Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1814/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku mr. sc. Ivi Brkiću, odvjetniku u Zadru, protiv ovršenice ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Daliboru Škorputu, odvjetniku u Zadru, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-737/2019 od 17. listopada 2024., dana 12. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-737/2019 od 17. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-737/2019 od 17. listopada 2024. odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe od **.**.2024. kao neosnovan.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija ovršenica iz svih zakonom predviđenih žalbenih razloga, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine odnosno preinači te prihvati njezin prijedlog za odgodu ovrhe sve do pravomoćne odluke Općinskog suda u Zadru u predmetu posl. broj. P-353/2023.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz čl. 365. st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), u vezi sa čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje: OZ), ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti.
5. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio odlučne činjenice i primijenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijanog rješenja.
6. Iz podataka u spisu proizlazi da je ovrhovoditelj dana **.**.2019. podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob- 424/17 od 19. veljače 2019. radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja kako je pobliže navedeno u prijedlogu za ovrhu, na ½ dijela dvosobnog stana na III katu ukupne površine 66,49 m2 zajedno sa zajedničkim dijelovima zgrade koja se nalazi u zgradi u [adresa] sagrađene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] pod. [katastarska čestica] u knjizi položenih ugovora koji stan predstavlja bračnu stečevinu ovršenice i ovrhovoditelja, utvrđivanjem vrijednosti navedene nekretnine njezinom prodajom, namirenjem ovrhovoditelja iz novčanih iznosa dobivenih prodajom te ispražnjenjem i predajom nekretnine u posjed kupcu, te nadalje proizlazi da je sud prvog stupnja udovoljio tom prijedlogu i **.**.2019. donio rješenje o ovrsi posl.br. Ovr-737/2019 kojim je odredio ovrhu na nekretnini ovršenice.
7. Ovršenica je **.**.2024. podnijela prijedlog za odgodom ovrhe, koji prijedlog je sud prvog stupnja odbio pošavši od utvrđenja da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ-a za odgodu ovrhe, jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe njoj nastala šteta koja se može smatrati nenadoknadivom ili teško naknadivom ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a što je jedan od kumulativnih uvjeta koji mora biti ispunjen da bi se odgodila ovrha.
8. Ovršenica u žalbi osporava zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe. Njezini žalbeni navodi u bitnom se svode na tvrdnju da je u tijeku parnični postupak radi proglašenja nedopuštenom ovrhe iz više razloga, da ona nema drugu nekretninu u kojoj bi živjela te joj pripada pravo na posjed i temeljem prava na dom, da je ovrha nedopuštena jer novčani iznos iz rješenja o ovrsi ne odgovora iznosu iz ovršne isprave jer je ovrhovoditelj prije pokretanja ovrhe izjavio prijeboj i da je suprotno obrazloženju pobijane odluke učinila i te kako vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpila nenadoknadivu ili teško naknadivu štetu.
9. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen bar jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 1.- 11. OZ-a.
10. Iz stanja spisa proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti propisani gore citiranom odredbom čl. 65.st. 1. OZ-a, jer je ovršenica trebala učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpila nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učiniti vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, a što ovršenica nije učinila pa je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava, koja propisuje kumulativno ostvarenje tih uvjeta, odlučio kao u pobijanom rješenju.
11. Naime, iako iz citirane odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a proizlazi da je dovoljno da ovršenik pretpostavku trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete učini tek vjerojatnom, potrebno je međutim, da takva vjerojatnost bude objektivizirana uvjerljivim, životnim i logičnim činjenicama i okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost, a što u ovom konkretnom slučaju ovršenica nije učinila, a to tim više što cijelo vrijeme trajanja ovršnog postupka tvrdi da nije vlasnica predmetne nekretnine, jer je nekretninu darovala svom sinu.
12. U odnosu na istaknuti prigovor prava na dom treba ukazati da je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. lipnja 2024. donesen zaključak prema kojem se prigovor prava na dom može istaknuti najkasnije u žalbi protiv rješenja o ovrsi, osim ako ga iz opravdanih razloga ovršenik nije do tada mogao istaknuti.
13. U ovom predmetu ovršenica je u žalbi protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru posl.br. Ovr-737/2019 od 3. listopada 2019. istaknula prigovor prava na dom, o kojem prigovoru je, između ostalog, povodom žalbe na to rješenje o ovrsi odlučivao Županijski sud u Rijeci rješenjem posl. broj Gž Ovr-303/2021-2 od 14. prosinca 2022. odbivši taj prigovor.
14. S time u vezi po stavu ovog suda ovršenica više nema pravo isticati prigovor da joj pripada pravo na posjed i temeljem prava na dom, jer je o tom prigovoru već pravomoćno odlučeno.
15. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja da ovršenica nije dokazala postojanje pretpostavki za odgodu ovrhe temeljem odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.
16. Nadalje prigovori ovršenice kojima osporava pravilnost predmetnog rješenja osporavajući visinu tražbine za koju je određena ovrha nisu od značaja za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu ovrhe i pravilnost navedenih rješenja ovršenica može pobijati samo dozvoljenim pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi, a što je ona i učinila.
17. Slijedom navedenog pravilno je primijenjena odredba čl. 65. OZ-a kada je odbijen kao neosnovan prijedlog ovršenice pa je stoga na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a valjalo odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 12. veljače 2026.
Sudac:
Vlatka Paškvalin Bošković
