Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2804/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zdravku Bojaniću, odvjetniku iz Starog Grada, protiv tuženika: 1. PZO, 2. RZO, 3. LZO i 4. KZO, svi na adresi [adresa], zastupani po zajedničkom punomoćniku Željku Ostoji, odvjetniku iz Splita odlučujući o žalbi 1. do 3. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P-1165/2016 od 5. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 1. tuženice PZO, 2. tuženika RZO i 3. tuženice LZO kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj P- 1165/2016 od 5. srpnja 2021. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica č. zem. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cjelosti, uz prethodni izbris istog prava sa imena 1. do 3. tuženika, te sa imena RZ pok. P, a sve bez njihovog daljnjeg sudjelovanja, u roku od 15 dana.

1.2. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je da je u odnosu na č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužba povučena.

2. Protiv navedene presude žale se 1. do. 3. tuženici iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlažu da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, kao ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Naime, tužiteljica u tužbi navodi da je pok. LZ, pok. P, sačinio oporuku 21. travnja 1956. godine, kojom je, u točki 3. ostavio pok. majci tužiteljice određene nekretnine, a među njima i nekretnine Veli Rugonj, a koje predstavljaju čest.zemlj. 2169/1 i 2169/2, te da je njena pok. majka a zatim i ona kao njezina nasljednica od tada u mirnom posjedu navedenih nekretnina, pa traži da se utvrdi vlasnicom istih.

7. Iz priloženog ostavinskog predmeta broj O-6268/21 (ranije O-40/2007) vidljivo je iz posjedovnog lista broj 490, Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Stari Grad, od 14. prosinca 2006. godine, da je kao posjednik nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], Rugonj – oranica i kat. čest. [katastarska čestica], Rugonj – oranica, kao posjednica upisana pokojna KZ, majka tužiteljice.

8. To potvrđuje i svjedok EZ, koji navodi da mu je poznato gdje se nekretnine nalaze i o kojim nekretninama se radi, te da su te nekretnine u posjedu tužiteljicae od starine, jer su iste obrađivali njezini roditelji, a te nekretnine potječu od LZ, pok. P, te da nikad nije čuo da bi netko tužiteljici ili njezinim pokojnim roditeljima pravio problema oko korištenja odnosno posjeda predmetnih nekretnina.

9. I svjedok HZ potvrđuje da mu je poznato predmetno zemljište, a poznavao je i roditelje tužiteljice i zna da je predmetne nekretnine obrađivao njezin pokojni otac, a nikad nije čuo da bi netko tužiteljici ili njezinim pokojnim roditeljima osporavao korištenje ili obradu obiteljskih nekretnina niti da je bilo sukoba oko imovine, a pretpostavlja da su predmetne nekretnine pripale pokojnoj majci tužiteljice iz razloga što je ona pomagala u domaćinstvu pok. LZ pok. P i njegove pokojne sestre R i vodila brigu o njima i cjelokupnom imanju.

10. Iz svih tih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica preko svojih prednika u mirnom posjedu predmetnih nekretnina još od 50-tih godina prošlog stoljeća, pa je dosjelošću stekla vlasništvo tih nekretnina, što je pravilno ocijenio i sud prvog stupnja.

11. Stoga neosnovano 1. do. 3. tuženici navode da je sud prvog stupnja trebao obustaviti ovaj postupak, odnosno prekinuti taj postupak do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka koji se vodi kod suda prvog stupnja pod brojem O-40/07 odnosno O-6268/21, budući da je sud prvog stupnja u ovom postupku utvrdio da su predmetne nekretnine nazvane Veli Rugonj upravo one koje je pok. ostavitelj LZ, pok. P oporučno ostavio pok. majci tužiteljice KZ i koje je ona cijelo to vrijeme imala u svom posjedu.

12. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kome se glede neke stvari ispune zakonom predviđene pretpostavke, stječe samim time pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki, pa pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke stjecanja dosjelosti.

13. Pri tome valja navesti da su prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni odredbama ZVDSP počeli teći prije njegovog stupnja na snagu, dakle, prije 1. siječnja 1997. godine, tada isti nastavljaju teći sukladno citiranoj zakonskoj odredbi.

14. Pretpostavke za dosijedanje na predmetnim nekretninama primjenjuju se u smislu odredbe paragrafa 1468. tada važećeg Općeg građanskog zakonika (OGZ), koji se kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91) primjenjuje također na stjecanje vlasništva dosjelošću u ovom postupku, time da je prema pravnom pravilu paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću uvjet da posjed bude zakonit, pošten i istinit i da traje zakonom određeno vrijeme.

15. Isto tako, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 – dalje: ZOVO) kao i u smislu odredbi sada važećeg ZVDSP, potrebno je da su ispunjene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebne za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

16. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO za stjecanje prava vlasništva dosjelošću traži se posjed određene kvalitete u vidu savjesnog (poštenog) i zakonitog posjeda, a takav posjed postoji ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja i kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno odredbi čl. 72. st. 1. i 2. ZOVO.

17. I prema odredbi čl. 159. st. 1. sadašnjeg ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnik te stvari, te se u stavku 2. istog članka navodi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok, sukladno st. 3. istog članka samostalni posjednik nepokretne stvari kojem je posjed barem pošten, stječe nekretninu protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

18. Stoga je za redovnu dosjelost potrebno da je posjed stjecatelja bio određene kakvoće, sukladno odredbi čl. 18. st. 1. do 3. ZVDSP, dok je za izvanrednu dosjelost potrebno da je posjed bio barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

19. Pri tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu), moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

20. Prema odredbi čl. 160. st. 2. ZVDSP u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su predmetnu nekretninu prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

21. Iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica bilo osobno bilo putem svojih prednika u mirnom i poštenom posjedu opisanih nekretnina već dugi niz godina i to od sredine pedesetih godina prošlog stoljeća.

22. Stoga je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je na predmetnim nekretninama utvrdio pravo vlasništva tužiteljice na temelju zakona, dosjelošću, pa svi suprotni navodi u žalbi 1. do 3. tuženika u tom pravcu nisu osnovani.

23. Kako je sud prvog stupnja utvrdio da je tužiteljica predmetne nekretnine stekla na temelju zakona, to je ona ovlaštena, sukladno odredbi čl. 130. st. 1. ZVDSP ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

24. Sukladno navedenom valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu 1. do 3. tuženika kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu 17. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Željka Rožić Kaleb