Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-210/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, protiv tuženika MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Cvrković & Partneri d.o.o., Vukovar, dr. F.Tuđmana 21, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P- 39/2023-14 od 25. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 17. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-39/2023-14 od 25. listopada 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, te u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.600,00 eura.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.663,22 eura.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-39/2023-14 od 25. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 13.018,14 eura sa pripadajućim zateznim kamatama (točka I. izreke presude), dok je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen za iznos od 20.740,11 eura također sa pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke presude). Tuženiku je naloženo i da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.600,00 eura, dok je zahtjev tužiteljice sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troškova parničnog postupka preko dosuđenog a do zatraženog iznosa od 4.000,00 eura odbijen (točka III. izreke presude)

2. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tuženikov prigovor stvarne nenadležnosti.

3. Protiv točke I. izreke, dosuđujućeg dijela točke III. izreke presude, kao i protiv rješenja, žalbu je podnio tuženik iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP), te predlaže presudu u pobijanom dijelu ukinuti i tužbu odbaciti, odnosno podredno, presudu i rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom zakupnine za zakupljeno poljoprivredno zemljište u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2022.

6. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio slijedeće činjenice:

- da su tuženik kao zakupnik i tužiteljica kao zakupodavac dana 21. veljače 2011 sklopili Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine [adresa] kojim je tužiteljica dala tuženiku u zakup poljoprivredno zemljište u katastarskoj općini [katastarska općina] koju čine katastarske čestice broj [katastarska čestica],

- da je predmetnim ugovorom ugovoreno plaćanje godišnje zakupnine u iznosu od 4.360,37 eura / 32.853,24 kuna[1] , koju se tuženik obvezao plaćati u dvije rate s dospijećem 15. travnja i 15. listopada tekuće godine,

- da tuženik u utuženom razdoblju zakupninu nije plaćao,

- da u odnosu na zakupninu koja je dospjela nakon 24. listopada 2019. postoji tražbina tužiteljice prema tuženiku s osnove neplaćene zakupnine u iznosu od 13.081,14 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

7. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice za iznos od 13.081,14 eura, dok je tužbeni zahtjev zbog osnovanosti tuženikovog prigovora zastare odbio za iznos od 20.740,11 eura.

8. Tuženik žalbom osporava dosuđujući dio pobijane presude ističući u istoj da je tužiteljica raspolagala s ugovorom o zakupu poljoprivrednog zemljišta ovjerenog od strane javnog bilježnika i izvodom iz poslovnih knjiga odnosno karticom partnera na osnovi kojih je mogla pokrenuti postupak prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, te da stoga tužiteljica nije imala pravni interes za vođenjem parničnog postupka uslijed čega je tužbu tužiteljice, prema stavu tuženika, trebalo odbaciti.

9. Međutim, takvi žalbeni navodi tuženika su neosnovani. Naime, da bi se mogao pokrenuti ovršni postupak temeljem vjerodostojne isprave, tužiteljica je trebala raspolagati vjerodostojnom ispravom koja je morala biti podobna za ovrhu odnosno u istoj su, sukladno odredbi čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ) morali biti naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Kartica kupca koju je tužiteljica priložila iz tužbu međutim, ne predstavlja vjerodostojnu ispravu temeljem koje bi tužiteljica mogla pokrenuti ovršni postupak jer u istoj kao vjerovnik nije naznačena tužiteljica, a kako to pravilno u pobijanoj presudi navodi i prvostupanjski sud. Stoga neosnovano tuženik ističe da tužiteljica nije imala pravnog interesa za podnošenje tužbe i da je istu trebalo odbaciti.

10. Nisu osnovani niti žalbeni navodi tuženika kojima osporava odluku suda prvog stupnja o troškovima parničnog postupka. Naime, u konkretnom slučaju pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu čl. 154. st. 2. ZPP, te je pravilno najprije utvrdio postotak u kojem je svaka stranka uspjela u sporu, nakon čega je od postotka tužiteljice kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u sporu oduzeo postotak uspjeha tuženika, kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu, te tužiteljici dosudio troškove u postotku koji je preostao nakon obračuna postotaka. Dakle, nije bilo osnove da su utvrđuje visina tuženikovih troškova, niti je bilo osnove da se troškovi tuženika stranaka međusobno prebijaju kako to tuženik ističe u žalbi, tako da su žalbeni navodi tuženika kojima osporava odluku o troškovima parničnog postupka također neosnovani.

11. Neosnovano tuženik osporava i rješenje kojim je odbijen njegov prigovor stvarne nenadležnosti. Naime, tuženik je ugovor o zakupu sklopio kao fizička osoba pa za suđenje u sporu ni u kom slučaju ne može biti nadležan trgovački sud, već je za rješenje spora između stranaka stvarno nadležan općinski sud temeljem čl. 34. toč. 7. ZPP. Stoga je sud prvog stupnja pravilno postupio i kada je pobijanim rješenjem odbio i tuženikov prigovor stvarne nenadležnosti.

12. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično prihvatio za iznos od 13.081,14 eura zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi ističe također ističe tuženik. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 2. ZPP, žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu i rješenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu.

14. Tuženiku nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP).

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj