Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-8831/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MO, zbog prekršaja iz čl. 33. st. 1. i st. 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine broj: 126/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području opreme pod tlakom, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp - 9140/2025 od 1. kolovoza 2025, na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Službe nadzora u području opreme pod tlakom i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik MO je na temelju članka 161. točka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 33. st. 1. i st. 3. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, činjenično opisan u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nisu prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnome navodeći da iz priloženih zapisnika o inspekcijskom nadzoru i optužnog prijedloga proizlazi da okrivljenik nije postupio sukladno pravilnicima iz članka 4. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, i to osobito člancima 4., 6., 11., 12. i 16. Pravilnika o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti (Narodne novine, broj 75/20).
4. Žalba je neosnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.
6. Prema činjeničnom opisu optužnog prijedloga, okrivljeniku je stavljeno na teret da je dana 09. lipnja 2025. i dana 11.lipnja 2025. viši inspektor opreme pod tlakom utvrdio da MO, kao odgovorna osoba obrta [obrt], nikada nije proveo propisane preglede od strane ovlaštenog inspekcijskog tijela niti je podešavan pripadni sigurnosni ventil, putem akreditirane tvrtke, unatoč starosti od cca 8 godina, spremnika zraka ugrađenog na kompresor Elektro Maschinen Kompressor, tip E 650/11/270, serijski broj [serijski broj], a koji je eksplodirao 07.05.2025. i, prema dopisu PP Karlovac od 28. svibnja izazvao znatna oštećenja unutar objekta.
7. Međutim, iz tako formuliranog činjeničnog opisa djela ne proizlazi zakonom propisano obilježje terećenog prekršaja, budući da nije naveden konkretan provedbeni propis kojim su propisane obveze vlasnika odnosno korisnika opreme pod tlakom, odnosno nije naveden Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti (Narodne novine, broj 75/20), jer je isti Pravilnik naveden u okviru pravne oznake djela.
8. Budući da se radi o prekršaju blanketne naravi, prekršajna odgovornost može postojati samo ako je u činjeničnom opisu jasno i nedvojbeno navedeno koja je konkretna norma povrijeđena, odnosno koji provedbeni propis i koje njegove odredbe dopunjuju zakonsko biće prekršaja. Izostankom navođenja navedenog Pravilnika i njegovih mjerodavnih odredbi, činjenični opis ne sadrži sve odlučne činjenice potrebne za pravilnu pravnu kvalifikaciju djela.
9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da u činjeničnom opisu nedostaje bitno obilježje prekršaja iz citiranih zakonskih odredbi, budući da postupanje okrivljenika, kako je opisano u optužnom prijedlogu, ne predstavlja prekršaj iz članka 33. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.
10. Budući da je zakonska kvalifikacija djela podvođenje činjenica iz činjeničnog opisa pod zakonsko biće prekršaja, sve odlučne činjenice moraju biti sadržane upravo u činjeničnom opisu. U nedostatku bilo kojeg od konstitutivnih obilježja, opisano djelo ne predstavlja prekršaj.
11. Prema članku 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog mora sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja. Kako u konkretnom slučaju nisu navedena sva zakonski propisana obilježja, opisano djelo nije prekršaj, zbog čega je okrivljenik pravilno oslobođen optužbe temeljem članka 161. točke 6. Prekršajnog zakona.
12. Zbog naprijed izloženih razloga, temeljem članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 11. veljače 2026.
Zapisničar :
predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
