Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-286/2022-68

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Olji Krčar Mišić kao predsjedniku vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Ljiljane Hrastović, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆI, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-275/2022 od 23. veljače 2022., uz izmjenu od 28. studenog 2025. nakon javne rasprave 19. veljače 2026., u nazočnosti savjetnika u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu UI te optuženog ĆI uz branitelje, odvjetnika Ivan Boričević te u zamjenu za branitelja odvjetnika Damira Pokupca, odvjetnika Mislav Gorupec te punomoćnica oštećenice odvjetnice Jasne Orešić, 23. veljače 2026. objavio je, a 17. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP)

    optuženi SI, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Ć, rođene U, rođen **.**.1952. u mjestu [adresa], Crna Gora s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik sa mirovinom u visini od 320,00 eura, sa završenom SSS, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez imovine, supruga nezaposlena, bez primanja, vojsku služio, sudionik Domovinskog rata 1994., bez čina, odlikovan Ordenom za hrabrost, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

    k r i v  j e

    što je:

    - 1. rujna 2021. oko 18,10 sati u Sesvetama, upravljajući teretnim vozilom marke Zastava, registarske oznake [registarska oznaka] i krećući se desnom prometnom trakom kolnika Dugoselske ceste od smjera istoka u smjeru zapada, te dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza na kojem se ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe nasuprot kbr. 24 Dugoselske ceste, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propustio se navedenom obilježenom pješačkom prijelazu približavati s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju te obratiti pozornost na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, a iz kojeg razloga je propustio obratiti pažnju na pješakinju HI koja se kretala kolnikom Dugoselske ulice po obilježenom pješačkom prijelazu u smjeru sjevera i pravodobno zaustaviti svoje vozilo, a uslijed čega je s prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila naletio na pješakinju CI, uslijed čega je ista odbačena na asfaltni zastor kolnika Dugoselske ceste te je zadobila tjelesne povrede teške naravi u vidu krvarenja unutar mekih moždanih ovojnica čeono desno, krvni podljev i ranu razderotinu iznad lijevog oka, krvne podljeve oko oba oka, krvni podljev kože desnog lakta i krvni podljev kože oba koljena.

    - d a k l e, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa iz nehaja izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

    - čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

    na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11 optuženi SI za kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11

    o s u đ u j e s e

    na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

    na temelju članka 56. KZ/11 optuženom ĆI se

    i z r i č e

    UVJETNA OSUDA

    te se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

    II. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6 ZKP nalaže se optuženom ĆI naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 250,00 eura te temeljem članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 1.043,81 Eura, a koji je trošak dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Uvodno označenom optužnicom izmijenjenom dopisom od 28. studenog 2025. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je SI za učin kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2 KZ/11 time da je državno odvjetništvo tijekom postupka 28. studenog 2025. izmijenilo činjenično opis optužbe.

    2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi SI naveo je da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu je izmijenjenom optužnicom stavljeno na teret.

    3. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasnost stranaka pročitao zapisnik o očevidu list 2-3, prijava KB Dubrava list 5, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola list 15-16, izvješće o poduzetom list 22, medicinsku dokumentaciju na ime CI na listu 35-66, presliku dokumentacije na listu 112, 113, medicinsku dokumentaciju na listu 132 do 157, dopis HPB na listu 173, tahografski listić na listu 181, e -mail s privitkom medicinske dokumentacije na listovima 186 do 189. Izvršen je uvid u foto elaborat na listu 25-28 spisa i skicu mjesta događaja na listu 4 spisa.

    Nadalje, uz suglasnost stranaka pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedoka CI od 09. listopada 2023., zapisnik o ispitivanju svjedoka KI sa zapisnika od 18. ožujka 2024., zapisnik o ispitivanju BI sa zapisnika od 18. ožujka 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka PI s rasprave od 18. ožujka 2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka II s rasprave od 4. studenoga 2024. te zapisnik o ispitivanju svjedoka FI s rasprave od 20. svibnja 2025.

    Pročitani su i nalazi i mišljenja iz kombiniranog sudskomedicinskog i prometnog vještačenja na listovima 190 do 200 spisa te nalaz i mišljenje vještaka s rasprave od 10. rujna 2025. na listovima 239-242 spisa.

    Prije kraja dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženika te je optuženi SI iznio obranu.

    4. U svojoj obrani na raspravi optuženi SI je naveo kako je po njegovom sjećanju ova prometne nezgoda bila 01. rujna oko 18,00 sati. Naveo je kako se on sam kretao svojim vozilom u smjeru istoka prema zapadu. Vozio se normalno i kretao se pažljivo po cesti. Dolazio je vozilom do pješačkog prijelaza. Izvršio je provjeru i nikoga nije vidio niti na pješačkom, a niti sa strane. U jednom trenutku je osjetio udar na lijevoj strani vozila te je odmah zaustavio vozilo i izašao. Vidio je ženu na podu pored auta. Podigao ju je i podigao joj je naočale koje su se nalazile na cesti. Pomogao je toj gospođi da prijeđe na drugu stranu ceste. Uočio je da ima malu ozljedu iznad lijevog oka u vidu ogrebotine. Ta gospođa mu je odmah rekla "da nisam trčala ovo se ne bi dogodilo". Optuženik je istaknuo i kako je on već pedeset godina vozač, no uvijek vozi po propisima i nikad mu se nešto ovako nije dogodilo, a da se i tom zgodom vozio sukladno propisima moguće je vidjeti iz tahografskog listića. Na pitanje zastupnika optužbe naveo je da je do udarca oštećene došlo na lijevoj vozačevoj strani njegovog vozila, time da je to mjesto udara bilo na bočnoj strani vozila, udaljeno jedan metar i 20 centimetara iza njegovog sjedišta, odnosno, vozačevog sjedišta vozila. Do udara je došlo na lijevom žmigavcu vozila. Na daljnji upit naveo je da ta cesta na kojoj je došlo do udara ima samo dvije trake, jedna traka kojom se on kretao u smjeru istoka prema zapada te još jedna traka u suprotnom smjeru. Na pitanje punomoćnice naveo je da u trenutku kada je on izašao iz vozila nije bilo nikakvih svjedoka, ova svjedokinja koja je iskazivala, a koja je rekla da je iz Šuice, ona je bila na drugoj strani ceste, a ta cesta je i inače gusto prometna. Ove dvije cure koje su također svjedočile, one su se nalazile u autu kod pošte, a što je jedno 20 metara udaljeno od mjesta događaja, ako ne i više. Optuženik je nadalje naveo kako lijevi retrovizor na njegovom vozilu nije bio oštećen u tom događaju. Nije mu poznato tko je pozvao policiju, misli da jedan dečko koji je bio tamo. Naveo je i kako je on bio prisutan kada je policija radila očevid na mjestu događaja. On je tom prilikom policijskim službenicima nudio tahografski listić, no oni ga nisu uzeli. Na daljnji upit naveo je i da je oštećenica imala tu neku malu ozljedu iznad oka o kojoj je već govorio, možda je bio i neki mali podljev krvi, ali to je bilo jako malo, gotovo neprimjetno. Na daljnji upit naveo je kako on uopće nije vidio oštećenu prije udara. Naime, dodao je da kako je oštećenica trčala da se valjda samo pojavila, a na upit punomoćnice kako zna da je trčala ako ju nije vidio, optuženik je rekao da to zna jer da mu je tako oštećenica sama rekla. Na daljnji upit je naveo da su se auti kretali i u suprotnom smjeru u to vrijeme. Njegovo je mišljenje da je oštećenica ramenom udarila u žmigavac njegovog vozila, a da je glavom udarila dok je pala na tlo, ali to nije bila jaka sila čim joj se naočale nisu razbile, a žmigavac nije bio slomljen. Vozilo mu je prije ovog udarca bilo tehnički ispravno. Na daljnji upit punomoćnice optuženik je naveo da je lijevo osvrtno ogledalo na njegovom vozilu bilo svinuto, a što je utvrđeno u zapisniku o očevidu. Pojasnio je kako je ogledalo bilo svinuto jer da on povlači držač tog ogledala da bi ga namjestio kad ulazi u neki uži prostor s vozilom. To ogledalo nije bilo oštećeno. Na daljnji upit naveo je i da se žmigavac nalazi otprilike 50 do 60 cm od poda. Dakle, on točno nije vidio s kojim dijelom tijela je oštećenica udarila u njegovo vozilo, ovo za rame je samo njegova pretpostavka. Zna da nije udarila u retrovizor. Nadalje je naveo da je točno da se predmetni događaj odvio 1. rujna 2021., otprilike u vrijeme navedeno u optužnom aktu te da se dogodio u Sesvetama. Naveo je da je upravljao osobnim vozilom marke Zastava, registarske [registarska oznaka], te da se kretao desnom prometnom trakom kolnika Dugoselske ceste iz smjera istoka prema zapadu. Iskazao je da se na pješačkom prijelazu na kojem je došlo do prometne nesreće ne nalaze semafori niti prometom upravljaju ovlaštene osobe. Dodao je da ne zna je li se oštećenica kretala po pješačkom prijelazu jer je prije samog udara nije vidio, ali je naveo da je do udara došlo na pješačkom prijelazu. Na pitanje branitelja naveo je da se njegovo vozačko sjedište nalazi približno 30 cm iza prednjeg branika, odnosno prednjeg dijela vozila. Nadalje je iskazao kako tvrdi da je svojim vozilom već prošao mjesto naleta te da se oštećenica potom zabila u stražn ji dio njegova vozila, odnosno u stražnji bočni dio vozila.

    5. Dakle, uzevši u obzir navode iz obrane optuženika, nesporno je bilo da je do ove prometne nezgode došlo 1. rujna 2021. oko 18,10 sati u Sesvetama, i da je optuženi SI upravljao teretnim vozilom marke Zastava, registarske oznake [registarska oznaka] te da se kretao desnom prometnom trakom kolnika Dugoselske ceste od smjera istoka u smjeru zapada. Nesporno je da je do naleta vozila optuženika na oštećenu CI došlo na obilježenom pješačkom prijelazu na kojem se ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe nasuprot kbr. 24 Dugoselske ceste.

    Optuženi SI je u obrani sporio da bi razlog ove prometne nezgode bilo njegovo postupanje protivno članku 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakle, sporio je da bi se propustio navedenom obilježenom pješačkom prijelazu približavati s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju te obratiti pozornost na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik te da bi neposredno prije nezgode propustio obratiti pažnju na pješakinju CI pa da bi to bilo uzrokom ove prometne nezgode. Sporno je bilo i da bi oštećena CI u ovom prometnoj nezgodi zadobila ozljede koje su činjenično opisane.

    6. Izvedeni dokazi

    6.1. U odnosu na sporne činjenice u postupku je iskazivala svjedokinja CI, koja je navela da se sjeća kako se prometna nezgoda dogodila 1. rujna 2021., kada se kao pješakinja kretala Dugoselskom ulicom u Sesvetskom Kraljevcu. Iskazala je da je neposredno prije prelaska kolnika razgovarala s njoj nepoznatom ženom koja ju je upitala ide li u Spar, na što joj je odgovorila da ide u Konzum. Dodala je da je navedena žena kasnije pozvala policiju te joj rekla da se zove PI. Nadalje je opisala da je nakon tog razgovora započela prelaziti Dugoselsku ulicu preko obilježenog pješačkog prijelaza na kojem nije bilo semafora. Iskazala je da je prije prelaska kolnika pogledala lijevo i desno te da se s njezine lijeve strane zaustavio sivi osobni automobil, nakon čega je započela prelaziti cestu. Prije stupanja na pješački prijelaz s desne strane je uočila i kombi zelene boje koji se približavao pješačkom prijelazu, ali je, prema njezinim riječima, bio još dosta udaljen od mjesta prijelaza. Opisala je da je kolnik prelazila normalnim hodom te da nikada ne trči. Navela je da je, kada je gotovo prešla na drugu stranu kolnika, pri čemu joj je do nogostupa preostao otprilike jedan metar, na nju naletio upravo taj kombi kojim je upravljao optuženik. Iskazala je da ju je vozilo udarilo u desno rame, uslijed čega je glavom udarila u lijevi vanjski retrovizor vozila, odnosno retrovizor na vozačevoj strani. Nadalje je navela da joj je prednji lijevi kotač vozila prešao preko desne noge. Oštećena CI je dalje iskazala da je vozač nakon udara naglo zakočio te potom krenuo vožnjom unatrag, dok je ona pala na koljena. Navela je da su joj tada pritrčale dvije djevojke koje su upravo izašle iz Konzuma i koje su, prema njezinim riječima, vidjele cijeli događaj. Dodala je da joj je prije njih prišla i žena po imenu PI, koja joj je pomogla ustati i pozvala policiju. Nadalje je navela da joj je jedna od dviju djevojaka napisala svoj broj telefona na maramicu te rekla da će, ako bude potrebno, svjedočiti jer da je vidjela da se vozilo koje ju je udarilo kretalo prevelikom brzinom. U nastavku iskaza svjedokinja je navela da je uslijed predmetne prometne nesreće završila u bolnici, gdje joj je dijagnosticirano krvarenje u mozgu te je tri dana bila podvrgnuta CT obradi. Iskazala je da je zadobila ozljede ramena i koljena, pri čemu bolove i dalje osjeća. Dodala je da se zbog posljedica prometne nesreće i nadalje liječi u KB Dubrava te da ima poteškoće u vidu povremenih gubitaka svijesti prilikom naglih pokreta. Na posebno pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika svjedokinja je navela da se ispred zelenog kombija, u trenutku kada je prelazila preko pješačkog prijelaza, nije nalazilo niti jedno drugo vozilo. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenice iskazala je da joj je u predmetnom događaju ozlijeđeno i stopalo, odnosno nožni prst. Nadalje je navela da joj je optuženik tom prilikom rekao da je kriv. Na posebno pitanje branitelja navela je da je optuženik, u trenutku kada je započela prelaziti pješački prijelaz, bio dovoljno udaljen, pri čemu nije mogla procijeniti udaljenost u metrima, ali je navela da se otprilike nalazio u visini pošte. Iskazala je da ne zna kojom se brzinom optuženik kretao jer na to nije obraćala pozornost. Nadalje je navela da ne zna u kojem je trenutku optuženik nakon prometne nesreće izašao iz vozila. Ponovila je da je optuženik, nakon što joj je vozilom prešao preko noge, vozilom krenuo unatrag kako bi joj oslobodio nogu, nakon čega je pala na koljena. Navela je da joj je tada prišla PI i pomogla joj ustati, a ubrzo nakon toga došao je i optuženik. Na posebno pitanje dalje je iskazala da je optuženik nakon predmetnog događaja pokazao interes za njezino zdravstveno stanje. Sjeća se kako je isprva rekao da joj nije ništa te upitao tko će je odvesti liječniku, na što je PI odgovorila da će pozvati hitnu medicinsku pomoć jer ne može sama otići liječniku. Dodala je da je optuženik tom prilikom rekao da je nije vidio. Na daljnje pitanje punomoćnice oštećenice svjedokinja je navela da nije vozač te da nema vozačku dozvolu.

    Kada je oštećenoj CI predočen njezin iskaz s lista 73 spisa, ista je navela da je sve što je rekla pred policijom točno. Nakon što joj je sud predočio razlike između iskaza koji je dala pred policijom i iskaza iznesenog na raspravi, a koje se odnose na redoslijed nastanka ozljeda, odnosno činjenicu da je pred policijom navela kako joj je vozilo najprije prešlo preko noge, zatim ju udarilo u desno rame, nakon čega je glavom udarila u lijevi retrovizor, dok je na raspravi iskazala da je najprije došlo do udara u vozilo, a potom do prelaska vozila preko njezina stopala, svjedokinja je navela da se sve odvijalo gotovo istodobno. Na daljnje pitanje suda iskazala je da ju je retrovizor udario iznad lijeve obrve, odnosno iznad lijevog oka, kao i u desno rame.

    Naime, ispitana u prethodnom postupku oštećena CI je u iskazu navela da je 1. rujna 2021. oko 18,10 sati kao pješak prelazila preko obilježenog pješačkog prijelaza kod kbr. 24 Dugoselske ceste u Sesvetama, te je vidjela da se vozilo koje je došlo iz smjera zapada zaustavilo ispred pješačkog prijelaza, a s njezine desne strane (istočne strane) bio je daleko zeleni kombi. Dolaskom negdje do sredine kolnika navedeni zeleni kombi je prednjim lijevim kotačem nagazio na njezino desno stopalo, a zatim je najvjerojatnije prednjim lijevim bočnim dijelom naletio na njezino desno rame, uslijed čega se zarotirala i glavom udarila u lijevi retrovizor kombija, nakon čega joj se noga oslobodila ispod kotača, odmaknula se unazad i pala je na oba koljena na sredini kolnika i na sredini pješačkog prijelaza.

    Potrebno je napomenuti kako je oštećena CI u trenutku ove prometne nezgode imala 66 godina

    6.2. U odnosu na sporne činjenice iskazivala je i svjedokinja KI, koja je navela da se ovaj događaj odvio u rujnu 2021., u poslijepodnevnim satima, kada je zajedno sa svojom sestrom BI bila u Konzumu u Sesvetskom Kraljevcu radi korištenja bankomata. Iskazala je da su po izlasku iz Konzuma sjele u svoje vozilo, pri čemu je njezina sestra upravljala vozilom, dok se ona nalazila na mjestu suvozača. Izlazile su s parkirališta Konzuma te da su se zaustavile prije uključivanja na glavnu cestu, s namjerom skretanja udesno, čekajući da se promet na glavnoj cesti raščisti. Dalje je opisala da se s njihove desne strane nalazio pješački prijelaz na kojem je uočila jednu gospođu koja je čekala da započne prelaziti kolnik. Iskazala je da je u tom trenutku primijetila kako se pješačkom prijelazu približava manje teretno, odnosno kombi vozilo. Navedeno vozilo udarilo je tu gospođu bočnim dijelom. Navela je da su potom prišle kako bi joj pružile pomoć te da se vozač kombi vozila zaustavio nakon prolaska pješačkog prijelaza. Iskazala je da su primijetile kako ozlijeđena žena krvari iz glave, zbog čega joj je dala maramicu, nakon čega su pozvale policiju i hitnu medicinsku pomoć, koja je ubrzo stigla na mjesto događaja. Na posebno pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika navela je da nije točno vidjela kojim je dijelom vozila oštećenica udarena, ali da zna da se radilo o bočnom dijelu vozila. Nakon što joj je predočen dio njezina ranijeg iskaza sadržan na listu 75 spisa, u kojem je navedeno da je pješakinja naletjela na prednji lijevi bočni dio teretnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], potvrdila je točnost tog navoda te iskazala da se prisjetila kako je događaj upravo tako i vidjela. Nadalje je navela da se vozilo koje je udarilo oštećenicu zaustavilo izvan obilježenog pješačkog prijelaza, pri čemu se više nije mogla točno sjetiti je li cijelo vozilo bilo izvan pješačkog prijelaza ili se njegov dio još uvijek nalazio na prijelazu. Iskazala je da se oštećenica u trenutku udara nalazila na sredini pješačkog prijelaza. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenice svjedokinja je navela da su se ona i njezina sestra u trenutku kontakta između oštećenice i vozila optuženika još uvijek nalazile u svom vozilu te da se još nisu uključile na glavnu cestu. Na daljnje pitanje punomoćnice iskazala je da su se namjeravale uključiti na glavnu cestu skretanjem udesno, odnosno u smjeru u kojem se kretao i optuženik svojim vozilom. Nadalje je navela da se sjeća kako je optuženik komentirao da smatra da nije potrebno pozvati hitnu medicinsku pomoć, s čime se ona nije složila. Dodala je da nakon toga nije dalje razgovarala s optuženikom te ne zna je li on još nešto govorio. Na posebno pitanje branitelja navela je da ne zna kojom se točno brzinom optuženik kretao prije udara, ali smatra da se kretao brže od dopuštene brzine. Takav je zaključak donijela zbog toga što se na mjestu događaja nalazio obilježeni pješački prijelaz, a prema onome što je vidjela optuženik prije nailaska na pješački prijelaz nije smanjio brzinu kretanja vozila. Na daljnje pitanje branitelja iskazala je da se njezina sestra u tom trenutku još nije uključila na glavnu cestu jer je čekala da pješakinja prijeđe preko pješačkog prijelaza, nakon čega se namjeravala uključiti u promet. Na daljnje pitanje branitelja svjedokinja je navela da se ne sjeća kakvim se korakom oštećenica kretala prilikom prelaska pješačkog prijelaza. Nakon što joj je predočen dio njezina ranijeg iskaza sadržan na listu 75 spisa, i to dio u kojem je ova svjedokinja prethodno iskazivala kako je tom prilikom vidjela oštećenicu kako stoji s južne strane kolnika Dugoselske ceste ispred obilježenog pješačkog prijelaza te kako se kreće ubrzanim korakom preko obilježenog pješačkog prijelaza od juga u smjeru sjevera. Kada joj je predočen ovaj dio njezina prethodnog iskaza, svjedokinja KI je navela da ako je tako navela prilikom prvog ispitivanja, da smatra je to bilo točno jer se tada događaja bolje sjećala. Dodala je da se tih pojedinosti više ne može prisjetiti. Na daljnje pitanje branitelja navela je da ne može precizno odrediti mjesto kontakta između vozila i oštećenice, osobito zbog toga što se sam udar dogodio s one strane kombi vozila koju nije mogla vidjeti s obzirom na položaj na kojem su ona i njezina sestra stajale.

    Nakon što joj je predočen dio njezina ranijeg iskaza, u kojem je svjedokinja iskazala da se automobil optuženika zaustavio nakon udara oštećene prednjim dijelom van pješačkog prijelaza, a zadnjim dijelom na obilježenom pješačkom prijelazu. Kada joj je to predočeno, svjedokinja je navela da je to bilo tako ako je u ranijem iskazu tako navela.

    Na daljnje pitanje branitelja svjedokinja je navela da se ne sjeća koliko je vozilo optuženika bilo udaljeno od pješačkog prijelaza u trenutku kada je oštećenica započela prelaziti pješački prijelaz. Na posebno pitanje optuženika iskazala je da se vozilo u kojem se nalazila zajedno sa sestrom u trenutku prometne nesreće nalazilo neposredno uz glavnu cestu, gdje su čekale uključivanje u promet. Navela je da je mjesto na kojem su se namjeravale uključiti na glavnu cestu bilo udaljeno približno pet metara od pješačkog prijelaza. Na posebno pitanje suda iskazala je da je do udara došlo s vozačeve strane kombi vozila. Nadalje je navela da smatra kako je kombi uočila čim su se ona i njezina sestra približile glavnoj cesti, budući da su ob je pogledale lijevo i desno radi uključivanja u promet. Dodala je da se ne može sjetiti gdje se u tom trenutku nalazila oštećenica niti je li već bila stupila na pješački prijelaz. Također je navela da se ne sjeća je li se u tom trenutku na glavnoj cesti nalazilo još neko vozilo. Kada je svjedokinji predočen iskaz koji je dala u prethodnom postupku, ista je navela da je ovo što je iskazala pred policijom točno i da se tada bolje sjećala događaja.

    6.3. U odnosu na sporne činjenice iskazivala je i svjedokinja BI, koja je navela da zna zbog čega je pozvana svjedočiti. Iskazala je da su ona i njezina sestra predmetne prigode izlazile s parkirališta Konzuma te se zaustavile radi uključivanja na glavnu cestu. Navela je da se ona nalazila na mjestu vozača, dok je njezina sestra sjedila na mjestu suvozača. Iskazala je da se s njihove desne strane nalazio pješački prijelaz na kojem su uočile gospođu HI, koju u to vrijeme nisu poznavale. Dalje je navela da je s lijeve strane uočila kamion koji se u trenutku kada ga je primijetila nalazio u visini pošte. Iskazala je da je čekala da navedeno vozilo prođe kako bi se mogla uključiti u promet te je zbog toga pratila promet koji je dolazio s lijeve strane. Navela je da je, nakon što je kamion prošao ispred njih i nastavio se udaljavati, začula udarac. Istaknula je da sam trenutak udara nije vidjela, već ga je samo čula. Nadalje je iskazala da su ona i njezina sestra izašle iz vozila te prišle pomoći oštećen ici, za koju je navela da je, prema njezinu sjećanju, imala razderotinu u predjelu obrve iz koje je krvarila. Dodala je da je netko pozvao policiju i hitnu medicinsku pomoć, pri čemu smatra da je to bila PI, iako u to nije sigurna. Na posebno pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika navela je da je do udara došlo s njezine desne strane, gdje se nalazio pješački prijelaz. Iskazala je da je vidjela kako je oštećenica već stupila na pješački prijelaz te da je do udara došlo približno na njegovoj sredini. Dodala je da se više ne sjeća gdje se oštećenica nalazila u trenutku kada su joj ona i sestra prišle pomoći. Nakon što joj je zamjenik općinskog državnog odvjetnika predočio dio ranijeg iskaza sadržanog na listu 77 spisa, koji započinje riječima „Te vidjela CI kako leži na sredini obilježenog pješačkog prijelaza na desnoj, tj sjevernoj prometnoj traci Dugoselske ceste, bliže sredini kolnika“, navela je da se toga više ne sjeća, ali da se u vrijeme ranijeg ispitivanja događaja zasigurno bolje sjećala. Nadalje je iskazala da smatra kako je oštećenicu udarila lijeva bočna, odnosno vozačeva strana vozila, pri čemu je pojasnila da to zaključuje jer udar nije bio izravan, već bočni, naglasivši pritom da sam trenutak udara nije vidjela. Na kraju je navela da se pješakinja nalazila na suprotnoj strani kolnika te da je prelazila pješački prijelaz krećući se njima u susret. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenice svjedokinja je navela da joj je teško procijeniti udaljenost između pošte i mjesta prometne nesreće, istaknuvši da se pošta nalazi relativno blizu mjesta na kojem se nalazila i s kojeg se namjeravala uključiti na glavnu cestu. Procijenila je da je riječ o udaljenosti od približno 500 metara, ali je pritom navela da se teško snalazi u procjenama udaljenosti izraženima u metrima. Dodala je da se između mjesta na kojem se nalazila i pošte nalazio parkirališni prostor s otprilike pet parkirnih mjesta. Nadalje je iskazala da se pješački prijelaz nalazio neposredno uz mjesto na kojem se namjeravala uključiti na glavnu cestu te da bi se, da nije bilo vozila optuženika, mogla uključiti u promet i zaustaviti prije pješačkog prijelaza kako bi propustila pješakinju, ali nije željela neoprezno uključivati vozilo na cestu. Na pitanje punomoćnice oštećenice, kojim je zatraženo pojašnjenje njezina ranijeg iskaza, navela je da je procijenila kako se vozilo optuženika kretalo nešto brže od dopuštene brzine zbog čega se, prema njezinoj procjeni, ne bi uspjela uključiti na glavnu cestu prije njegova nailaska.

    Na daljnje pitanje iskazala je da koliko se sjeća, da se ona najprije uvjerila da se na pješačkom prijelazu nalazi oštećenica koja je započela prelaziti kolnik, a potom je uočila vozilo optuženika u visini pošte, o čemu je već prethodno iskazivala. Nadalje je navela da ne zna kojom se brzinom oštećenica kretala niti može reći je li trčala ili hodala normalnim hodom. Dodala je da je, u trenutku kada je uočila oštećenicu kako stupa na pješački prijelaz, vidjela da je krenula laganim hodom, dok o njezinu kasnijem kretanju nije mogla iskazivati jer ga nije vidjela. Na posebno pitanje branitelja svjedokinja je navela da se pješački prijelaz nalazio neposredno uz mjesto na kojem se namjeravala uključiti u promet. Nakon što joj je, na prijedlog branitelja, predočen dio njezina ranijeg iskaza, u kojem je ista navela da je pogledom u desno u smjeru zapada vidjela stariju gospođu kako stupa na obilježeni pješački prijelaz iz smjera juga u smjeru sjevera, a da je zatim pogledala ulijevo i vidjela zeleni kamion ispred sebe koji se kretao kolnikom Dugoselske ceste iz smjera istoka u smjeru zapada te da je potom začula udarac s njezine desne strane. Kada joj je predočen ovaj dio ranijeg iskaza svjedokinja je navela da se sjeća kako je kombi vidjela dok se nalazio u visini pošte, ali da se više ne može prisjetiti je li ponovno pogledala u njegovom smjeru kada se vozilo nalazilo ispred nje. Na daljnje pitanje branitelja iskazala je da se ne sjeća gdje se vozilo zaustavilo nakon udara. Na dodatno pitanje branitelja je li se vozilo zaustavilo prije pješačkog prijelaza, na njemu ili nakon njega, navela je da to ne zna, ali smatra da se zaustavilo na pješačkom prijelazu. Nadalje je izjavila da se sjeća kako je optuženik rekao da nije vidio oštećenicu zbog sunca, odnosno da mu je sunce išlo u oči. Istaknula je da nakon prometne nesreće nije obraćala posebnu pozornost na optuženika niti zna što je činio nakon događaja, budući da je bila u cijelosti usredotočena na oštećenicu i pružanje pomoći. Nakon što joj je predočen njezin raniji iskaz sadržan na listu 77 spisa, svjedokinja je navela da se ne sjeća da se optuženik vozilom nalazio ispred nje, kako je navela u tom iskazu, već se sjeća da se nalazio u visini pošte, dodajući da je moguće da je kasnije došao ispred nje. Također je iskazala da se ne sjeća je li optuženik nakon udara pomicao vozilo.

    6.4. U odnosu na sporne činjenice iskazivala je i svjedokinja PI, koja je na početku iskaza navela da zbog proteka vremena nije sigurna da će se moći prisjetiti svih pojedinosti predmetnog događaja. Iskazala je da se sjeća kako se kao pješakinja kretala Dugoselskom ulicom, gdje je susrela oštećenicu HI, koju tada nije poznavala. Navela je da ju je upitala zna li gdje se nalazi jedna kuća u kojoj je živjela njezina poznanica, na što joj je oštećenica odgovorila da ne zna. Dodala je da su se po tom kratko zajedno kretale, pri čemu je oštećenici rekla da ide u Spar, dok joj je oštećenica odgovorila da ide u Konzum, koji se nalazio s druge strane ceste. Dalje je navela da je oštećenica započela prelaziti kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza prema Konzumu, dok je ona nastavila hodati prema Sparu. Iskazala je da je u jednom trenutku začula izrazito snažan udarac. Navela je da je do udara došlo kada je oštećenica već prešla više od polovice pješačkog prijelaza te joj je preostajalo još malo do drugog ruba kolnika. Iskazala je da se vozilo kojim je upravljao optuženik zaustavilo na sredini pješačkog prijelaza. Svjedokinja je dalje navela da je, nakon što je čula udarac, pomislila da je oštećenica smrtno stradala, budući da su joj naočale bile odbačene na jednu stranu, torba na drugu, a na mjestu događaja bilo je mnogo krvi. Iskazala je da je potom prišla oštećenici, pomogla joj ustati te je upitala kako se osjeća, na što joj je oštećenica odgovorila da je jako bole noga i glava. Nadalje je navela da je rekla kako treba pozvati hitnu medicinsku pomoć, pri čemu je prije pozivanja hitne službe pozvala i policiju. Dodala je da se sjeća kako je i optuženik izašao iz vozila, pitao treba li oštećenici pomoći te se ponudio da je osobno odveze liječniku, ali je ona inzistirala da se pozove hitna medicinska pomoć. Na posebno pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika svjedokinja je navela da je oštećenica nakon udara ležala bočno, s lijeve, odnosno vozačeve strane vozila. Također je iskazala da smatra kako je optuženik govorio da oštećenicu nije vidio zbog sunca. Na posebno pitanje punomoćnice oštećenice navela je da je vidjela na koji se način oštećenica kretala preko pješačkog prijelaza te da je hodala normalnim hodom, a ne trčeći. Dodala je da se oštećenica preko pješačkog prijelaza kretala istom brzinom kojom se prethodno kretala zajedno s njom do pješačkog prijelaza. Na posebno pitanje branitelja svjedokinja je navela da prije samog udara nije vidjela vozilo te da stoga ne zna na koji se način kretalo niti kojom se brzinom kretalo. Nakon što joj je, na prijedlog branitelja, predočen dio njezina ranijeg iskaza sadržan na listu 79 spisa, i to dio u kojem je ova svjedokinja izjavila da se optuženik nije kretao brzo prije same nezgode jer da se zaustavio na sredini obilježenog pješačkog prijelaza, svjedokinja je navela da je tada iznijela vlastitu pretpostavku, i to na temelju mjesta na kojem se vozilo zaustavilo nakon udara. Dodala je da je, s obzirom na zvuk udara koji je čula, isprva pomislila da se vozilo moralo kretati vrlo velikom brzinom. Na pitanje optuženika iskazala je da je ona podigla oštećenicu, nakon čega je došao i optuženik te su je zajedno podigli, pri čemu ju je optuženik pridržavao za jednu, a ona za drugu ruku. Na daljnje pitanje optuženika navela je da se ne sjeća je li oštećenica nešto govorila nakon što su je maknuli s kolnika, ali se sjeća da je rekla: „Hvala S da sam živa“ te da je tražila vode. Na pitanje branitelja iskazala je da nije vidjela je li kombi prešao preko noge oštećenice. Nadalje je navela da je optuženik nakon prometne nesreće sjeo u vozilo i pomaknuo ga u stranu kako bi se promet cestom mogao normalno odvijati. Dodala je da ne zna je li prije toga vozilo pomaknuo i unatrag jer to nije vidjela. Također je ponovno navela da oštećenica nije trčala. Nakon što joj je predočen njezin raniji iskaz sadržan na listu 79 spisa, svjedokinja je potvrdila da je događaj tekao na način kako je u tom iskazu opisala te da je tako vidjela predmetnu prometnu nesreću.

    6.5. U svojstvu svjedoka ispitan je i OI, koji je naveo da mu je poznato zbog kojeg je događaja pozvan svjedočiti, odnosno da se radi o prometnoj nesreći koja se dogodila na pješačkom prijelazu u Dugoselskoj cesti. Iskazao je da je optuženik upravljao teretnim vozilom, tzv. „Tamićem“. Nadalje je naveo da su po dolasku na mjesto događaja on i njegov kolega zatekli optuženika uz oštećenicu, koja je imala ozljedu glave, ali je bila pri svijesti i komunikativna, dok su na mjestu događaja bile prisutne i dvije svjedokinje. Iskazao je da je vozilo u trenutku njihova dolaska već bilo uklonjeno s mjesta naleta te se nalazilo na sjevernoj strani kolnika, nedaleko od pješačkog prijelaza. Dalje je naveo da je na mjestu događaja obavljao poslove kriminalističkog tehničara, u okviru kojih je izvršio obradu mjesta događaja i fiksiranje tragova, istaknuvši da je za obavljanje tih poslova stručno osposobljen. Naveo je da ne zna je li tijekom očevida izuzet tahografski listić, budući da to nije bilo u njegovoj nadležnosti, već je navedene radnje provodio njegov kolega FI, koji je ujedno obavljao i obavijesne razgovore. Iskazao je da nije obučen za očitavanje tahografskih listića niti je ovlašten za nadzor tahografa. Pojasnio je da postoje papirnati i digitalni tahografi, pri čemu se za očitavanje digitalnih tahografa koristi posebna kartica koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Naveo je da smatra kako se u konkretnom slučaju radilo o papirnatom tahografu, budući da je riječ o starijem vozilu, pri čemu je dodao da njegov bratić posjeduje slično teretno vozilo u kojem se koristi takav tip tahografa. Ponovio je da prikupljanje tahografskih listića nije bilo u njegovoj nadležnosti, ali je naveo da mu je poznato kako se u prometnim nesrećama sa smrtnom posljedicom ili posljedicom teške tjelesne ozljede, u pravilu, izuzimaju tahografski listići. Na posebno pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika naveo je da je do naleta došlo na pješačkom prijelazu. Prema njegovu sjećanju, pješakinja se kretala iz smjera juga prema sjeveru, a kontakt između vozila i pješakinje ostvaren je prednjim lijevim bočnim dijelom vozila. Nadalje je iskazao da je pješakinja prije kontakta s vozilom već prešla dvije prometne trake, dok se vozilo kojim je upravljao optuženik kretalo iz smjera Dugog Sela prema Sesvetama. Na daljnje pitanje zamjenika općinskog državnog odvjetnika svjedok je naveo da mu nije poznato propisuje li Zakon o sigurnosti prometa na cestama različite kategorije pješaka, osim što mu je poznato da je potreban poseban oprez u odnosu na djecu. Na posebno pitanje branitelja svjedok je naveo da se ne sjeća je li optuženik na mjestu događaja predočio tahografski listić radi provjere. Na posebno pitanje suda iskazao je da bi činjenica eventualnog izuzimanja tahografskog listića trebala biti evidentirana u zapisniku o očevidu.

    6.6. Iz iskaza svjedoka FI proizlazi da je on obavljao očevid povodom predmetne prometne nesreće te da je u vrijeme događaja radio kao policijski službenik Policijske postaje Sesvete, dok u vrijeme davanja iskaza radi u I. postaji prometne policije Policijske uprave zagrebačke. Nadalje je naveo da je tada bio voditelj očevida te da se sjeća kako su na mjesto događaja stigli vrlo brzo, otprilike desetak minuta nakon zaprimljene dojave. Iskazao je da se prometna nesreća, prema njegovu sjećanju, dogodila u Sesvetskom Kraljevcu, u Dugoselskoj cesti, kod kućnog broja 32 ili 33, u blizini trgovačkog centra Konzum. Naveo je da su po dolasku na mjesto događaja zatekli tri svjedoka i optuženika, dok se, prema njegovu sjećanju, oštećenica više nije nalazila na mjestu događaja jer ju je prethodno odvezla hitna medicinska pomoć. Na pitanje suda iskazao je da se, prema njegovu sjećanju, radilo o teretnom vozilu starije proizvodnje, tzv. „Tamiću“. Nadalje je naveo da se vozilo optuženika po njihovu dolasku nalazilo u blizini pješačkog prijelaza, na udaljenosti od približno 20 metara, zaustavljeno na nogostupu sa sjeverne strane. Na daljnje pitanje suda naveo je da se ne može sjetiti jesu li tijekom očevida provjeravali posjeduje li vozilo tahografski listić. Iskazao je da u to vrijeme u policijskoj postaji nije bilo službenika osposobljenih za očitavanje tahografskih listića jer n isu bili specijalizirani za rad s tahografima. Dodao je da, koliko mu je poznato, vozila koja se koriste u privatne svrhe ne moraju nužno imati tahograf. Nadalje je naveo da se kod težih prometnih nesreća tahograf u pravilu izuzima, osobito kada postoje saznanja da je prometna nesreća posljedica kaznenog djela, ali smatra da u trenutku obavljanja predmetnog očevida takvih saznanja nisu imali. Zaključno je iskazao da se ne može sjetiti je li tijekom očevida provjeravao ima li vozilo tahografski listić. Nakon što mu je sud predočio dio zapisnika o očevidu sadržan na listu 3 spisa, iz kojeg proizlazi da tahografski listić nije izuzet iz vozila, svjedok je naveo da to znači da tahografski listić nije izuzet, ali da se ne može sjetiti jesu li uopće provjeravali ima li vozilo tahograf, dodajući da mu nije poznato radi li se o tipu vozila koje, s obzirom na njegovu privatnu namjenu, uopće podliježe obvezi posjedovanja tahografa. Na daljnje pitanje naveo je da bi, u slučaju da mu je sudionik prometne nesreće predao tahografski listić, isti izuzeo uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta te ga priložio spisu. Nadalje je iskazao da se, prema njegovu sjećanju, optuženik ni tijekom obavljanja očevida niti naknadno nije pojavio s tahografskim listićem niti mu ga predao.

    6.7. U postupku je provedeno kombinirano sudskomedicinsko i prometno vještačenje.

    Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizlazi da je nesporno svjedokinja CI prilikom udarca u prometnoj nezgodi zadobila ozljede koje su činjenično opisane, a koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu te stoje u uzročno posljedičnoj vezi s ovom prometnom nezgodom.

    Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Miše Barića proizlazi da se Mjesto ove prometne nesreće nalazi se u naseljenom mjestu s tri prometne trake u oba smjera na kojem je brzina kretanja za sva vozila ograničena prometnim pravilom i iznosi 50 km/h. Vještak je opisao i da nakon ove prometne nesreće na kolniku nije pronađen niti jedan materijalni trag zbog čega je zaključio kako nema osnove za utvrđivanje mjesta naleta teretnog vozila na oštećenu, tim više jer nisu poznati položaj teretnog vozila, kao i mjesta pada oštećene nakon naleta. Cijeneći oštećenja prednjeg lijevog, bočnog dijela teretnog vozila u visini lijevog vanjskog ogledala kao i pokazivača smje ra u kombiniranom vještačenju s vještakinjom medicinske struke dr. Marijom Baković utvrđeno je da je oštećena CI u trenutku naleta teretnog vozila bila glavninom tijela izvan gabarita vozila u uspravnom položaju kojom prilikom je došlo do primarnog kontakta lijevog ogledala i područja iznad lijevog oka oštećene te lijevog bočnog pokazivača smjera vozila i vjerojatno desnog lakta oštećene na što se nadovezao pad oštećene na tlo. U kombiniranom vještačenju nije bilo moguće utvrditi način i brzinu kretanje oštećene preko kolnika prije naleta. Ako se teretno vozilo, neposredno prije naleta, kretalo sredinom svojega prometnog traka, mjesto naleta u odnosu na širinu kolnika nalazi se oko 6,2 m od lijevog ruba kolnika. Vrlo vjerojatno mjesto naleta se nalazi na obilježenom pješakom prijelazu Dugoselska ulice u kojem slučaju je oštećena, prelazeći kolnik, dolazila teretnom vozilu s njegove lijeve strane. Vještak je naveo i kako je optuženi SI dostavio u spis predmeta listić tahografa 03. travnja 2024. Nadalje je vještak zaključio da ukoliko se radi o originalnom listiću tahografa od 01. rujna 2021., da je na istom razvidna brzina kretanja teretnog vozila optuženika u trenutku reagiranja kočenjem u vremenu 18,10 sat i od 42 km/h. Pod pretpostavkom da se oštećena CI kretala preko kolnika normalnim hodom, u trenutku kada je bila na lijevom rubu kolnika, teretno vozilo nalazilo se udaljeno od mjesta naleta oko 51,5 m. S obzirom na potreban zaustavni put teretnog vozila, a koji iznosi 24,2 m, optuženik je kočenjem mogao zaustaviti teretno vozilo prije mjesta naleta. No, ukoliko je oštećena prelazila kolnik ubrzano (trčanjem) preko kolnika, u trenutku započetog prelaska, teretno vozilo se nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 22,3 m u kojem slučaju optuženik kočenjem nije mogao zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. U ovome slučaju optuženik bi kočenjem uspio zaustaviti svoje vozilo da se kretao svim brzinama do 38 km/h.

    Na pitanje branitelja uklapaju li se ozljede koje je oštećena CI zadobila u nekakve uobičajene obrasce kakvi se viđaju kod osoba koje sudjeluju u prometnim nesrećama sa sličnom dinamikom sudskomedicinska vještakinja dr. Marija Baković je navela da da, te je dodala da je prema stanju spisa oštećenica došla u kontakt sa izbočenim dijelovima većeg vozila uslijed kojeg kontakta je pala na tlo. Kontaktom između glave i retrovizora vozila u kretanju viđaju se ovakve ozljede, ali i ozljede koje mogu biti nešto većeg, ali i nešto manjeg intenziteta. U medicinskoj dokumentaciji na ime oštećenice vještakinja nije našla nešto što bi djelovalo kao "doprinos" njezinom ozljeđivanju u ovom događaju. Na pitanje branitelja postoji li u medicinskoj dokumentaciji podataka o ozljedi stopala ili ramena te je li moguće utvrditi je li teže vozilo kojim je upravljao optuženik prešlo preko stopala oštećenice te ju zarotiralo vještakinja je odgovorila da u medicinskoj dokumentaciji nema podataka o ozljedi stopala oštećenice već su utvrđene ozljede u području glave, području desnog lakta i području oba koljena. Dodala je i kako nije nužno da prelaskom preko stopala oštećenice većim vozilom doista i nastanu neke ozljede, ali u slučaju starije osobe i većeg vozila da bi bilo za očekivati neke vidljive ozljede. Vještakinja je navela i kako ne može sa sigurnošću tvrditi je li bilo kakvog kontakta ramena oštećenice s vozilom iako je na vozilu kojim je upravljao optuženik utvrđeno oštećenje u području lijevog osvrtnog ogledala u vidu savinuća, kao i oštećenja lijevog bočnog pokazivača smjera. Ne može se isključiti da je bilo kontakta ramena oštećenice s vozilom te je dodala da je moguće i da se dogodila neka vrsta rotacije oštećenice, ali da za sami nastanak ozljeda koje je oštećenica zadobila ovo nije ključno. Vještakinja je pojasnila da se u konkretnom slučaju radilo o naletu tipa bočnog okrznuća pri čemu je tijelo oštećenice bilo zahvaćeno izbočenim dijelovima vozila (lijevo osvrtno ogledalo i lijevi bočni pokazivač smjera), dok na vozilu nisu utvrđena oštećenja niti tragovi na predn jim dijelovima niti ozljede oštećenice koje bi govorile o tome da se radi o čelnom naletu. Na pitanje punomoćnice oštećenice da pojasni navod o tome da oštećenica nije zadobila ozljede stopala, a sve s obzirom na zapis u medicinskoj dokumentaciji prema kojima se oštećenica žalila na bolove u području palca desnog stopala te joj je i učinjena snimka prstiju desnog stopala, vještakinja je odgovorila da se u izradi nalaza i mišljenja u kaznenim postupcima navode ozljede koje su nesporno, odnosno objektivno utvrđene. U konkretnom slučaju vezano uz stopalo navode se subjektivni simptomi te je učinjena i RTG snimka koja nije pokazala znakove svježe koštane traume. Dakle, oštećenica se žalila na tegobe i te tegobe mogu i ne moraju biti uzrokovane eventualnim prelaskom kotača vozila kojim je upravljao optuženik preko njezinog stopala. Radiološka snimka stopala učinjena je zbog iskaza o bolnosti te samog podatka o sudjelovanju u prometnoj nesreći u svrhu eventualnog utvrđivanja ozljede.

    Branitelj je postavio pitanje i prometnom vještaku ing. Miši Barića o tome postoji li mogućnost da u ovoj situaciji optuženik nije mogao izbjeći nalet na oštećenu te je vještak odgovorio da je on tu varijantu i dao u pisanom nalazu i mišljenju, gdje je naveo d bi ta opcija bila moguća pod pretpostavkom bržeg kretanja (trčanja) oštećene preko kolnika. Naime, kombiniranim vještačenjem nije bilo moguće utvrditi način kretanja oštećene. Na pitanje punomoćnice što znači da je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanju vozila situaciji u prometu i na koji način je dužan približavati se pješačkom prijelazu, vještak Mišo Barić je odgovorio da su to osnove tzv. defanzivne vožnje, koja ne znači automatski sporu vožnju, već predviđanje mogućih situacija. Naime, približavanje svakog vozila obilježenom pješačkom prijelazu podrazumijeva perife rno praćenje kretanja pješaka s lijeve i desne strane te procjenjivanja vozača o eventualnoj namjeri prelaska nekoga od pješaka preko kolnika. Vezano uz navedeno, vozač je obavezan prilagoditi položaj vozila i brzinu svojega kretanja trenutnoj situaciji. Na daljnje pitanje punomoćnice je li prema propisima i pravilima struke zabranjeno pješaku ubrzano se kretati preko pješačkog prijelaza vještak je naveo da nije, no da se preporuča normalan hod. Na posebno pitanje branitelja vještak je naveo kako pretrčavanje pješaka preko kolnika se može svrstati u izvanrednu radnju te djeluje otežano na defanzivnu vožnju vozača tj. mogućnost predviđanja.

    6.8. Sud je na raspravi pročitao materijalnu dokumentaciju, i to zapisnik o očevidu sa situacijskim planom i fotoelaboratom, a iz kojih proizlazi da se ova prometna nesreća dogodila 1. rujna 2021. na kolniku Dugoselske ceste 24 u Sesvetama oko 18,00 sati, a radi se o cesti u naseljenom mjestu s kolnikom u oba smjera kretanja i podignutim pješačkim nogostupom. Na cesti se nalazi obilježeni pješački prijelaz, promet je reguliran prometnim znakovima. Nesreća se dogodila po danu, za vrijeme sunčanog vremena i za vrijeme normalnog stanja prometa, na cesti s dobrom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom. Nadalje, iz zapisnik o očevidu proizlazi da su u prometnoj nesreći sudjelovali CI kao pješak i optuženi SI kao vozač vozila marke Zastava, zelene boje, registarske oznake [registarska oznaka] na kojem je oštećen lijevi bočni pokazivač smjera i lijevo osvrtno ogledalo u vidu savijanja, dok su kao svjedoci očevidci prometne nesreće navedeni KI i BI te PI. Na mjestu događaja je na sjevernom nogostupu pronađen trag krvi, te je mjesto događaja bilo izmijenjeno s obzirom da je optuženi SI do dolaska ekipe za očevid vozilo pomaknuo radi neometanog odvijanja događaja.

    Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu optuženog ĆI i oštećene CI proizlazi da sudionici prometne nezgode nisu bili pod utjecajem alkohola.

    Iz medicinske dokumentacije na ime CI proizlazi da je ona u prometnoj nesreći zadobila tjelesne povrede u vidu traumatskog subarahnoidnog krvarenja i lacerokontuzne rane supraorbitalno lijevo, a koje povrede su od strane liječnika kvalificirane kao ozljede teške naravi.

    6.9. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane za pribavu snimke videonadzora događaja jer je od prometne nezgode proteklo više godina te je izvjesno da takav videonadzor više ne postoji, a budući da snimke nisu izuzete neposredno nakon prometne nezgode. To tim više što je sud nesporno utvrdio činjenično stanje iskazima svjedoka, materijalnom dokumentacijom te nalazima i mišljenjima vještaka.

    7. Analiza i ocjena dokaza

    Sud je iskaz oštećene u cijelosti cijenio kao istinit. Naime, oštećena kao osoba vrlo visoke životne dobi na sudu je iskazivala uvjerljivo i dosljedno te sud niti u jednom trenutku nije stekao da dojam da bi ista bilo koji način postupala u namjeri neistinitog iznošenja okolnosti ove prometne nezgode. Naime, radi se o osobe izrazito visoke kronološke dobi, koja se prilikom dolaska na sud otežano kretala i slabije je čula, dok je u odnosu na odlučne činjenice tijekom cijelom postupka dosljedno iskazivala.

    Iskaz svjedokinja KI, BI i PI sud je cijenio kao istinit. Svjedokinje ne poznaju niti optuženika, a niti oštećenu te nemaju nikakvog interesa za ne istinitim iskazivanjem. Ujedno, ove svjedokinje su prilikom iskazivanja bile logične, uvjerljive i dosljedne, a njihovi iskazi su u bitnome bili suglasni jedan drugome, uz manja odstupanja, a koja su i logična s obzirom na protek vremena od samog događaja.

    Iskaze svjedoka II i FI sud je cijenio kao istinite. Naime, radi se o policijskim službenicima koji su iskazivali o okolnostima koje su im poznate, a koje su utvrdili prilikom vršenja očevida na mjestu događaja.

    Sud je cijenio nalaze i mišljenja vještaka kao vjerodostojne i stručne te iznesene sukladno pravilima struke.

    Materijalnu dokumentaciju u spisu sud je cijenio kao istinitu i vjerodostojnu. Obranu optuženika sud nije cijenio kao istinitu u dijelu u kojem je optuženik negirao okolnosti koje se odnose na odlučne sporne činjenice ovog kaznenog djela. U tom je dijelu obrana protivna ostalim provedenim dokazima na raspravi te je usmjerena isključivo prema otklanjanju kaznene odgovornosti optuženika od sebe.

    8. Činjenični zaključak

    Dakle, uzimajući u obzir navedenu materijalnu dokazu te bitno dosljedne i uvjerljive iskaze oštećene i svjedoka te nalaze i mišljenja sudsko medicinskog i prometnog vještaka, utvrđeno je kako je optuženik počinio kazneno djelo za koje je i oglašen krivim.

    Naime, sud je iz dokaza izvedenih na raspravi kao nesporno utvrdio da je optuženi SI propustio obilježenom pješačkom prijelazu približavati se s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju te obratiti pozornost na pješakinju, oštećenu CI koja se nalazila na kolniku, a što je bio uzrok ove prometne nezgode. Dakle, nesporno je da se oštećena CI neposredno prije same prometne nezgode kretala obilježenim pješačkim prijelazom jer to ni sam optuženik ne spori u obrani, a tu činjenicu su potvrdili i sama oštećena CI, ali i ispitane svjedokinje. Ujedno, optuženik je u obrani i sam naveo kako on uopće nije vidio oštećenicu do samog trenutka udara njegovog vozila u oštećenu CI. Uzevši u obzir činjenicu koja je nesporno utvrđena u postupku, i to kako iz iskaza oštećene CI, tako i iz iskaza svjedokinje KI, oštećena je prije stupanja na obilježeni pješački prijelaz prvo zastala pa tek onda krenula s radnjom prelaska preko ceste. Dakle, oštećenica se nije samo „stvorila“ na tom pješačkom prijelazu već je do njega došetala, zastala pa tek onda krenula s radnjom prelaska preko ceste. Ujedno, oštećena je i sama u iskazu navela da je cestu prelazila normalnim hodom, odnosno da nije trčala preko ceste, jer da ona i inače nikada ne trči, a što je i logično s obzirom na njezinu starosnu dob od 66 godina, a što je potvrdila i svjedokinja PI. S obzirom na to, jasno je kako je optuženik, da je uporabio dovoljnu pažnju, imao dovoljno vremena da oštećenu CI primijeti i da pravovremeno zaustavi svoje vozilo. Dakle, očito je kako optuženik prilikom približavanja obilježenom pješačkom prijelazu nije uporabio dovoljan stupanj pažnje, a kao što je to činjenično i opisano.

    Optuženik je nadalje u obrani nastojao umanjiti i ozbiljnost ozljeda koje je oštećenica zadobila u tom događaju, a koje su nesporno utvrđene kako medicinskom dokumentacijom koja je pročitana na raspravi, tako i nalazom i mišljenjem sudsko - medicinskog vještaka.

    Slijedom svega ranije navedenog, sud je nesporno utvrdio da je do ove prometne nezgode došlo upravo na način kako se to činjenično u ovoj presudi opisuje te da je optuženi SI pri upravljanju vozilom postupio protivno članku 38. stavku Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da se propustio obilježenom pješačkom prijelazu približavati s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju te obratiti pozornost na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnika, a iz kojeg razloga je propustio obratiti pažnju na pješakinju HI koja se kretala kolnikom Dugoselske ulice po obilježenom pješačkom prijelazu u smjeru sjevera te je propustio pravodobno zaustaviti svoje vozilo, a zbog čega je došlo do naleta njegovog vozila na pješakinju CI, koja je u ovoj prometnoj nezgodi zadobila ozljede koje su činjenično opisane, a koje su po sudsko medicinskom vještaku kvalificirane kao teška tjelesna ozljeda.

    9. Pravna utvrđenja

    U odnosu na kazneno djelo iz članka 227. Kaznenog zakona u stavku 1. propisano je da ovo kazneno djelo čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, dok je u stavku 2. istog članka propisano kažnjavanje u slučaju da je to kazneno djelo počinjeno iz nehaja.

    Članak 38. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik te da kada prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, da vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

    Time da je potrebno napomenuti da pojam pješačkog prijelaza ne obuhvaća samo dio površine na kojem su izvučene bijele crte, nego i zonu u njegovoj blizini, zbog čega postoji stoga obveza vozača da smanji brzinu kretanja pa i zaustavi vozilo kako bi propustio pješake koji su stupili ili stupaju u zonu koja se smatra pješačkim prijelazom.

    10. Razlozi o krivnji

    Ovo kazneno djelo optuženik je počinio s oblikom krivnje svjesnim nehajem. Dakle, isti je bio svjestan da može ostvariti obilježja ovog kaznenog djela, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi.

    Pritom je važno napomenuti i da je optuženik u svom postupanju bio ubrojiv . Svijest o protupravnosti nije osporena, a nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

    11. Zaključak o postojanju kaznenog djela

    Slijedom svega prethodno navedenog, sud je nesporno utvrdio da je optuženi SI počinio inkriminirano mu kazneno djelo na način kako mu se to izmijenjenom optužnicom i stavlja na teret.

    12. Obrazloženje sankcije

    Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženom ĆI za počinjeno kazneno djelo ovaj sud je imajući u vidu okvir za izricanje kazne uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, prijašnji život optuženika, njegovu raniju kaznenu neosuđivanost, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

    Olakotnom okolnosti na strani optuženog SI cijenjeno je da je isti prethodno kazneno neosuđivan. Dakle, radi se osobi koja inače nije sklona protupravnom postupanju i kršenju normi, pa tako, između ostalog i prometnih propisa. Olakotnim je cijenjeno da je optuženik osoba koja je starije životne dobi, da je isti u mirovini, oženjen je i otac djeteta. Optuženik je bio sudionik Domovinskog rata te je i odlikovan Ordenom za hrabrost.

    Otegotnih okolnosti sud nije našao.

    Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora do tri godine, ovaj sud je optuženog SI osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine. Naime, sud je ocijenio da se s obzirom na protek vremena kao i prethodno navedene olakotne okolnosti koje su na strani optuženika utvrđene, i uvjetnom osudom može postići svrha kažnjavanja propisana zakonom. Rok provjeravanja sud smatra prikladnim, osobito uzevši u obzir protek vremena od počinjenja djela, kao i činjenicu da se nakon počinjenja djela optuženik nije našao kao počinitelj nekog novog kaznenog djela.

    12.1 Obrazloženje troška

    Nadalje, optuženog SI sud je na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6 ZKP obvezao naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 250,00 eura te temeljem članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 1.043,81 Eura. Trošak paušala utvrđen je uzevši u obzir trajanje ovog postupka i brojnost provedenih radnji u istom, dok su troškovi vještačenja stvarno nastali troškovi ovog postupka. Sud je ocijenio da s obzirom na primanja optuženika, plaćanjem troškova neće biti ugrožena njegova egzistencija.

    U Zagrebu 17. veljače 2026.

    Sudac:

    Olja Krčar Mišić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

    DNA:

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu,

    2. Optuženik,

    3. Branitelji optuženika,

    4. Oštećena,

    5. Punomoćnica oštećene,

    6. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.