REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7631/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenog KK i drugookrivljenog GK, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi prvookrivljenog KK, podnesenoj po branitelju Draganu Mijoču, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mijoč & Bakić iz Splita, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu, broj Pp-5213/2024 od 29. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba prvookrivljenog KK, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti i u odnosu na drugookrivljenog GK, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu, broj Pp-5213/2024 od 29. svibnja 2025., proglašeni su krivima prvookrivljeni KK i drugookrivljeni GK da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) prvookrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 240,00 eura, a drugookrivljeniku novčana kazna u iznosu od 160,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne. Prvookrivljeniku je u novčanu kaznu uračunat iznos od 79,63 eura na ime vremena oduzimanja slobode tako da je prvookrivljeniku preostalo za platiti još 160,37 eura novčane kazne. Na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka okrivljenici su dužni platiti paušalni iznos od 30,00 eura svaki pojedinačno.
2. Protiv te presude, prvookrivljeni KK je putem branitelja podnio pravodobnu žalbu, iz svih žalbenih razloga.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, ovaj sud utvrdio je kako pravilno žalitelj ističe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, budući da odlučne činjenice u odnosu na pitanje je li na strani prvookrivljenog KK postojala nužna obrana kao razlog isključenja protupravnosti nisu utvrđene s dovoljnim stupnjem izvjesnosti, slijedom čega je pobijana odluka preuranjena.
6. Prije svega, potrebno je istaknuti kako je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske rješenjem broj: Ppž-9864/2023 od 28. veljače 2024. ukinuo prvostupanjsku presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Solinu, broj Pp-7586/2023 od 22. rujna 2023. uz uputu kako je potrebno suočiti prvookrivljenika i drugookrivljenika radi utvrđivanja vjerodostojnosti i uvjerljivosti njihovih iskaza i pri tome utvrditi da li je netko od njih postupao u nužnoj obrani s obzirom da u svojim obranama oba okrivljenika poriču počinjenje prekršaja i pozivaju se na institut nužne obrane. Prvostupanjski sud je u ponovljenom dokaznom postupku ispitao okrivljenike, proveo dokaz njihovim suočenjem i pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu.
7. Međutim, suočenje nije provedeno na pravilan način jer je obavljeno tako što su se na ročištu 28. svibnja 2025. okrivljenici okrenuli jedan prema drugome licem u lice i izjavili da ostaju pri navodima svoje obrane, slijedom čega je izostao sam smisao provedene dokazne radnje suočenja. U procesnoj poziciji gdje okrivljenici izričito poriču počinjenje prekršaja pozivajući se na institut nužne obrane, sud ima mogućnost suočenjem između okrivljenika otkloniti proturječnosti u njihovim iskazima. Smisao suočenja je kontradiktorno sučeljavanje okrivljenika u odnosu na važne i sporne činjenice oko kojih se ispitanici ne slažu, a nije smisao u samom ponovnom ispitivanju. Nadalje, pri suočenju se, osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično (govor tijela) što je upravo bitno za ocjenu vjerodostojnosti iskaza suočenih osoba, a samim time i krivnju. Posljedica ovakve postupovne nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je, preuranjeno, dovelo do proglašavanja oba okrivljenika krivim za prekršaj koji im je stavljen na teret.
8. Prvostupanjski sud u obrazloženju odluke navodi kako je nedvojbeno utvrđeno da su okrivljenici predmetne prigode narušili javni red i mir na način da je drugookrivljeni GK izrevoltiran zbog više uzastopnih poziva od prvokrivljenog KK uz viku i galamu vrijeđao istog riječima: „što me zoveš koji kurac više puta zbog 100 eura jebem ti mater“, nakon čega su se fizički sukobili na način da je drugookrivljeni GK udario prvookrivljenog KK otvorenim dlanom po licu, a prvookrivljeni KK je udarao šakama po glavi i tijelu prvookrivljenog GK uslijed čega je GK pao na pod te je zadobio lakšu tjelesnu ozljedu te nadalje navodi kako nije prihvatio obranu prvookrivljenika KK da je postupao u nužnoj obrani jer iz načina ponašanja prvookrivljenika prema drugookrivljeniku nije utvrđeno da je odbijao od sebe istodobni i protupravni napad, već da su se okrivljenici međusobno fizički sukobili udarajući jedan drugoga, a čemu je prethodio verbalni sukob.
9. Mišljenje je ovog suda da je prvostupanjski sud preuranjeno donio presudu kojom se prvookrivljeni KK proglašava krivim, ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje. Naime, prvookrivljenik se tereti da je sudjelovao u fizičkom obračunu sa drugookrivljenikom. Prvookrivljenik tvrdi da je napadnut i da se samo branio. U postupku je nedvojbeno utvrđeno kako je upravljao drugookrivljenik, prvi udario prvookrivljenika otvorenim dlanom u predjelu lica, uz viku, galamu i vrijeđanje. Dakle, razlozi koje je dao prvostupanjski sud pri otklanjanju nužne obrane od strane prvookrivljenika su za sada neprihvatljivi.
10. Prilikom ocjene ostvarenja prava na nužnu obranu treba utvrditi je li počinitelj bio napadnut i je li taj napad bio protupravan i istodoban, a uzimajući u obzir načelo da nitko nije dužan trpjeti povrede svojih pravnih dobara ( konkretno u ovom slučaju tjelesnog integriteta) pa je ovlašten silom odbiti napad na njih, odnosno praktično pravilo da napadnuti nije dužan trpjeti da ga tuku i da se nikada ne smije tražiti od njega da se spašava bijegom, jer bi se u tom slučaju nepravo stavljalo iznad prava i time negirao pravni poredak i dopustila vladavina nasilja kojem se drugi moraju pokoravati.
11. Činjenica da je žalitelj sudionik fizičkog sukoba nije dovoljna sama po sebi da bude ispunjeno zakonsko biće djela, već je nužno sa sigurnošću isključiti postojanje nužne obrane, te utvrditi je li postupao u položaju napadnutog, pri kojoj ocjeni treba cijeniti jačinu napada, opasnost napadača i obrambena sredstva koja napadnutom stoje na raspolaganju, uzimajući u obzir da napadnuti ima pravo i na ofenzivnu obranu, te završno ocijeniti je li eventualno došlo do prekoračenja nužne obrane.
12. S obzirom da je povodom žalbe prvookrivljenika utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu prvostupanjsku presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na drugookrivljenika, primjenom načela blagodati spojenosti, temeljem članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona, ovaj je sud po službenoj dužnosti, postupio kao da takva žalba postoji.
13. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, provesti novi postupak u kojem će ponovno okolnosno ispitati okrivljenike, provesti njihovo suočenje te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
14. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 11. veljače 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, prvookrivljenika, drugookrivljenika i tužitelja.
