REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-349/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić -Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jure Grbavac, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Republike Hrvatske OIB: 5261342138587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž - 410/2025-2 od 8. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2556/2024-6 od 16. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-410/2025-2 od 8. listopada 2025.,u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Je li pravno dopušteno i moguće u parničnom postupku radi naknade imovinske štete-izmakle zarade od tržišne mjesečne najamnine uslijed uvođenja instituta zaštićenog najma i s tim u vezi propisivanja neprimjerene zaštićene najamnine, visinu pretrpljene štete utvrditi na način da se na utvrđeni iznos tržišne mjesečne najamnine izračunavaju porezna davanja koja bi tužitelj kao najmoprimac po redovnom tijeku stvari bio dužan platiti da je u utuženom razdoblju bio u mogućnosti ostvariti tržišnu najamninu umjesto zaštićene najamnine, a potom da se iznos tržišne najamnine umanji za porezna davanja i propisanu zaštićenu najamninu koju je tužitelj imao pravo primati, a sve kako bi se visina štete utvrdila sukladno odredbi čl. 1089. stavka 3. ZOO?“
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-410/2025-2 od 8. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2556/2024 od 16. svibnja 2025.
2. Tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Je li pravno dopušteno i moguće u parničnom postupku radi naknade imovinske štete -izmakle zarade od tržišne mjesečne najamnine uslijed uvođenja instituta zaštićenog najma i s tim u vezi propisivanja neprimjerene zaštićene najamnine, visinu pretrpljene štete utvrditi na način da se na utvrđeni iznos tržišne mjesečne najamnine izračunavaju porezna davanja koja bi tužitelj kao najmoprimac po redovnom tijeku stvari bio dužan platiti da je u utuženom razdoblju bio u mogućnosti ostvariti tržišnu najamninu umjesto zaštićene najamnine, a potom da se iznos tržišne najamnine umanji za porezna davanja i propisanu zaštićenu najamninu koju je tužitelj imao pravo primati, a sve kako bi se visina štete utvrdila sukladno odredbi čl. 1089. stavka 3. ZOO?
2. Je li sud postupio u skladu s odredbom članka 1089. stavka 3. kad je u parnici radi naknade imovinske štete zbog nemogućnosti naplate odgovarajuće najamnine uslijed propisane zaštićene najamnine, koja prema odluci Rev-1104/18 predstavlja gubitak zarade od najamnine, odnosno izmaklu korist prema čl. 1046. ZOO-a visinu štete utvrdio samo pukim oduzimanjem zaštićene najamnine koju je tužitelj imao pravo primati od tržišne najamnine koja je utvrđena prema cijenama najma usporedivih stanova, ili je sud bio dužan utvrđeni iznos tržišne najamnine prethodno umanjiti za porezne obveze propisane ZPD-om, a potom za iznos zaštićene najamnine, s obzirom da iznos poreza i prireza koje bi tužitelj bio dužan platiti prema redovitom tijeku stvari u slučaju da nije bilo povrede (uvođenjem instituta zaštićenog najma i propisivanjem zaštićene najamnine) ne predstavlja zaradu, već obvezu?“
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije je dopušten.
5. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da je predmetno pitanje važno, ne samo za odluku u ovom sporu, već je također važno i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (presuda Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-633/20 od 9. srpnja 2020.).
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 387. stavka 1. i odredbe članka 389. b stavka 3. ZPP-a odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja.
7. U odnosu na preostalo pravno pitanje uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen u smislu odredbe članka 389.b. stavka 3. ZPP-a.
Zagreb, 11. veljače 2026.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
