REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-231/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jure Grbavac, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3820/2025-2 od 13. listopada 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-365/2023 od 18. srpnja 2025., u sjednici održanoj 10. veljače 2026.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3820/2025-2 od 13. listopada 2025. u odnosu na pitanje:
"Je li pravno dopušteno i moguće u parničnom postupku radi naknade imovinske štete – izmakle zarade od tržišne najamnine uslijed uvođenja instituta zaštićenog najma visinu pretrpljene štete utvrditi na način da se na utvrđeni iznos tržišne mjesečne najamnine izračunaju porezna davanja koja bi tužitelj kao najmoprimac po redovnom tijeku stvari bio dužan platiti da je u utuženom razdoblju bio u mogućnosti ostvariti traženu najamninu, a potom da se iznos tržišne najamnine umanji za porezna davanja i zaštićenu najamninu koju je tužitelj imao pravo primiti, a sve kako bi se visina štete utvrdila sukladno odredbi čl. 1089. st. 3. ZOO-a?".
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3820/2025-2 od 13. listopada 2025. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-365/2023 od 18. srpnja 2025.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja četiri pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni a koja glase:
1. „Kad tužitelj zahtjeva naknadu štete koja prema odluci Rev-1104/18 predstavlja gubitak zarade od najamnine, utvrđuje li se visina štete odnosno izgubljene zarade u visini razlike između zarade koju je tužitelj mogao ostvariti iznajmljivanjem stana po osnovi (u postupku) utvrđene tržišne najamnine i zarade koju je ostvario, odnosno imao pravo ostvariti po osnovi zaštićene najamnine?“
2. „Predstavlja li izgubljenu zaradu od najamnine u smislu odredbi članka 1046. i članka 1089. stavka 3. ZOO-a razlika između tržišne najamnine koja je utvrđena kao najamnina koja se mogla ugovoriti i ugovorene zaštićene najamnine, ili izgubljenu zaradu od najamnine predstavlja razlika između utvrđene tržišne najamnine i ugovorene zaštićene najamnine koje su prethodno umanjenje za propisane porezne obveze?“
3. „Je li sud postupio protivno odredbama članka 1089. stavka 3. ZOO-a kad je u parnici radi naknade imovinske štete zbog nemogućnosti naplate odgovarajuće najamnine uslijed propisane zaštićene najamnine, koja prema odluci Rev-1104/18 predstavlja gubitak zarade od najamnine, odnosno izmaklu korist prema čl. 1046. ZOO-a, visinu štete utvrdio samo pukim oduzimanjem zaštićene najamnine koju je tužitelj imao pravo primati od tržišne najamnine koja je utvrđena prema cijenama najma usporedivih stanova, ili je sud bio dužan utvrđeni iznos tržišne najamnine prethodno umanjiti za porezne obveze propisane ZPD-om, a potom za iznos zaštićene najamnine, s obzirom da iznos poreznih obveza koje bi tužitelj bio dužan platiti prema redovitom tijeku stvari u slučaju da nije bilo povrede (uvođenjem zaštićenog najma i propisivanjem zaštićene najamnine) ne predstavlja zaradu, već obvezu?".
4. "Je li pravno dopušteno i moguće u parničnom postupku radi naknade imovinske štete – izmakle zarade od tržišne mjesečne najamnine uslijed uvođenja instituta zaštićenog najma i s tim u vezi propisivanja iznimno niske neprimjerene zaštićene najamnine, visinu pretrpljene štete utvrditi na način da se na utvrđeni iznos tržišne mjesečne najamnine izračunaju porezna davanja koja bi tužitelj kao najmodavac po redovnom tijeku stvari bio dužan platiti da je u utuženom razdoblju bio u mogućnosti ostvariti tržišnu najamninu umjesto zaštićene najamnine, a potom da se iznos tržišne najamnine umanji za porezna davanja i propisanu zaštićenu najamninu koju je tužitelj imao pravo primati, a sve kako bi se visina štete utvrdila sukladno odredbi čl. 1089. st. 3. ZOO-a?"
5. "Je li sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a kad je u sporu male vrijednosti presudu donio na temelju novih dokaza koje je tužitelj bez ikakvog opravdanog obrazloženja dostavio nakon podnošenja tužbe i nakon pripremnog ročišta, a kojim dokazima se tuženik izričito protivio u odgovoru na tužbu, ako presuda ujedno ne sadrži nikakve razloge zbog kojih je sud prihvatio te nove dokaze, niti sadrži razloge zbog kojih sud smatra da te dokaze tužitelj bez svoje krivnje nije mogao dostaviti već uz tužbu?".
6. "Može li se podnesak kojim se obavještava sud o promjeni osobe opunomoćenika uz dostavu punomoći, smatrati obrazloženim podneskom iz Tbr. 8. t. 1. Tarife ili se takav podnesak treba smatrati obrazloženim podneskom iz Tbr. 8. t. 3. Tarife prema kojemu odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1. Tarife?"
3. Prijedlog podnosi na temelju čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz tvrdnju da je shvaćanje zauzeto u pobijanoj drugostupanjskoj odluci suprotno shvaćanju primjerice u odlukama Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž- 633/20 od 9. srpnja 2020. i Gž-4/20 od 27. svibnja 2020., Županijskog suda u Puli- Pola poslovni broj Gž-483/24 od 3. rujna 2024.
4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tužitelj se protivi navodima prijedloga, te predlaže prijedlog odbiti.
5. Kako u odnosu na pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja postoji različita praksa sudova drugog stupnja (Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-633/20 od 9. srpnja 2020., Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-483/24 od 3. rujna 2024. i dr.) to su ostvareni uvjeti da se u ovoj pravnoj stvari dopusti podnošenje revizije sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP zbog čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja (tako i ovaj sud u Revd 5217/2025 od 3. veljače 2025.).
6. U odnosu na preostala pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije ima se smatrati da je prijedlog povučen sukladno odredbi čl. 389.a st. 3. ZPP.
Zagreb, 10. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
