Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-368/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ani Gradišek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587,10000 Zagreb, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, građansko-upravni odjel radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Poslovni broj P-586/2025-7 od 11. studenog 2025. dana 17. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Poslovni broj P-586/2025-7 od 11. studenog 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbačena je tužba u gornjoj pravnoj stvari.
2. Rješenje pobija žaliteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Međutim, osnovano ističe tužitelj da je u donošenju pobijanog rješenja, počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. st. 2. točke 6. ZPP.
6. Naime iz stanja spisa proizlazi da je tuženik podnio odgovor na tužbu čiji sadržaj prvostupanjski sud cijeni prilikom donošenja pobijane odluke a podneseni odgovor na tužbu tuženika nije dostavljen tužitelju kao protivnoj stranci prije donošenja rješenja o odbačaju.
7. Kako u konkretnom slučaju tužitelju kao protivnoj stranici po čijoj tužbi je iniciran ovaj postupak nije dostavljen odgovor na tužbu već je isti o činjenicama i navodima zbog kojih tuženik osporava njegov zahtjev saznao tek nakon dostave rješenja, to mu je propuštanjem takve dostave onemogućeno raspravljanje te je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.
8. Nadalje, u obrazloženju svoje odluke, prvostupanjski sud navodi kako tužbu odbacuje obzirom je podnesena prije isteka roka od tri mjeseca računajući od dana podnošenja dopune zahtjeva za mirno rješenje spora. Naime, tužiteljica je prvotno podnijela zahtjev tuženiku 2. svibnja 2025., no tuženik je tražio dopunu zahtjeva, tužiteljica je isti dopunila, no tuženik je, nakon dopune zahtjeva za mirno rješenje spora isti odbio.
9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda ne može prihvatiti ovaj žalbeni sud. Naime, odredbe mjerodavnog prava kojima su propisane postupovne pretpostavke za podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske, predstavljaju ograničenje prava podnositelja na pristup sudu. Stoga je pitanje, je li to ograničenje težilo legitimnom cilju. S tim u vezi, Ustavni suda Republike Hrvatske u svojoj odluci Poslovni broj U-III-1024/2020 je naveo:
"U pogledu legitimnog cilja valja navesti da navedeno ograničenje izravnog prava na pristup sudu (u vidu dužnosti potencijalnih tužitelja pokrenuti postupak radi sklapanja izvansudske nagodbe prije podnošenja tužbe protiv države pred nadležnim sudom) ima za cilj omogućiti strankama da riješe svoj spor bez sudjelovanja sudova i time izbjegnu dugotrajne i skupe sudske postupke. Zbog toga predmetno ograničenje ima legitiman cilj osiguranja pravosudne ekonomičnosti i otvorenja mogućnosti strankama da učinkovito ostvaruju svoje zahtjeve bez sudjelovanja sudova (v. predmet ESLJP-a Momčilović protiv Hrvatske, navedeno, § 46.)."
10. S tim u vezi postavlja se pitanje je li u konkretnom slučaju ograničenje prava podnositelj na pristup sudu, bilo razmjerno legitimnom cilju radi kojeg je takvo ograničenje propisano.
11. Imajući u vidu pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske, te sve okolnosti ovog slučaja, odbacivanje tužbe u konkretnom slučaju, isključivo zbog preuranjenog podnošenja tužbe, predstavlja pretjerani formalizam koji je povrijedio pravo tužiteljice na pristup sudu u smislu čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda (Nar. nov. – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 8/99, dalje: Konvencija).
12. Zbog počinjen apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, te imajući u vidu navode ovog rješenja, vezano za povredu prava tužiteljice na pristup sudu, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
U Zagrebu, 17. veljače 2026.
Sudac
Ana Gradišek
