Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-954/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Lučke uprave Splitsko- dalmatinske županije iz Splita, Prilaz braće Kaliterna 10, OIB 27478788865, zastupanog po punomoćnici Željani Škare, odvjetnici iz Splita, Ljudevita Posavskog 12A, protiv tuženog HŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Povrv-1020/21 od 16. siječnja 2023., dana 17. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Povrv-1020/21 od 16. siječnja 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Nevenke Kekez iz Splita, poslovni broj Ovrv-76/2021 od 22. siječnja 2021. i odbijen tužbeni zahtjev kojim tužitelj potražuje od tuženoga isplatu iznosa od 1.500,00 kn / 199,08 €[1] sa zakonskom zateznom kamatom po stopi pobliže određenoj u izreci pobijane presude, koja na navedene iznose teče kako slijedi:
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 31. siječnja 2018. godine do isplate,
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 30. lipnja 2018. godine do isplate,
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 31. siječnja 2019. godine do isplate,
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 30. lipnja 2019. godine do isplate,
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 31. siječnja 2020. godine do isplate,
- na iznos od 250,00 kn / 33,18 € od 30. lipnja 2020. godine do isplate,
kao i da ovrhovoditelju naknadi trošak ovršnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom pobliže određenom u izreci pobijane presude.
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj postupak je pokrenut kao ovršni postupak, u kojem je, radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 1.500,00 kn / 199,08 € s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, ovrhovoditelj predložio (i ishodio) donošenje rješenja o ovrsi, protiv kojega je ovršenik pravovremeno podnio prigovor, kojim navedeno rješenje o ovrsi pobija u cijelosti, slijedom čega je, sukladno odredbi čl. 58 st. 3 Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - u daljnjem tekstu OZ), postupak nastavljen prema pravilima parničnog postupka kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu vezanu uz uslugu korištenja veza, za koju tužitelj potražuje od tuženika utuženu naknadu.
6. Obzirom da je tuženi (tada ovršenik), u prigovoru protiv rješenja o ovrsi prigovorio i osnovu i visini tužbenog zahtjeva navodeći da s tužiteljem nije u nikakvom ugovornom odnosu te da stoga nije dužan tužitelju platiti bilo kakvu tražbinu, to je prvostupanjski sud zaključio da je na tužitelju je teret dokaza o postojanju činjenice (čl. 219 i čl. 221a ZPP), jer da su pravila o teretu dokazivanja u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva.
7. Prvostupanjski sud temelji odluku na zaključku da tužitelj u ovom predmetu nije (barem na zakonit način) dostavio bilo kakvu dokumentaciju, niti priložio izvođenje dokaza u takvom smjeru, da bi dokazao da je s tuženim u pravnom odnosu, odnosno da je tuženi na bilo kakvom pravnom propisu dužan plaćati naknadu tužitelju, kao i da je u sudski spis dostavio samo izvod otvorenih stavki koji je jednostrana isprava tužitelja i isti ne može biti dokaz o postojanju potraživanja tužitelja prema tuženom i to baš u utuženom iznosu.
8. Pritom prvostupanjski sud obrazlaže kako neće uzeti u obzir podnesak tužitelja predan 14. prosinca 2022., obzirom je isti predan niti jedan dan prije održavanja ročišta na kojem je zaključena glavna rasprava i to temeljem odredaba čl. 299 a st. 2 i 3 ZPP.
9. Takav zaključak prvostupanjskog suda je neprihvatljiv.
10. Prvenstveno valja reći da se u ovom predmetu primjenjuju odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019, u daljnjem tekstu - ZID ZPP 2019), koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Tako je, prema odredbi čl. 93 ZID ZPP 2019., odredbom čl. 461 a ZPP, člancima 3, 4 i 5 bilo propisano da je u postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica (st. 3), da je u navedenim sporovima tuženi dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz stavka 3. tog članka iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica (st. 4), kao i da će sud upozoriti stranke na sadržaj odredbi stavaka 2, 3 i 4 toga članka u pozivu za podnošenje pisanog odgovora na tužbu iz čl. 284 st. 1 ZPP, odnosno u rješenju kojim je ukinut platni nalog (st. 5).
11. Međutim, prvostupanjski sud u rješenju od 17. svibnja 2021., kojim je ukinuo platni nalog, nije dao upozorenje u smislu odredbe čl. 461 a st. 5 ZPP.
12. Nadalje, iako je točno da je tužitelj dostavio Ugovor o komunalnom vezu, kao i ostalu dokumentaciju, jedan dan prije održavanja pripremnog ročišta, iz zapisnika s navedenog pripremnog ročišta od 15. prosinca 2022. je vidljivo da je prvostupanjski sud konstatirao da se u dokazne svrhe pregledava se dokazni materijal priložen spisu. Dakle, sud je uzeo u obzir (i prihvatio) dokumentaciju koju je tužitelj podneskom dostavio dan ranije (a koju je mogao dostaviti i osobno na ročištu), pa naknadno više nije mogao zaključiti da istu neće uzeti u obzir, jer je podnesak predan prekasno.
13. Naime, ako je sud podnesak primio prije ročišta, a tek u presudi naveo da ga ne prihvaća, stranka je dovedena u zabludu. Da je sud na samom ročištu upozorio da podnesak ne prihvaća zbog čl. 299 a ZPP, stranka je te iste dokaze mogla usmeno predložiti u zapisnik. Prema čl. 299 st. 1 ZPP, koji se odnosi upravo na pripremno ročište (a što je slučaj u konkretnom predmetu), dokazi se mogu iznositi sve do zaključenja pripremnog ročišta. Stoga je odbijanjem prihvaćanja dokaza tek u presudi, sud stranci zapravo oduzeo pravo na raspravljanje (bitna povreda iz čl. 354 st. 2 toč. 6 ZPP).
14. Nadalje, Europski sud za ljudska prava u predmetu Liakopoulou protiv Grčke i sličnim predmetima protiv Hrvatske naglašava da pravila o rokovima ne smiju postati prepreka koja onemogućuje meritornu odluku o sporu. Ako su dokazi ključni, njihovo odbacivanje isključivo zbog par dana kašnjenja (pri čemu su ipak bili dostupni sudu prije ročišta) može se smatrati pretjeranim formalizmom.
15. Prema odredbi čl. 219 st. 2 ZPP, sud je dužan upozoriti stranke na potrebu iznošenja odlučnih činjenica i predlaganja dokaza. Stoga, ako je sud vidio da stranka nudi ključne dokaze u "zakašnjelom" podnesku, trebao je na ročištu provjeriti njihovu važnost umjesto da ih šutke ignorira do presude.
16. Obzirom na pogrešan pravni stav, sud prvog stupnja nije utvrđivao ostale odlučne činjenice u ovom predmetu (osnov i visinu potraživanja, osporenu po tuženom), slijedom čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, pa je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP, obzirom da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
17. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe čl. 369 st. 1 ZPP, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
18. U ponovnom postupku bit će prvenstveno potrebno otkloniti navedenu bitnu povredu, kao i razmotriti i ocijeniti ostale žalbene navode tužitelja, pa će tek tada sud prvog stupnja biti u mogućnosti donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom predmetu.
U Zagrebu, 17. veljače 2026.
Sudac:
Ivica Veselić
