Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kžzd-11/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasne Smiljanić kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Gordane Mihele Grahovac kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv okrivljene IB, zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – neprovođenjem odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke – opisano i kažnjivo po članku 173. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Kovm-161/2024-9 od 17. prosinca 2025., podnijela okrivljenica IB, u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene IB.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog okrivljene IB da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi neslužbene elektronske isprave i bilješke Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

2. Protiv navedenog rješenja pravodobno je žalbu podnijela okrivljena po braniteljici Aleksandri Đorđević Bugarin, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede kaznenog zakona s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoji dokumentacija Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

3. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u svezi članka 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP) dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

4. Žalba okrivljene IB nije osnovana.

5. Okrivljenica u žalbi, u bitnome ističe da isprave Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka (dalje u tekstu: Zavod), a to su neslužbene elektronske isprave, bilješke Zavoda i zapisnici Zavoda koji prileže spisu, treba iz spisa izdvojiti kao nezakonite dokaze, jer se radi o nezakonitim dokazima iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP. Smatra da su navedene isprave pribavljene povredom Ustava i zakonom zajamčenih prava obrane, te prava na dostojanstvo, ugled i čast okrivljenice, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života. Ističe da je dokumentacija Zavoda „iskonstruirana i fabricirana“ te da ju je Zavod pod pritiscima bivšeg partnera okrivljenice i oca zajedničkog djeteta JB i njegove supruge ČB sastavio bez da se okrivljenici omogućio uvid u te zapisnike i očitovanja na iste, bez da su se poštivali osnovni uzusi pristojnosti prema majci, krajnje maliciozni, neistinitog sadržaja, bez da se poštivalo njeno dostojanstvo i čast, bez humanog pristupa, bez poštivanja prava na miran život, „inkvizitorno, grubo i često uz vrlo agresivno postupanje prema okrivljenici, uz nevjerojatno pristrano postupanje i pogodovanje JB.“ Uz navedeno, ističe da je partnerica oca ČB socijalna radnica i zaposlena kao djelatnica podružnice Zavoda za socijalnu skrb Zagreb, te otac DB preko nje ima ogroman utjecaj na Zavod, Područni ured Trešnjevka, koji je u ovom predmetu podnositelj kaznene prijave, pa je riječ o nesklonosti majci i pristranosti ocu u mjeri da se radi o institucionalnom zlostavljanju majke, pa je suprotno tvrdnji ovlaštenog tužitelja, ovdje okrivljenica žrtva kaznenih djela.

6. Suprotno tvrdnjama žalbe, dokumentacija Zavoda koja je dostavljena u spis predstavlja isprave koje su nastale tijekom postupka provođenja mjera obiteljsko- pravne zaštite koje su bile određene od strane Zavoda, Područni ured Trešnjevka, prema roditeljima djeteta RB, i to majci, ovdje okrivljenoj IB i ocu JB. Žalbeni navodi okrivljenice koji u suštini predstavljaju prigovore na postupanja djelatnika Zavoda prema njoj tijekom postupka provođenja navedenih mjera jesu njeni subjektivni stavovi kojima kritizira rad djelatnika navedenog Područnog ureda Trešnjevka, kako u odnosu na njihovo ponašanje prema njoj tako i u odnosu na isprave koje su sastavili. U navedenom upravnom postupku Zavod je sastavio isprave sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21), u kojem je žaliteljica imala pravo i mogućnosti ulagati pravne lijekove i pritužbe na rad djelatnika Zavoda, pri čemu žaliteljica uopće ne konkretizira u odnosu na niti jednu konkretnu ispravu za koju predlaže izdvajanje iz spisa u čemu bi se sastojala konkretna povreda prava iz članka 10. stavak 2. točka 2. ZKP.

7. U odnosu na žalbene prigovore da se radi o neistinitoj dokumentaciji, nastaloj pod pritiscima oca JB i njegove partnerice, žaliteljica sadržajno osporava vjerodostojnost te dokumentacije. Međutim, ocjena vjerodostojnosti dokaza, pa tako i isprava koje žaliteljica osporava tvrdeći da se radi o nezakonitim dokazima, je u nadležnosti raspravnog vijeća koje će, ukoliko optužnica bude potvrđena, provesti temeljitu analizu i ocjenu svakog dokaza posebno, te ih dovesti u međusobnu vezu, te potom odlučiti koje je dokaze i iz kojih razloga prihvatilo kao istinite i vjerodostojne a koje nije.

8. Zbog svega navedenog, nije u pravu okrivljenica da su isprave Zavoda koje predlaže izdvojiti iz spisa nezakoniti dokazi, jer se ne radi o dokazima pribavljenim povredom Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života okrivljenice

9. Iz izloženih razloga, a s obzirom da nije utvrđeno postojanje povreda zakona koje drugostupanjski sud povodom žalbe, na temelju članka 494. stavak 4. ZKP, ispituje po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP, valjalo je žalbu okrivljenice odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 17. veljače 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Jasna Smiljanić