REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-745/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-394/2025-3 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1039/2024-129 od 4. prosinca 2024., u sjednici održanoj 17. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž- 394/2025-3 od 8. listopada 2025. zbog pravnog pitanja:

„Mogu li zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete sukladno odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima početi teći prije nego je ta šteta nastala ili bila predvidljiva?“.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-394/2025-3 od 8. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1039/2024-129 od 4. prosinca 2024.

2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:

„1. Mogu li zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, a koji iznosi su utvrđeni prema konačnom opsegu štete nastalom nakon pogoršanja stanja i provedenog liječenja operativnim zahvatom, početi teći prije nego je pogoršanje nastupilo i liječenje okončano te prije nego je tuženiku kao odgovornoj osobi dostavljena liječnička dokumentacija temeljem koje je to pogoršanje utvrđeno i moglo biti utvrđeno, a na temelju koje su vještaci dali mišljenje o opsegu štete i koja je i od strane suda uzeta u obzir prilikom utvrđenja konačnog opsega i visine štete?

2. Mogu li zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete sukladno odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima početi teći prije nego je ta šteta nastala ili bila predvidljiva?

3. Predstavlja li pisano obraćanje oštećenika odgovornom osiguratelju koje ne sadrži zahtjev za naknadom štete u određenom novčanom iznosu odštetni zahtjev koji u smislu odredbe čl. 12. st. 4. (sada st. 6.) Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ima učinak da zatezne kamate na dosuđeni novčani iznos naknade, a koji je prvi put određen tužbom, teku od dana tog obraćanja?

4. Mogu li u smislu odredbe čl. 12. st. 4. (sada st. 6.) Zakona o obveznim osiguranjima u prometu zatezne kamate na neimovinsku štetu i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege te uništene odjeće početi teći od odštetnog zahtjeva u kojem nije postavljen zahtjev za naknadom navedene štete u određenom novčanom iznosu i da li je pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao i prvostupanjskom, pogrešno primijenjeno materijalno pravo čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te čl. 1103. i čl. 21. Zakona o obveznim odnosima koja propisuje da se novčana obveza može ispuniti samo isplatom novčanih jedinica na koji obveza glasi?

5. Mogu li u smislu odredbe čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu zatezne kamate na točno određenu vrstu imovinske štete početi teći od podnošenja odštetnog zahtjeva u kojem ta šteta uopće nije spomenuta niti je potraživana naknada te štete?

6. Je li u smislu odredbe čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku drugostupanjski sud dužan sadržajno ocijeniti konkretne i odlučne žalbene prigovore kojima se osporeni zaključci i razlozi prvostupanjske presude i žalbene prigovore kojima je ukazano da prvostupanjska presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o takvim prigovorima dati dostatne, jasne, konkretne i logične razloge umjesto uopćenih fraza, te je li u tom smislu drugostupanjska odluka koja ne sadrži bilo kakve ili valjane i dostatne razloge o odlučnim žalbenim prigovorima i odlučnim činjenicama obuhvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku i čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku te da li time dolazi do povrede ustavnog i konvencijskog prava tuženika na pošteno suđenje u smislu prava na obrazloženu odluku?“.

3. U prijedlogu tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. Prijedlog je osnovan.

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnog pitanja naznačenog u izreci, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora o kojem sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje primjerice u Rev-2476/2016 od 6. rujna 2023., ali i uzimajući u obzir i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na prvoj sjednici Građanskog odjela održane 30. svibnja 2016. (Su-IV-168/16) te već dopušteno revizijsko pitanje u odluci ovog suda broj Revd-3467/2024-2 od 15. siječnja 2025.

7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.

8. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije i istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.

Zagreb, 17. veljače 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug