Poslovni broj: Us II-242/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pocrnić i Rufati j.t.d., Zagreb, Nikole Tesle 15, protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Zagreb, Trg žrtava fašizma 3, OIB: 68011638990, radi šutnje uprave, na sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I. Upravni spor se obustavlja.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Tužitelj je pokrenuo predmetni upravni spor tužbom, u kojoj navodi da tuženik nije u zakonskom roku odlučio o njegovoj žalbi izjavljenoj protiv rješenja Grada Zagreba, Ureda Gradonačelnika, Službenika za informiranje, KLASA: 008-02/25- 002/155, URBROJ: 251-02-02/008-25-2 od 26. lipnja 2025., kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup zatraženoj informaciji. Tužbom je zatražio da se tužbeni zahtjev usvoji te naloži tuženiku donijeti odluku o žalbi radi šutnje uprave, uz naknadu troškova ovog upravnog spora.
2. Povodom navedene tužbe, a na poziv ovoga Suda, tuženik je dostavio odgovor od 27. listopada 2025., iz kojeg proizlazi da je u međuvremenu o tužiteljevoj žalbi odlučeno rješenjem, KLASA. UP/II-008-07/25-01/664, URBROJ: 401-01/04-25-9 od 22. listopada 2025., kojim je oglašeno ništavim šest prvostupanjskih rješenja (pored ostalih i ovdje osporeno), u bitnom uz obrazloženje da tužitelj nije ni podnio zahtjeve za pristup informacijama te da je, umjesto važećeg Pravilnika o upisnicima ugostiteljskih objekata i upisnicima o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu, pogrešno primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13., 85/15. i 69/22. – dalje u tekstu: ZPPI).
2.1. Tužitelj se tijekom predmetnog upravnog spora, podneskom od 8. studenoga 2025., očitovao na tuženikov odgovor na tužbu, dok je, podneskom od 6. siječnja 2026., obavijestio ovaj Sud da ne proširuje tužbeni zahtjev na navedenu novu odluku, u smislu članka 100. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS). Ujedno je zatražio naknadu troška predmetnog upravnog spora za sastav tužbe i navedenih podnesaka u ukupnom iznosu od 3.750 €.
3. S obzirom da je donošenjem rješenja o žalbi prestala šutnja zbog koje je tužitelj ustao s ovom tužbom, a uvažavajući činjenicu da tužitelj nije proširio tužbeni zahtjev i na naknadno rješenje, to su ostvareni uvjeti za obustavu predmetnog upravnog spora, sukladno ovlaštenju iz odredbe članka 103. stavka 1. ZUS-a.
4. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, ovaj Sud nalazi osnovanim razloge iz odgovora na tužbu, kojima tuženik upućuje na primjenu odredbe članka 147. stavka 8. ZUS-a, prema kojoj stranka koja zlouporabi prava koja joj pripadaju u sporu, nema pravo na naknadu troškova.
5. Naime, tuženik u očitovanju na tužbu navodi da je tužitelj povezan s drugim tužiteljima (GL i FL) jer su sve tri navedene osobe Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, podnijele zahtjeve kojima traže iste podatke za različite ugostiteljske objekte, odnosno da je prvostupanjsko tijelo tuženiku dostavilo veći broj predmeta (6 tužiteljevih žalbi, 8 žalbi tužitelja GL i 11 žalbi tužitelja FL) te da tužitelji, iako u svojim podnescima nisu tražili primjenu odredaba ZPPI-a, koriste sve procesne mogućnosti koje su tim Zakonom propisane, a što sve, i po ocjeni ovoga Suda, ukazuje da inzistiranje tužitelja na odlučivanju tuženika po žalbi (zbog nedonošenja rješenja) predstavlja svojevrstan pokušaj zlouporabe koji ima za cilj ostvarivanje troška u postupku radi šutnje uprave.
5.1. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj nije proširio tužbeni zahtjev na rješenje doneseno po žalbi, a iz kojeg, upravo temeljem njegovih žalbenih navoda, proizlazi da se ovdje ne radi o primjeni ZPPI-a, jer tužitelj nije ni podnio zahtjev za pristup informacijama, zbog čega tužitelj nema pravo na naknadu zatraženih troškova predmetnog upravnog spora.
6. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 106. stavka 1. točke 2. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 17. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić