REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-641/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vesna Rajić, odvjetnica u Križevcima, protiv tuženika Komunalno poduzeće Gornja Rijeka d.o.o., OIB 77723557751, Gornja Rijeka, Trg Sidonije Rubido Erdödy 3, kojeg zastupa Marija Petra Sokač, odvjetnica u Križevcima, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1113/2024- 5 od 10. rujna 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima poslovni broj Pn -153/2019- 47 od 3. rujna 2024. ispravljena rješenjem poslovni broj Pn-153/2019-57 od 12. lipnja 2025., na sjednici održanoj 17. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se u odnosu na naznačena pravna pitanja, a odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
II. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u uvodu ove odluke zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3.1. Tužitelj je naznačio pitanja:
"1. je li jaču dokaznu snagu u postupku ima nalaz i mišljenje sudskog vještaka ili iskazi svjedoka i mišljenje suda?
2. je li šteta mora biti otklonjena da bi tužitelj imao pravo na naknadu iste?
3. mora li tužitelj sve do pravomoćnog okončanja postupka kojega vodi radi naknade štete, zadržati oštećenu stvar u svojem vlasništvu, da bi mogao ostvariti pravo na štetu?“.
3.2. Kao razloge važnosti poziva se na odluke ovog suda u predmetima – Rev-56/06 i Rev-121/90.
4.1. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete zbog uništene živice - žive ograde.
4.2. Drugostupanjski sud, na temelju ovlasti iz odredbe čl. 373.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., - dalje: ZPP), preinačio je odluku prvostupanjskog suda, jer je pravnog pristupa da, na temelju sadržaja spisa (fotografije sačinjene po vještaku) živa ograda nije nepovratno oštećena / uništena već da se je ista u potpunosti obnovila, a da sam tužitelj nije obnovio tu ogradu - posjekao tu živu ogradu, izvadio panjeve, nabavio i posadio nove sadnice. Stoga taj sud zaključuje da tužitelj nije pretrpio štetu.
5. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da u pogledu pitanja naznačenih pod odlomkom 3.1. obrazloženja ove odluke nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Kada drugostupanjski sud polazi od utvrđenja da tužitelj nije dokazao da je pretrpio imovinsku štetu, jer da živa ograda nije nepovratno oštećena odnosno uništena, i zbog tog razloga odbija tužbeni zahtjev, onda od naznačenih pitanja ne ovisi uspjeh tužitelja u sporu. Drugostupanjski sud je utvrdio rečenu činjenicu, na temelju izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, a u ovom stadiju postupka ovaj sud ne ocjenjuje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.
7. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Ono mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
7.1. U odnosu na prvo pitanje ističe se da postupovne odredbe ne predviđaju, u sustavu slobodne ocjene dokaza, hijerarhijski odnos između pojedinih dokaza (Rev - 1228/2024-2 od 10. lipnja 2025.). U odnosu na drugo pitanje naglašava se da nije utvrđeno da bi šteta uopće nastala, pa to pitanje nije od utjecaja na uspjeh u sporu, a u odnosu na treće pitanje drugostupanjski sud, u pogledu tog pitanja, nije izrazio nikakvo shvaćanje.
8. Dakle, pitanja kako ih je naznačio predlagatelj ne govore u prilog tome da bi sudovi izrazili pravno shvaćanje u primjeni konkretne pravne norme koje bi bilo dvojbeno. Isto tako odluke na koje se poziva predlagatelj ne koincidiraju predmetnoj pravnoj situaciji. Iznesenim razlozima u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj zapravo izražava svoje nezadovoljstvo pobijanom odlukom. To nisu adekvatni razlozi važnost u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
9. Stoga naznačena pitanja nemaju zahtijevanu važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije odbijen u dijelu u kojem su naznačena pitanja.
10. Uočeno je da je predlagatelj naznačio da je nezadovoljan pobijanom odlukom pa da mu je povrijeđeno i temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, međutim, on ne navodi u kojem aspektu tog prava je došlo do te povrede. Radi navedenog nije ispunjena pretpostavka određeno naznačene povrede iz čl. 387. st. 2. t. 2), pa je u tom dijelu prijedlog odbačen na temelju ovlasti iz odredbe čl. 385.a st. 3. ZPP.
11. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije, s obzirom na njegov neuspjeh s tim prijedlogom.
Zagreb, 17. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
