REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-663/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i su tkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv I. tuženice GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Jelena Košutić, odvjetnica u Sesvetama, i II. tuženika KĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zrinka Bojanić, odvjetnica u Zagrebu, radi prestanka uzdržavanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-178/2025-3 od 4. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob - 1359/2022 od 13. lipnja 2025., na sjednici održanoj 17. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije (pogrešno podnesak označen kao "revizija") protiv presude citirane u uvodu ove odluke zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Tužitelj je naznačio pitanja:
"1. Mora li sud pri odlučivanju o prestanku uzdržavanja punoljetnog djeteta, uz čl. 290. ObZ, primijeniti i čl. 307., 311., 313. i 316. ObZ-a?
2. Je li moguće prebaciti cijelu obvezu uzdržavanja na jednog roditelja kada oba roditelja prema čl. 290 ObZ-a imaju zakonsku obvezu prema djetetu?
3. Je li ignoriranje faktičkog korištenja tužiteljevih nekretnina od strane tuženika i neprocjena imovinskog stanja oba roditelja bitna povreda postupka?
4. Kako se u ovakvim predmetima primjenjuje proporcionalna raspodjela troškova između roditelja u skladu s ObZ i Ustavom RH?“.
3.1. Kao razloge važnosti poziva se na odluke Županijskog suda u Zagrebu Gž Ob - 636/2021-2 od 14. lipnja 20214. i ovog suda Revd-283/2024-2 od 1. veljače 2024.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za prestankom uzdržavanja.
4.1. Nižestupanjski sudovi, polazeći od utvrđenja da drugo tuženik redovito i uredno ispunjava svoje obveze za školovanjem, obrazovanjem i studiranjem, zaključili su da nije osnovan tužbeni zahtjev za prestankom uzdržavanja punoljetnog djeteta tužitelja zbog promijenjenih okolnosti.
5. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.,- dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu pitanja naznačenih pod odlomkom 3. obrazloženja ove odluke nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Pitanja kako ih je koncipirao tužitelj odnose se na primjenu materijalnih normi vezanih za sniženje obveze uzdržavanja, a što ovdje nije predmet tužbenog zahtjeva, već tužbeni zahtjev jasno glasi na prestanak obveze uzdržavanja, jer okolnosti koje se ističu u sadržaju samih pitanja nisu relevantne okolnosti za odluku o prestanku uzdržavanja punoljetnog djeteta (koje se školuje) već su relevantne kod zahtjeva za sniženje obveze uzdržavanja određene sudskom odlukom, zbog promijenjenih okolnosti. Tako i praksa na koju se poziva predlagatelj, kao razloge važnosti, odnosi se na situaciju utvrđenja obveza uzdržavanja u postupku razvoda braka, te dopuštenja revizije u predmetu po zahtjevu za sniženje obveze uzdržavanja punoljetnog djeteta.
7. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
8. Dakle, pitanja kako ih je naznačio predlagatelj ne govore u prilog tome da bi sudovi izrazili pravno shvaćanje u primjeni konkretne pravne norme koje bi bilo dvojbeno, niti bi odgovori na ista doveli predlagatelja u povoljniju pravnu situaciju, te su izostali razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
9. Stoga naznačena pitanja nemaju zahtijevanu važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st.1. ZPP te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbijen.
Zagreb, 17. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
