Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-641/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja REPUBLIKA HRVATSKA (za Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Gospić), koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, OIB: 52634238587, protiv protivnika osiguranja DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], D [adresa], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-86/2024-2 od 24. siječnja 2024., dana 17. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-86/2024-2 od 24. siječnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o osiguranju određeno je predloženo osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja uz trošak predlagatelja osiguranja u iznosu od 200,00 Eur.
2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22 i 6/24 - dalje: OZ) te predlaže žalbu usvojiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Suprotno navodima žalitelja, pobijano rješenje je doneseno na temelju valjane ovršne isprave u smislu odredbe čl. 23. toč. 4. OZ, u svezi s odredbom čl. 296. OZ, koja propisuje pretpostavke zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja te čl. 297. st. 1. i 2. OZ.
6. Naime, odredbom čl. 23. toč. 4. OZ propisano je da je ovršna isprava i ovršna odluka donesena u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obveze. Nadalje, prema čl. 25. st.4 OZ-a odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koji uređuju taj postupak.
7. Iz takvog sadržaja citiranih odredbi OZ proizlazi da ovrhovoditelj, da bi mogao osnovano zahtijevati osiguranje svoje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršenika, mora raspolagati takvom ovršnom ispravom o utvrđenju njegove novčane obveze koja isprava je stekla svojstvo ovršnosti sukladno odgovarajućim odredbama OZ.
8. Na predmetno Porezno rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Gospić, Ispostava Gospić KLASA: UP/I-410-20/2022-001/01614, URBROJ: 513-007-09/2022-01, od 29. prosinca 2022. godine iznesena je klauzula izvršnosti i to s danom 31. srpnja 2023., koja klauzula je potvrđena pečatom i potpisom izdavaoca rješenja i stoga predstavljaju valjanu ovršnu ispravu u smislu čl. 23. toč. 4. OZ.
9. Stoga na žalbene navode valja odgovoriti da ovaj sud nije ovlašten preispitivati zakonitost i pravilnost odluke koja predstavlja ovršnu ispravu koja sadrži sve pretpostavke predviđene odredbama OZ, pa se utoliko žalbeni navodi protivnika osiguranja ne mogu prihvatiti.
10. Budući da žalitelj podnesenom žalbom nije s uspjehom osporio postojanje tražbine, a ne tvrdi niti dokazuje da bi tražbina ovrhovoditelja prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava, žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja kojim se ne provodi ovrha, kada bi sud bio vezan odredbama OZ, nego isključivo osiguranje tražbine ovrhovoditelja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, koji, unatoč donesenom rješenju, može tražbinu predlagatelja osiguranja uvijek dobrovoljno podmiriti pa makar i obročnom otplatom.
11. U odnosu na tvrdnju protivnika osiguranja da je osiguranje određeno na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogućnost ovrhe ograničena, pa tako i založno pravo, jer je predmetna nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja i predstavlja njezin dom, za istaći je da se upisom založnog prava radi osiguranja novčane tražbine u korist predlagatelja osiguranja ne vrijeđa pravo na dom protivnika osiguranja, slijedom čega je njezin prigovor prava nadom u predmetnom postupku neosnovan.
12. To stoga jer je svrha postupka osiguranja upravo osiguranje potencijalne ovrhe koja ima uslijediti u korist ovrhovoditelja kao vjerovnika novčane tražbine. Prema tome, upisom prava zaloga radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, protivnik osiguranja ne ostaje bez doma pa je prigovor prava na dom u postupku osiguranja upisom založnog prava na nekretnini neosnovan. To iz razloga što tek ukoliko bude određena ovrha protivnica osiguranja (kao ovršenica) može isticati taj prigovor, imajući u vidu i odredbu čl. 290. st. 2. OZ.
13. Kako u donošenju pobijanog rješenja nije ostvarena neka od bitnih povreda postupaka iz odredbe čl. 354. st. 2. u vezi s čl. 21. st. 1. OZ na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, budući da je pobijano rješenje doneseno sukladno odredbi čl. 296. st. 1. OZ jer se radi o nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi na ime protivnika osiguranja prema izvatku iz zemljišne knjige kojeg je predlagatelj osiguranja dostavio uz prijedlog za osiguranje, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. u vezi s čl. 21. st. 1. OZ žalbu protivnika osiguranja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje o osiguranju prvostupanjskog suda kao pravilno i zakonito.
U Zagrebu, 17. veljače 2026.
Sutkinja:
Ksenija Jakovčević
