Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3950/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku I. predlagatelja ŠR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II. predlagatelja PR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], III. predlagatelja BR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te IV. predlagatelja RR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po Ani Smolčić i Ivani Marković Palaić, odvjetnicama u zajedničkom odvjetničkomu uredu u Sisku, te I. protustranake ŽR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III. protustranke OR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po Domagoju Rupčiću i Lani Kostanjšek, odvjetnicima u zajedničkom odvjetničkom uredu u Sisku, te II. protustranke FR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi I. i III. protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1-87/2022-20 od 23. veljače 2023., dana 17. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba I. i III. protustranaka kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1-87/2022-20 od 23. veljače 2023., u odnosu na ove žalitelje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

„I. Uređuje se međa između predlagatelja ŠR, BR, PR i RR, kao suvlasnika nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica], put u [adresa] od 326 m2 i protustranaka ŽR, FR i OR, koji su suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], kuća i dvije dvorišne zgrade u [adresa] od 116 m2 i dvorište u [adresa] od 473 m2, te nekretnina upisanih u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa] od 5082 m2 na način da se kao početna točka međe, koja će se u skici izmjere vještaka, a koji je sastavni dio ovog rješenja, označiti sa točkom A1, a koja je početak zidane ograde protustranaka po kojoj pravocrtnoj liniji se u nastavku međa proteže od:

- točke A1 do točke A2 pravocrtno u smjeru sjevera, dužinom od 30,07 metara, koja se označava crvenom bojom na vanjskom dijelu metalnog stupa na kojem je žičana ograda.

- potom od točke A2, sjeverno i pravocrtnom linijom se ide do međašne oznake A3, koja se označava željezno-plastičnom međašnom oznakom crvene boje, na kojem mjestu završavaju ovopredmetne čestice.

II. Nalaže se protustrankama ŽR, FR i ČR, da predlagateljima ŠR, BR, PR i RR, solidarno naknade trošak ovog postupka u iznosu od 209,04 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućom od 23. veljače 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli I. i III. protustranke iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu predlagatelja i čkbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu protustranaka.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, na koju sadržajno ukazuju žalitelji, jer su bili uredno pozvani na očevid održan 15. studenog 2022. putem njihova punomoćnika. Na navode žalitelja da I. protustranka nije saslušana na očevidu, valja odgovoriti da je ona bila prisutna na očevidu zajedno sa svojim punomoćnikom, te iz sadržaja sudskog zapisnika s očevida (list 27-32 spisa) jasno proizlazi da su stranke i punomoćnici nakon saslušanja predlagatelja suglasno predložili da se kao početna točka međe uzme vanjski rub ograde, dok je daljnje pružanje linije međe uređeno prema stvarnom stanju i vidljivim granicama na terenu. Naime, sud prvog stupnja u točki 10. obrazloženja pobijanog rješenja navodi da svjedoci i ostale stranke koji su bili pozvani na očevid nisu saslušavani nakon što je utvrđeno da je posljednji mirni posjed predlagatelja jasno vidljiv na terenu, kao i posjed protustranaka koji je ograđen ogradom, te postoji jasna fizička razlika u konfiguraciji terena.

7. U odnosu na tvrdnje navode žalitelja da poziv za očevid nije bio dostavljen II. protustranci LR, valja navesti da taj prigovor žalitelji nisu ovlašteni isticati, već jedino stranka na koju se to odnosi, a II. protustranka nije podnio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja.

8. U postupku je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodeta NR, koji je izvršio identifikaciju nekretnina u vlasništvu predlagatelja koje u naravi predstavljaju asfaltirani put na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te nekretnine u vlasništvu protustranaka koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća, dvorišni objekti i dvorište, zatim kč. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi dvorišni objekt, dvorište i oranica. Utvrđeno je da se između nekretnina stranka gledajući iz smjera [adresa] prema sjeveru nalazi jednim dijelom željezna ograda na betonskom zidu, koja se nastavlja žičanom ogradom sa stupovima, te željezni stupovi od žičane ograde i dio bez ograde, time da je jasno vidljiva razlika u visini terena za oko 10 cm koji je pod cestom i dijela koji se koristi kao kultura u vlasništvu protustranka. Konačno, utvrđeno je da se između nekretnine protustranke i [adresa], koja počinje točkom A1 nalazi zidana ograda od fasadne cigle. Predlagatelj je u svom iskazu naveo da je njegov otac 1963 godine kupio nekretnine cijelom dužinom do kraja kč. br. [katastarska čestica], koje su podijeljene između četiri brata, time da je svaki od svoga dijela dao 3,60 metara za put kao pristup svojim nekretninama, te su taj put putem koristili isključivo oni kao vlasnici tih nekretnina.

9. Polazeći od utvrđenja da stranke nisu bile suglasne da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, niti je između njih kao susjedima postojao sporazum o uređenju međe, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine,“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) uredio među po posljednjem mirnom posjedu koja započinje u točki A1 i koju čini početak zidane ograde protustranaka i proteže se pravocrtno u smjeru sjevera, dužinom 30,07 metara do točke A2, koja predstavlja metalnu cijev od žičane ograde i koja je ujedno kraj kčbr. [katastarska čestica], a zatim se dalje međa proteže u smjeru sjevera, u pravcu željeznim stupova od žičane ograde protustranaka, te nakon toga dijelom bez ograde na kojem se vidi razlika u visini nekretnina protustranke i bankine uz asfalt, dužinom od 72,85 m te završava u točki A3, koja se nalazi uz asfalt (0,4 metra od asfalta), te je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

10. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

11. Nije osnovan žalbeni navod žalitelja da su na pasivnoj strani trebali biti obuhvaćeni svi suvlasnici, jer u sudskom izvanparničnom postupku uređenja međe, sukladno odredbi čl. 103. st. 1. ZV uređenje međe može tražiti svaki susjed, a to može biti vlasnik zemljišne čestice, nositelj nekog drugog stvarnog prava na čestici ili posjednik nekretnine. Dakle, suvlasnik ili suposjednik može sam, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika zahtijevati uređenje međe, time da onima koji ne sudjeluju u postupku uređenja međe upravo odredba čl. 103. st. 6. ZV daje ovlaštenje dokazivanja vlasništva u parnici i zahtjeva da se u skladu s tim označi međa i to bez ograničenja roka. Prekluzivni rok od šest mjeseci ima susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa, no ne i onaj koji u tom postupku nije sudjelovao. Stoga prigovor nepotpune pasivne legitimacije nije osnovan.

12. Iz sadržaja odredbe čl. 103. st. 2. i 3. ZV proizlazi da kada među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i kad nema sporazuma susjeda čija međa je u pitanju, kao što je ovdje slučaj, tada je među moguće obnoviti ili ispraviti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni suda (čl. 103. st. 3. ZV).

13. Kada se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, u postupku se mora utvrditi koja od stranka, odnosno susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnju površinu i do kuda seže faktična vlast kojega od susjeda (ovdje protustranaka), a tek ukoliko sud ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed, tada će među urediti prema pravičnoj ocjeni suda. Sud uređuje među na licu mjesta i donosi rješenje o uređenju međa, a ujedno označava među međašnim znacima, jer se od toga trenutka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

14. Sud prvog stupnja je postupio na navedeni način, jer je iz prvostupanjskog rješenja jasno da je među uredio prema posljednjem dugogodišnjem mirnom stanju posjeda (čl. 103. st. 3. ZV), te žalbeni navodi protustranke, kojima osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nisu osnovani, jer predstavljaju drugačiju, ali pogrešnu ocjenu provedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud. Pritom valja navesti da je sud prvog stupnja jasno otklonio navode protustranka da kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je upisna kao vlasništvo predlagatelja predstavlja javni put, jer je utvrđeno da ona u naravi ne predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu čl. 101. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92714, 110/19 i 144/21).

15. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 283. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 45/1934 od 1. kolovoza 1934.), koji Zakon se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine" broj 73/91.), a prema kojoj troškove uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, u slučaju kada je uređenje međe bilo potrebno, a kako je u konkretnom slučaju bilo potrebno, pravilno je predlagatelju dosuđena polovina troškova vještačenja i izlaska sudske komisije.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu žalitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu, 17. veljače 2026.

Sutkinja:

Ksenija Grgić