tj. prilikom vezivanja optuženika lisicama i odvoženja u policijsku postaju čime je počinio djelo iz čl. 315. st. 1. KZ/11. Međutim, dokazano je da se predmetni napad optuženika na oštećenog policajca odlikuje samo verbalno i to u prijetnjama koje je prvooptuženik uputio ošt. DA . No, ne u onim riječima koje su navedene u prvom dijelu navodne prijetnje: ''Vi ste govna pička vam materina, vi ste kurac, a ne policija!'' jer te riječi ne predstavljaju prijetnju. Radi se o psovkama uobičajenim u našem razgovornom jeziku koje služe za izražavanje ljutnje, iznenađenosti, bijesa ili iznerviranosti i one mogu biti samo oznaka nepristojnosti osobe ili njegovog manjka bontona, ali nedvojbeno je da ti navodi nisu prijetećeg karaktera. Prijetnja opt. BA prema policajcu DA izražena je isključivo u riječima navedenim u drugom dijelu činjeničnog opisa optužnice koji glasi: ''Pusti me govno jedno, samo da mi skinu lisice, zaklat ću te, naći ću te ja, neće te spasiti nikakav Uskok ni specijalna, nemaš pojma s kime imaš posla !''. Vidljivo je da je riječ o prijetnji koja predstavlja prijetnju smrću i stoga ovakva prijetnja ima obilježje težeg oblika osnovnog kaznenog djela. Prijetnjom usmrćenja policijskog službenika optuženik ostvaruje onaj jači intenzitet koji je označen u odredbi članka 315. stavka 4. KZ/11, a ne ovaj za koji je optužen. Naime, napad koji je označen u stavku 1. članka 315. KZ/11 sveden je na napad manje jačine i blaže kriminalne količine. Sud je dužan uskladiti opis radnje kaznenog djela s rezultatima dokaznog postupka, ali je vezan objektivnim identitetom optužbe. Dakle, sud ne smije izmijeniti optužbu u toj i takvoj mjeri da bi izmjenom doveo optuženika u teži položaj od onog u kojem je bio prije sudske intervencije u činjenice koje tvore biće kaznenog djela i koje utječu na pravnu kvalifikaciju kaznenog djela. Odredba čl. 315. st. 4. KZ/11 je kvalificirani oblik djela i po propisanoj kazni je stroža od odredbe čl. 315. st. 1. KZ/11 za koju je PA optužen.

16. Vezano uz navedenu zabranu sudu da optužbu preinači na teže djelo, valja naglasiti da iz činjeničnog opisa optužnice proizlazi da je opt. PA prijetio smrću i policijskom službeniku MA, a ne samo ošt. UA. Ovo stoga jer u optužnici stoji da je opt. PA obojici policajaca koji su ga namjeravali vezati lisicama i odvesti u postaju zaprijetio riječima: ' 'Ubit ću vas obojicu, majku vam jebem sve ću vas pobiti…'' Dakle, iz tužiteljevog opisa inkriminiranog događaja navedenog u optužnici, koji nedvojbeno slijedi iz iskaza svjedoka koji su ispitani u ODO Osijek, proizlazi da je optuženik zaprijetio smrću i ošt. UA, ali i MA. To znači da su njih dvojica oštećenici, tj. da je opt. PA počinio kvalificirani oblik predmetnog djela u odnosu na obojicu policajaca, a ne samo prema jednom, kao što je to optužen. No, već je rečeno da sud nema ovlasti u toj mjeri mijenjati optužbu i proglasiti optuženika krivim za teže kazneno djelo od onoga za koje je optužen.

17. Slijedom iznesenog, ovaj svojevrsni pravni gordijski čvor sud je riješio tako da je opt. BA proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 315. st. 2. KZ/11, ali ne mijenjajući činjenični opis djela. Sud smatra nedvojbenim da je izrečenim psovkama, uvredama, te ozbiljnim prijetnjama koje je opt. PA uputio policajcima prilikom obavljanja službene radnje ovaj optuženik ustvari pružao otpor u postupanju policijskih službenika u obavljanju njihovih zakonitih službenih radnji. Takav zaključak proizlazi iz iskaza oba policajca koje je sud prihvatio kao vjerodostojne dokaze. Doduše, treba navesti i da je djelomično u pravu obrana kada problematizira zapisnike o njihovim iskazima navodeći da su oni šablonski i međusobno gotovo identični. Istina jest da iz zapisnika proizlazi kako oba oštećenika iskazuju jednako i koriste iste ili vrlo slične riječi. Njihovi iskazi, tj. sintaktička cjelina (rečenične konstrukcije, sklopovi riječi ili cijele rečenice) su im gotovo similarni. No, to još uvijek ne znači da oštećenicima sud nije poklonio vjeru smatrajući njihove iskaze neistinitima ili neobjektivnima. Način unošenja iskaza u zapisnik jako ovisi o osobi koja diktira zapisničaru, a opisane sličnosti u svjedočkim iskazima ne ukazuju na njihovu nevjerodostojnost. Štoviše, oni ukazuju na veliku vjerojatnost da se opisani događaj odvio upravo na takav način kao što ga svjedoci opisuju jer su obojica bili na istom mjestu i u isto vrijeme i obavljali su istu službenu radnju.

18. U odnosu na obranu prvooptuženika, sud ju smatra uvjerljivom i to u većoj mjeri, ali ne i u onom dijelu u kojem I. opt. PA tvrdi da nije prijetio policajcima, odnosno da im nije ništa ružno rekao i da im nije psovao . Sud smatra da takvim iskazom prvooptuženik želi izbjeći ili umanjiti svoju kaznenopravnu odgovornost. Njegova obrana u korelaciji s iskazima svjedoka (oštećenika) i iskaza svjedoka ŠA te obrane opt. CA dovela je sud na zaključak o tome da je izvan sumnje dokazano da je I. opt. PA kriv za kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 2. KZ/11, jer je s postupao s izravnom namjerom (dolus drugog stupnja) s obzirom da je bio svjestan protupravnosti obilježja djela i bio je siguran u njihovo ostvarenje. Iako je bio u alkoholiziranom stanju, prema vještačkom nalazu opt. PA je ipak bio ubrojiv te je znao da njegovo odbijanje davanja osobne iskaznice policajcima i odbijanje daljem uhićenju, te da psovanje, vrijeđanje i prijetnje smrću policajcima predstavljaju njegovo pružanje otpora u obavljanju službene radnje. Zbog toga je opt. BA osuđujućom presudom potrebno izreći javnu društveno-moralnu osudu. Međutim, u dokaznom postupku ovaj je optuženik dokazao da je postupanje policajaca prema njemu bilo apsolutno pretjerano, tj. nepotrebnog intenziteta i zapravo bezobzirno. To znači da je opt. PA postupao u svojevrsnom opravdanom revoltu jer je bio izazvan netaktičnim i vrlo grubim ponašanjem oba policajca prema njemu. Ovdje posebno treba naglasiti da ovaj zaključak suda ujedno ne znači i da je sud stajališta da su policijski službenici DA i MA prilikom obavljanja svog posla obavljali neku nezakonitu radnju. Ne, oni su obavljali apsolutno zakonitu službenu radnju na koje ih ovlašćuje Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14, 70/19), ali su te svoje ovlasti provodili bezobzirno. Odredbom članka 5. citiranog Zakona propisano je da policijski službenik postupa imajući u vidu razmjer između ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla, te da policijski službenik uvijek mora primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. To što je dokazano da je opt. PA odbio dati policajcima osobnu iskaznicu kojom bi se legitimirao zbog mogućeg kršenja zaštitnih mjera u vrijeme COVID-a, zasigurno ne iziskuje takvo brutalno policijsko postupanje prema njemu koje se očituje u njegovom obaranju na tlo, i to na način da mu je jedan klečao na leđima dok je optuženiku glava bila na betonu, a ruka podmotana pod tijelo. Optuženi PA tvrdi da je jaukao i zapomagao, ali da ga policajac nije puštao. Iz obrane oba okrivljenika, kao iz iskaza svjedoka ŠA, sud smatra dokazanim da su predmetni policajci prilikom postupanja jasno čuli da je opt. PA bolesna osoba koji od rođenja ima problema s kralježnicom, ali da oni jednostavno nisu marili za to što su čuli. Ponašanje optuženika PA koji policiji zapravo pruža otpor svojom pasivnošću i pijanim vrijeđanjem i psovanjem nije takvo da bi opisano policijsko postupanje moglo biti protumačeno kao razmjerno ovakvom njegovom građanskom neposluhu. Dokazano je da je optuženik mršav i da je sitnije građe, te da je bio pod visokim utjecajem alkohola, ali i da nije agresivna osoba, nije osuđivan i prema njemu policija nije imala nikakvih ranijih postupanja. Stoga opisano policijsko djelovanje i provođenje zakonskih ovlaštenja ukazuje na potpuni izostanak skrupula i na bezobzirnost u postupanju policijskih službenika.

19. Navedeni zaključak je temelj za odluku suda da I. opt. BA, iako je proglašen krivim, ipak oslobodi kazne. Prvooptuženik je nedvojbeno kriv jer je svjesno i voljno ostvario obilježja kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 2. KZ/11, ali to njegovo protuzakonito opiranje zakonitom policijskom postupanju je izravna posljedica opisane brutalnosti policajaca u provedbi svojih poslova i ovlasti.

20. Nadalje, II-opt. CA je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda – napada na službenu osobu, iz članka 315. stavka 1. KZ/11 i kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede iz nehaja, iz članka 121. stavka 1. KZ/11. jer je tužitelj izvan razumne sumnje dokazao da je ovaj optuženik ostvario nužna zakonska obilježja djela za koja je optužen, te da je djelo napada na službenu osobu počinio s izravnom namjerom, a tešku tjelesnu ozljedu s nehajnim oblikom krivnje. Njegova ubrojivost i svijest o protupravnosti nije osporena.

21. Opt. CA je u obrani okolnosno i dovoljno detaljno priznao da je gurnuo policijskog službenika MA prilikom obavljanja njegove dužnosti te je naglasio da nije imao namjeru da policajcu nanese ozljedu, nego da je želio pomoći svom prijatelju BA kojeg je policija srušila na tlo, a jedan policajac mu je s oba koljena klečao na leđima. Vidjevši takvo policijsko postupanje, zaletio se prema njima i udario je policajca MA koji je izgubio ravnotežu i pao. Zadobivena ozljeda je prvotno označena kao laka tjelesna, no kasnijim liječenjem postalo je nesporno da je oštećenik zadobio prijelom dijela desne palčane kosti, koja ozljeda se pravno kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Vještačenjem je utvrđeno da je oštećenik ozljedu zadobio prilikom pada na desnu ruku, kao i da je ozljeda nastala djelovanjem mehaničke sile srednjeg intenziteta u području desne šake. Najvjerojatniji mehanizam nastanka ozljede je kontakt desne šake s tvrdom podlogom uslijed pada na leđa, pri čemu je došlo do prenošenja težine tijela na ruke Sud je prihvatio ovaj vještački nalaz i mišljenje kao vjerodostojan dokaza jer je uvjerljiv, jasan, cjelovit, objektivan te je u skladu s pravilima struke.

22. Na ovaj način, uspoređujući iskaze policijskih službenika ošt. MA i svjedoka DA s obranama oba optuženika i zaključcima medicinskog vještačenja, postalo je nedvojbeno da je tužitelj dokazao optužne tvrdnje u odnosu na II. opt. CA. Ponašanje drugooptuženika nesporno predstavlja obilježja kaznenog djela protiv javnog reda - napada na službenu osobu, iz članka 315. stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 315. stavku 4. KZ/11 , kao i kazneno djelo protiv života i tijela - teške tjelesne ozljede iz nehaja iz čl. 121. KZ/11, a optuženikova svijest o protupravnosti je također nedvojbena.

23. Dokazano je da je opt. CA ostvario subjektivna i objektivna obilježja kvalificiranog kaznenog djela napada na službenu osobu jer je napao policajca za vrijeme obavljanja njegove službene radnje i time mu je nanio tjelesnu ozljedu, kao i da je nehajno izazvao tešku tjelesnu ozljedu policijskom službeniku. Dokazano je da je optuženik djelo napada na službenu osobu počinio s izravnom namjerom (tzv. namjera drugog stupnja) jer je bio svjestan obilježja djela i bio je siguran da će da odgurivanjem policijskog službenika ujedno i napasti službenu osobu prilikom obavljanja službene radnje. U odnosu na ovo djelo sud nije mogao prema opt. CA primijeniti institut oslobođenja od kazne jer za djelo iz čl. 315. st. 4. KZ/11 ova mogućnost nije propisana u zakonu.

24. U odnosu na opisani delikt teške tjelesne ozljede iz nehaja nema spora o tome da optuženik CA nije htio nanijeti policajcu tešku tjelesnu ozljedu kao izravnu posljedicu svog nezakonitog postupanja. Naprosto je olako smatrao da se ništa neće dogoditi ako odgurne policajca ili pak da će eventualnu lošu posljedicu moći spriječiti. Upravo je ta lakomislenost njegovog postupanja u kojoj se očituje izostanak voljne sastavnice glavna odlika nehajnog postupanja. Dakle, opt. CA je bio svjestan da odgurivanjem može srušiti policajca i da mu tako može prouzročiti tešku tjelesnu ozljedu, ali tu posljedicu nije želio. Tvrdnja obrane iznesena u završnom govoru da ''do ozljede policijskog službenika nije došlo direktnom upotrebom sile u namjeri da mu se nanese teška tjelesna ozljeda, nego da je to te ozljede došlo kontaktom ruke policajca o asfalt'' nije ekskulpirajućeg karaktera jer optuženi CA i nije optužen da je djelo počinio dolusno. Ta teza obrane upravo potvrđuje da je optuženik postupao s nehajnim oblikom krivnje. Valja naglasiti da je optuženik izuzetno jake i korpulentne građe te da je bio u alkoholiziranom stanju, ali i da je nedvojbeno mogao upravljati svojim postupcima i vladati svojom voljom, što je utvrđeno njegovim psihijatrijskim vještačenjem.

25. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir stupanj krivnje optuženika, svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, kao i sve okolnosti koje utječu na to kazna po mjeri bude lakša ili teža (otegotne i olakotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela te njegov prijašnji život i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

26. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir optuženikovo priznanje, izraženo kajanje, kao i činjenicu da se odmah na mjestu događaja javno ispričao policijskom službeniku, te da je neosuđivana osoba. Otežavajuće okolnosti sud nije utvrdio.

27. Shodno navedenom, sud je opt. CA proglasio krivim te ga je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci i to na način da mu je prethodno za kazneno djelo napada na službenu osobu utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a za djelo nehajnog prouzročenja teške tjelesne ozljede mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, sve sukladno pravilima o stjecaju.

28. No, sud smatra da se ciljevi specijalne i generalne prevencije u odnosu na opt. CA mogu ostvariti i primjenom uvjetne osude, pa je odredio da se navedena zatvorska kazna neće izvršiti ako optuženik u roku provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Ova sankcija je pravična, pravedna i primjerena društvenoj opasnosti počinjenog kaznenog djela i počinitelja. Izrečenom uvjetnom osudom se može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja kojom će se optuženiku uputiti javni moralni prijekor zbog počinjenog djela i tako djelovati na njega, kao i na sve druge da ne čine kaznena djela, te jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utječući na njihovu svijest o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja. Ovom sankcijom će se ujedno optuženom CA omogućiti ponovno uključenje u društvo (ciljevi socijalne reintegracije).

29. Budući da su oba optuženika proglašeni krivima, dužni su i to kao solidarni dužnici ovom sudu platiti trošak kaznenog postupka kao što im je to naloženo u točki II. izreke presude. Ukupan trošak se odnosi na zbroj paušalne svote, koja je odmjerena sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11), kao i složenosti i trajanju ovog kaznenog postupka te imovinskim prilikama oba optuženika, s troškovima sudsko-medicinskog i psihijatrijskog vještačenja koje je sud već predujmio stalnim sudskim vještacima.

30. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 18. veljače 2026.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na broj: KO-DO-800/2021

2. I-okr. PA

3. Braniteljica Sibila Jagar Marčik, odvjetnica iz Osijeka

4. II-okr. CA

5. Braniteljica Morisa Mikić, odvjetnica iz Donjeg Miholjca

Nakon pravomoćnosti

6. Ošt. SA

7. Ošt. DA