Poslovni broj: Usž-3078/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŽC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Zvonimir Vrkić, odvjetnik iz Benkovca, Šetalište kneza Branimira 37, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi obnove postupka rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice, zastupane po istom opunomoćeniku, protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2882/2024-8 od 6. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuju presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2882/2024-8 od 6. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24- 26/68, URBROJ: 531-03-4-24-6 od 29. listopada 2024., dok se osporenim rješenjem suda, istog poslovnog broja i datuma, odbija zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika od 29. listopada 2024., odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-03/15-05/08, URBROJ: 2198/01-5/1-23-86/JH od 4. prosinca 2023., a kojim se ostavlja na snazi rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-03/15-05/08, URBROJ: 2198/01-5-15-17/KE od 27. studenoga 2015. (pravomoćno 28. prosinca 2015.). Potonjim rješenjem o izvedenom stanju ozakonjen je rekonstruirani dio postojeće poluugrađene manje zahtjevne stambene zgrade – prenamjena tavanskog prostora u stambenu jedinicu na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba upravnog spora. Osporeno rješenje tuženika drži nezakonitim jer je u konkretnom slučaju predmet legalizacija tavanskog prostora koji ne predstavlja posebnu cjelinu, već spada u zajedničke dijelove zgrade, te je ozakonjenjem istog dirano u stvarna prava preostalih suvlasnika nekretnine. Naime, predmetna zgrada je već etažirana te su definirane etažne jedinice E1, E2 i E3, a predmetna etaža (E3) već ima građevinsku dozvolu, zbog čega ne postoji pravna osnova za legalizaciju, jer se ne može legalizirati ono što već ima dozvolu, nego je eventualno moguće provesti promjenu namjene sukladno pravilima o gradnji, a ne o legalizaciji. Smatra očitim da navedeni tavanski prostor u trenutku gradnje nije mogao dobiti dokumentaciju kao da je stan, i to zbog veličine predmetne čest.zem. na kojoj se zgrada nalazi, broja parkirnih mjesta itd. Ističe da je prvostupanjski sud neosnovano odbio njezine dokazne prijedloge – saslušanje stranaka i građevinsko vještačenje, obrazlažući to nepotrebnim, iako su navedeni dokazi relevantni za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja. Dodaje da se prvostupanjski sud nije osvrnuo na argumentaciju iz podneska tužiteljice od 23. travnja 2025., niti na činjenicu da u postupku nikada nije dokazana prenamjena tavanskog prostora u stan, a nije utvrđeno ni kada bi do takve prenamjene došlo, što je ključno za pitanje legalizacije. Također, sud pogrešno zaključuje da ozakonjenjem ne dolazi do utjecaja na vlasnička prava, pozivajući se na članak 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.-dalje u tekstu: ZPNIZ), dok zanemaruje činjenicu da je riječ o prostoru koji nije samostalna jedinica, niti je bio predviđen građevinskom dozvolom kao stambeni prostor te stoga nije podoban za ozakonjenje. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže ovom Sudu poništiti osporenu presudu i rješenje, otkloniti nedostatke i presudom poništiti rješenje tuženika te predmet vratiti istom tijelu na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te da time nije povrijedio zakon na njezinu štetu.
6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu izjaviti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, postupak prije donošenje osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom odredaba članka 123. stavka 1. točke 1., točke 2. i točke 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUP), uz uvažavanje relevantnih odredaba ovdje mjerodavnog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj: 86/12. i 143/13.-dalje u tekstu: ZPNIZ), osnovano ocijenio zakonitim rješenje tuženika.
8. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je u postupku obnove tužiteljici pružena mogućnost izjasniti se o činjenicama i okolnostima važnim za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a izdavanju kojeg se tužiteljica protivi u biti iz razloga jer se radi o tavanskom prostoru koji nije samostalna jedinica, te koji nije bio predviđen kao stambeni prostor niti građevinskom dozvolom, zbog čega smatra da taj prostor nije podoban za ozakonjenje.
9. Prema odredbi članka 127. stavka 1. ZUP-a, nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmetom obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.
10. Postojanje zakonskih uvjeta za izdavanje rješenja o izvedenom stanju ocjenjuje se prema činjenicama koje su postojale u trenutku izdavanja tog rješenja, dok je u odnosu na ispunjenje pretpostavki za izdavanje predmetnog rješenja mjerodavan propis koji je tada bio na snazi, a to su u ovom slučaju odredbe ZPNIZ-a kojima je bilo propisano što je sve podnositelj dužan priložiti zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te koje uvjete mora ispuniti da bi se zahtjevu moglo udovoljiti.
11. S obzirom na navedeno, u predmetnom postupku obnove trebalo je ocijeniti da li bi razlozi na kojima je tužiteljica utemeljila prijedlog za obnovu bili od utjecaja na donošenje rješenja o izvedenom stanju, odnosno da li su izdavanjem takvog rješenja povrijeđena prava ili pravni interesi tužiteljice.
12. Naime, obnova postupka je izvanredni pravni lijek koji se podnosi protiv pravomoćnih/konačnih upravnih rješenja, dakle, u pravilu protiv rješenja kojima je stranka pravomoćno stekla određeno pravo, a stjecanje kojeg suprotna stranka osporava. Bit navedenog instituta jest u tome da se, iako je raniji postupak dovršen pravomoćnim/konačnim upravnim aktom, o istoj stvari može ponovno rješavati, ali to samo ako je udovoljeno nekom od ZUP-om taksativno propisanih razloga za obnovu, s tim da pogrešna primjena materijalnog propisa temeljem kojeg je odlučeno nije, niti može predstavljati razlog za obnovu postupka.
13. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i činjenično stanje utvrđeno u postupku obnove, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjsko upravno tijelo pravilno postupilo kada je ostavilo na snazi rješenje o izvedenom stanju, koje je, stoga, tuženik osnovano ocijenio zakonitim. To zbog toga što, i po ocjeni ovoga Suda, za tvrdnje tužiteljice nema podloge u dokazima koji prileže svezu spisa, a iz kojih proizlazi da predmetni tavanski prostor predstavlja stambenu jedinicu, dakle, da se ovdje ne radi o zajedničkom, već o posebnom dijelu zgrade koji je podoban za ozakonjenje, kako to osnovano navodi i prvostupanjski sud u osporenoj presudi.
14. Nije pravno odlučan niti prigovor tužiteljice usmjeren na neprovođenje predloženih dokaza (saslušanje stranaka, građevinsko vještačenje), jer sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 4. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući suvišnim izvođenje dokaza, na koje tužiteljica upire i u žalbi, osobito imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o obnovi pravomoćno okončanog postupka te da su relevantne činjenice potpuno i pravilno utvrđene već u postupku koji je prethodio donošenju rješenja tuženika.
15. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
16. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 17.veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
