Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž Ob-37/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednica vijeća, Andrine Raspor Flis kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ane Gradišek, kao člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja ĐG iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nini Ćosiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke ĐGN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćnicama Eleonori Katić i Nataši Pećarević, odvjetnicama u Zagrebu, radi povratka mlt. CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici KG iz [obrt], [adresa], odlučujući o žalbi predlagatelja i protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2881/2024-51 od 7. studenog 2025. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 13. veljače 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Odbijaju se žalbe predlagatelja ĐG i protustranke ĐGN kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-2881/2024-51 od 7. studenog 2025. godine.

    Obrazloženje

    1. Rješenjem suda prvog stupnja odbija se zahtjev predlagatelja za povratak mlt. CG, rođ. **.**.2014. u [adresa], te je određeno da će se osobni odnosi mlt. CG sa ocem ostvarivat pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured [obrt] i to dva puta mjesečno u trajanju od sat vremena putem video poziva, a mjera iz točke II izreke prvostupanjskog rješenja ostaje na snazi do donošenja meritorne odluke u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod brojem R1 Ob- 142/25, radi privremene mjere s kim će dijete stanovati ili do drugačije odluke suda.

    2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj, te protustranka, u dijelu pod točkom II i III izreke, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) i predlažu da se pobijano rješenje preinači, odnosno ukine.

    2.1. U odgovoru na žalbu predlagatelja, protustranka predlaže odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu.

    3. Žalbe predlagatelja i protustranke nisu osnovane.

    4. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a predlagatelj niti ne navodi koju povredu iz te odredbe članka je sud prvog stupnja počinio.

    5. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    6. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

    7. Predmet postupka je zahtjev predlagatelja kojim traži povratak mlt. CG u [adresa], na temelju odredbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece od 25. listopada 1980. (dalje: Konvencija) i uredbe Bruxelles II ter (Uredba vijeća (EU) 2019/111 od 25. lipnja 2019. godine, o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluke u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, te o međunarodnoj otmici djece – dalje: Uredba), navodeći da su stranke i mlt. CG živjeli zajedno do 21. kolovoza 2023. godine kada je majka s djevojčicom otišla u Republiku Hrvatsku i odbila ju vratiti u Republiku Austriju.

    8. Sud prvog stupnja je nakon što je pribavio sve potrebne dokumente i zatražio podatke od svih sudionika u postupku, na što je bio ovlašten, saslušao stranke i mlt. CG, donio odmah odluku, zbog čega je neosnovan žalbeni nalog predlagatelja da sud prvog stupnja nije postupao žurno.

    9. Glede povratka mlt. CG sud prvog stupnja je nakon provedenog postupka, utvrdio da postoje izuzeci od obveze vraćanja djeteta predviđeni odredbom čl. 13. Konvencije tj. da postoji opasnost da bi povratak dijete izložilo psihičkoj traumi ili na drugi način dovelo dijete u nepovoljni položaj, te da se dijete izričito protivi povratku, a navršilo je godine i stupanj zrelosti kada je prikladno uzeti u obzir njegovo mišljenje, te je od odvođenja proteklo više od godine dana, a u postupku se dokazalo da se dijete prilagodilo novoj okolini.

    10. Iz mišljenja psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured [adresa], od 28. svibnja 2025. godine, proizlazi da je mlt. CG emocionalno topla, no nezrela djevojčica, a tijekom razgovora se stječe dojam da je urednog svakodnevnog funkcioniranja, bez emocionalnih ili socijalnih poteškoća, uspostavila je prijateljske odnose s djecom u susjedstvu u različitim mjestima u kojima je boravila s majkom, a primjetno je da je djevojčica izložena neprimjerenim informacijama s obzirom na dob i situacijama koje su na nju imale traumatski učinak, te predlagatelja doživljava kao negativnu osobu koja se prema njoj loše ponašala i otela njezinog brata, a majku doživljava na izrazito pozitivan način, te je u otporu prema ikakvom kontaktu s predlagateljem i izražava strah od njega.

    11. Međutim, iz izvješća posebne skrbnice koja je obavila razgovor s mlt. CG, sukladno čl. 7. Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta (Narodne novine broj 123/15), proizlazi da je mlt. CG u vrijeme razgovora imala nepunih 11 godina, te je izjavila da živi u [adresa] sa mamom, te da ima 5 do 6 prijateljica s kojima priča na engleskom jeziku, a mobitelom se čuje sa starim prijateljima iz Austrije. Izričito je izjavila da ne želi kontakt sa predlagateljem, jer ga je od njega strah, i ne želi više nikad u životu vidjeti predlagatelja jer on nije njezin otac. Ne komunicira s bratom Đ zato što to više ne želi, s obzirom da ga je pokušavala mobitelom dobiti nakon što se vratio u Austriju, ali ju je on blokirao i ne želi s njom više razgovarati. Navodi da pohađa on-line Freie Deutsche Online Schule i jako ga voli i druge školarce vidi preko zooma, a prošle godine za rođendan bila je u kampu za učenje hrvatskog jezika. Ne želi se vratiti u Austriju te bi s magičnim štapićem željela učiniti da ih predlagatelj ostavi na miru.

    12. Takvo izražavanje mišljenja mlt. CG provedeno je u skladu s čl. 12. Konvencije o pravima djeteta i čl. 21. Uredbe, te joj je pružena mogućnost da izrazi svoje mišljenje, sukladno njezinoj zrelosti, a utvrđeno je da je to mišljenje mlt. CG autentično i sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je to njezino mišljenje uzeo u obzir prilikom donošenja odluke.

    13. Iz tako izraženog mišljenja jasno proizlazi da se mlt. CG izričito suprotstavlja povratku u Republiku Austriju, te kontaktu s predlagateljem navodeći da ju je strah od njega, te izjavljuje da ga ne želi nikad više vidjeti, a sud prvog stupnja je bio dužan pridati dužni značaj mišljenju koje mlt. dijete izrazilo sukladno čl. 6. st. 1. toč. c Evropske konvencije o ostvarivanju dječjih prava, što je i učinio.

    14. Prema tome, uvažavajući mišljenje mlt. IG očito je da povratak u Republiku Austriju predlagatelju ne bi bio u njenom najboljem interesu, s obzirom da je dijete izrazilo strah od predlagatelja i izričito se protivi povratku, pa je očito da postoji ozbiljna opasnost da bi povratak predlagatelju dijete izložilo psihičkoj traumi ili ju na drugi način doveo u nepodnošljiv položaj.

    15. Osim toga, s obzirom da je od odvođenja djeteta proteklo više od godine dana, što navodi i sam predlagatelj ispitan kao stranka na ročištu održanom 21. ožujka 2025. obrazlažući to nemogućnošću stupanja u kontakt s protustrankom, kao i očekivanjem da će se ta situacija riješiti pred sudom u Austriji, a tijekom postupka je utvrđeno da se mlt CG prilagodila novoj okolini i da ima nove prijatelje, a vrlo bitan utjecaj na njezin daljnji mentalni razvoj ima sigurnost i uspješnost koju dobiva u odnosu s vršnjacima i okruženjem, to bi svaka prisila na povratak u Republiku Austriju, kojem se ona izričito protivi, izazvao negativan utjecaj na njezin daljnji psihički razvoj, što sve pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja.

    16. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, sud prvog stupnja postupio je u skladu s čl. 3. Konvencije o pravima djeteta prema kojem u svim akcijama koje u svezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta, budući da načelo najboljeg interesa djeteta predstavlja ultimativno i apriorno pravo.

    17. Kako je sud prvog stupnja utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz čl. 13. Konvencije koji predstavljaju izuzetke od obveza vraćanja djeteta, to je pravilno odlučio kada je odbio povratak djeteta u Republiku Austriju, zbog čega svi suprotni navodi u žalbi predlagatelja u tom pravcu nisu osnovani.

    18. Isto tako, nisu osnovani ni žalbeni navodi protustranke, jer je sud prvog stupnja pravilno odlučio o osobnim odnosima mlt. CG sa predlagateljem, sukladno prijedlogu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, [obrt] od 27. listopada 2025. godine, prema kojem bi takvi odnosi omogućili ponovnu uspostavu narušenih odnosa između predlagatelja i mlt. CG.

    19. Ta odluka je i u skladu s čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom od 15. svibnja 2003. godine, prema kojoj djeca i njihovi roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata, a redovna komunikacija mlt. CG s predlagateljem i ponovno uspostavljanje njihovog odnosa omogućila bi njezin pravilan psihofizički razvoj i na taj način bi joj bilo omogućeno prevladati strah prema predlagatelju, pa održavanje osobnih odnosa mlt. IG s predlagateljem na način kako je to odredio sud prvog stupnja nije u suprotnosti sa njezinom dobrobiti.

    20. Tek ukoliko bi se utvrdilo da bi takvo održavanje osobnih odnosa mlt. IG sa predlagateljem ugrozilo njezinu dobrobit sud može ograničiti ili potpuno isključiti takve kontakte.

    21. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbe predlagatelja i protustranke kao neosnovane i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

    U Zagrebu, 13. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća

    Željka Rožić Kaleb

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.