1

                                                                Broj: Ppž-10475/2022

                            

                                                                                                                               Broj: Ppž-10475/2022

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. F. R., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okr. F. R., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 17. lipnja 2022., broj: 38. Pp - 1676/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

U povodu žalbe okr. Filipa Rogošića, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe okr. F. R., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 17. lipnja 2022., broj: 38 Pp - 1676/2022-6, okr. F. R. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna od 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 20 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 kuna.

 

2.              Protiv osuđujućeg dijela te presude, okr. F. R. pravodobno je po branitelju odvjetniku P. F. podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji,  s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. ovog Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku

nastupila zastara prekršajnog progona.  

 

5.              Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, budući da je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog.

 

5.1.              Naime, iz izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud okr. F. R. proglasio krivim da je na način činjenično opisan u točki I. osuđujućeg dijela izreke presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok ga je u točki II. oslobađajućeg dijela izreke presude, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

5.2.               Međutim, iz stanja spisa i to optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 18. veljače 2022., proizlazi da je okr. F. R. bilo stavljeno na teret da je počinio samo jedno djelo prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prekršaj, na način kako je to činjenično opisano u optužbi „da je 12. siječnja 2022. u 09,15 sati …očitovao elemente psihološkog nasilja u obitelji naspram svoje supruge žrtve nasilja T. R. (1991) i djeteta L. F. R. (2021) na način da je došao u obiteljsku kuću gdje živi njegova supruga T. s djecom te je počeo vikati i galamiti na način da je vrijeđao svoju suprugu žrtvu nasilja T. R. riječima: „glupačo jedna, jebem ti majku, izbacit ću te, zadavit ću te“. Nakon navedenog događaja žrtva nasilja T. R. se udaljila iz kuće, sa maloljetnim djetetom L. F. R., kod svekra i svekrve, nakon čega okrivljenik F. R. dolazi sa suprugom te ponovno očitovao elemente psihološkog nasilja u obitelji na način da je vikao i galamio na suprugu riječima: „glupačo jedna, jebem ti majku, izbacit ću te…“.  Takav činjenični opis, koji obuhvaća dvije odvojene radnje okrivljenika, tužitelj je kvalificirao kao jedno djelo i to kao prekršaj iz članka 22.  stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, iz čega proizlazi da je tim optužnim prijedlogom podnesena optužba samo zbog jednog djela i to za prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. 

             

5.3.              Prvostupanjski sud je pobijanom presudom prema činjeničnom opisu djela iz optužbe, okr. F. R. proglasio krivim za prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u točki I. izreke pobijane presude), dok ga je oslobodio optužbe za prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (činjenično opisa u točki II. izreke pobijane presude). Takvim postupanjem, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona,

 

5.4.              Kada je optužbom okrivljeniku stavljeno na teret izvršenje jednog prekršajnog djela ne može se za jednu radnju, donijeti osuđujuća presuda, a za drugu radnju oslobađajuća presuda, odnosno formirati više prekršajnih djela nego je optužbom stavljeno na teret. Dakle, donošenjem takve presude, osuđujuće i oslobađajuće, prvostupanjski sud čini bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, jer prekoračuje optužbu. Ovdje je potrebno istaknuti da iako je prvostupanjski sud zaključio da tijekom postupka nije dokazano da je okr. F. R. počinio radnje koje ulaze u činjenični opis prekršajnog djela koje su mu stavljene na teret (a, za koje radnje je donio oslobađajuću presudu), tada je prilikom donošenja osuđujuće presude trebalo opis radnji, koje nisu dokazane, jednostavno ispustiti iz činjeničnog opisa djela za koje je okrivljenik proglašen krivom, a nikako nije moguće za takve nedokazane radnje donositi oslobađajuću presudu jer se time prekoračuje optužba, odnosno formira se novo prekršajno djelo za koje okrivljenik nije niti optužen od strane tužitelja.

 

6.              Nadalje, u pravu je okrivljenik kada ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona, jer postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika.

 

6.1.              Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika utemeljio na iskazu svjedokinje T. R. te obrani okrivljenika koju cijeni kao priznanje budući da je u odlomku 21. obrazloženja navedeno „..,okrivljenik je osporio veći dio utuženog ponašanja, priznajući tek da je kritičnog 12. siječnja 2022. godine, frustriran zatečenim neredom u i oko kuće…prigovorio supruzi T…nazvavši je „glupačom“, što je u svom iskazu pred sudom potvrdila i sama T. R….“.

 

6.2.              Međutim, iz sadržaja obrane okrivljenika ne proizlazi takav zaključak prvostupanjskog suda, budući da je okrivljenik u svojoj brani izričito iskazao „…došavši utužene prigode vidio da ništa nije pospremljeno te sam zatekavši tamo sovju suprugu T. sa našim sinom L.-F…istoj prigovorio zbog izgleda kuće rekavši čak da je pravi svinjac, pri čemu apsolutno nije točno da bih vikao na T. utuženim riječima…“. Dakle, iz takve obrane okrivljenika jasno je da isti izričito negira da bi suprugu T. vrijeđao riječima koje su mu stavljene na teret, radi čega o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika, na što osnovano ukazuje okrivljenik u svojim žalbenim navodima.

 

7.              U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

 

8.              Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 9. siječnja 2024.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Emina Bašić, v.r.                                                                                         Kristina Gašparac Orlić, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.