REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5711/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MG, OIB [osobni identifikacijski broj] , iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tea Milanković Podbreznički, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ČG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mirella Paola Frlan, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-178/2023-4 od 3. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-603/2020-74 od 10. siječnja 2023., u sjednici održanoj 11. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-178/2023-4 od 3. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-603/2020-74 od 10. siječnja 2023., pozivom na čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te ističe i povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i to prava na pravično suđenje i pravo na jednakost pred zakonom.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže odbaciti, a podredno odbiti prijedlog kao neosnovan.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. i 387. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 14. st. 2. i čl. 29. Ustava.
4. U obrazloženju prijedloga za dopuštenje revizije tužitelj iznosi neslaganje o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima (a što ovaj slučaj nije). Naime, tužitelj u prijedlogu sadržajno ponavlja činjenice koje su bile predmetom utvrđivanja u postupku raspravljanja pred nižestupanjskim sudovima, te zapravo iznosi svoju ocjenu dokaza koji su izvedeni i posljedično tome, problematizira pitanje utvrđenja činjenica, dakle ukazuje na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje.
5. Imajući na umu okolnosti konkretnog slučaja i činjenična utvrđenja u postupku pred nižestupanjskim sudovima (koja u ovom stupnju postupka ne mogu biti predmet preispitivanja), shvaćanje nižestupanjskih sudova izraženo u pobijanoj presudi te cjelokupno obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije, za zaključiti je da tužitelj u biti izražava nezadovoljstvo drugostupanjskom presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda. To što sud nižeg stupnja zauzima drugačija pravna shvaćanja i različito ocjenjuje dokaze od predlagatelja ne predstavlja povredu temeljnog ljudskog prava, jer pobijana presuda nije arbitrarna niti očito nerazumna.
6. U postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja, a presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima niti išta upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje i da mu je povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom.
7. Slijedom toga, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a i dopuštenje revizije te je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 11. veljače 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
