Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-5784/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca kao predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe, i JI, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 35. stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj: 133/12., 115/16., 106/18.,121/19. i 138/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe, i JI, kao odgovorne osobe, koje brani odvjetnik Nenad Škare iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nenad Škare i Silvije Petrović iz Zagreba, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Službe za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak, od 24. travnja 2023., Klasa: UP/I-740-04/22-02/319, Ur.broj: 513-07-01/23-10, na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe, i JI, kao odgovorne osobe, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjsko rješenje o prekršaju u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, na način da se prekršaj činjenično opisan u izreci pobijanog rješenja o prekršaju pravno označava kao prekršaj iz članka 73. stavka 1. točke 8. i stavka 2. Zakona o fiskalizaciji („Narodne novine“, broj: 89/25.), te se na temelju tog propisa, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenoj pravnoj osobi CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, izriče novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi JI, novčana kazna u iznosu od 210,00 (dvjestodeset) eura, koje novčane kazne su dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude, a ukoliko u navedenom roku plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, iste će se sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, smatrati u cjelini plaćenima.

II U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravne osobe, i JI, kao odgovorne osobe, te se u preostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu pobijano rješenje o prekršaju potvrđuje.

III Okrivljenici CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravna osoba, i JI, kao odgovorna osoba, obvezni su platiti paušalne troškove Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od po 30 (trideset) eura, svaki, na temelju članka 138. stavka 2. točka 3.c) Prekršajnog zakona, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama, i to: CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 1.040,00 eura (tisuću četrdeset eura), a JI, kao odgovorna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), zbog prekršaja iz članka 35. stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.

2. Istim rješenjem okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura (pedeset eura), svaki.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenici CEZAR UGOSTITELJSTVO j.d.o.o., Zagreb, kao pravna osoba, i JI, kao odgovorna osoba, pravodobno su, putem branitelja, podnijeli žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o sankciji, navodeći u bitnome da okrivljenici nisu bili svjesni počinjenog prekršaja pa ih je trebalo osloboditi od kazne. Ističu da su, iako sa zakašnjenjem, ispunili sve svoje obveze iz predmetnog Zakona, te da Republici Hrvatskoj nije nastala nikakva šteta. Uz to, navode i da je prilikom odmjeravanja visine novčane kazne propušteno utvrditi imovinske, obiteljske i druge prilike na strani odgovorne osobe, pa da je stoga materijalno pravo na njegovu štetu pogrešno primijenjeno.

4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da rješenjem o prekršaju nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, temeljem provedenog prekršajnog postupka, odnosno ispitivanja okrivljenika, koji su priznali krivnju za počinjeni prekršaj, kao i drugih dokaza provedenih na glavnoj raspravi, osnovano je zaključilo da su se u ponašanju okrivljenika u kritično vrijeme stekla sva bitna obilježja predmetnog prekršaja, obrazlažući svoju odluku o krivnji okrivljenika na način koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke o prekršaju razvidno je koji su dokazi provedeni i na kojima se temelji utvrđenje da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret. Analizirajući provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršaja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je za svoja utvrđenja i stajališta dalo valjane pravne razloge i zašto su dokazi koji potvrđuju optužbu dostatni i prihvatljivi.

8. Stoga, navodi koje žalitelji ističu u žalbi nisu od utjecaja niti žalitelje ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, budući u žalbi nisu iznijeli nikakve nove činjenice i dostavili dokaze kojima bi doveli u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke, a o kojima nije odlučeno u provedenom postupku, jer je u postupku nesporno utvrđeno da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj na način opisan u izreci pobijanog rješenja. Naime, člankom 21. stavak 2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da je obveznik fiskalizacije dužan u roku od dva dana računajući od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune, a u postupku je, dakle, nesporno utvrđeno da okrivljenici nisu postupili u skladu s navedenom odredbom. Stoga, žalbeni navod okrivljenika da nisu bili svjesni počinjenog prekršaja, ne ispričava ih od počinjenog prekršaja. Odredbom članka 25. Prekršajnog zakona propisano je da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a iznimno se propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru. U konkretnom slučaju za počinjeno djelo prekršaja propisom o prekršaju kao oblik krivnje nije propisana namjera, a navodi iz žalbe ne mogu okrivljenike ekskulpirati za najblaži oblik krivnje – nesvjesni nehaj.

9. Slijedom navedenog, ovaj je sud mogao samo zaključiti da okrivljenici nisu doveli u sumnju odluku o svojoj krivnji, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kad je okrivljenike proglasilo krivima i kaznilo, te je u obrazloženju pobijanog rješenja o prekršaju dalo razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

10. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u izreci pobijanog rješenja o prekršaju pogrešno je pravno označilo prekršaj okrivljenika kao prekršaj iz točke 4. umjesto 5. članka 35. stavka 1. predmetnog Zakona, ali kako je nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke, dana 1. rujna 2025. stupio je na snagu novi Zakon o fiskalizaciji („Narodne novine“, broj: 89/25.), predmetni prekršaj je pravilno pravno označen kao u točki I izreke ove presude. Naime, polazeći od načela primjene povoljnijeg propisa za počinitelja (članak 3. Prekršajnog zakona), ovaj sud je izvršio podvođenje utvrđenog činjeničnog stanja pod odgovarajuće odredbe novog Zakona te utvrdio da između ranijeg i novog propisa postoji pravni kontinuitet djela u odnosu na okrivljenu pravnu i odgovornu osobu. Istovjetno postupanje, koje je prema ranijem Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj: 133/12., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20. i 114/23.) bilo propisano kao prekršaj iz članka 35. stavka 1. točke 5. i stavka 3., sada je prema novom Zakonu o fiskalizaciji („Narodne novine“, broj: 89/25.) propisano kao prekršaj iz članka 73. stavka 1. točke 8. i stavka 2. Primjenom novog propisa, utvrđeno je da je za navedeni prekršaj propisana blaža novčana kazna za pravnu osobu – u rasponu od 1.320,00 do 26.540,00 eura, a prema kojoj se ocjenjuje je li neki zakon blaži za počinitelje dok je prema ranijem zakonu minimalni iznos kazne iznosio 2.650,00 eura. S obzirom na to, novi Zakon je povoljniji za počinitelje te ga je sud primijenio u konkretnom slučaju.

11. Postupajući po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud je pravilnom primjenom zakona preinačio pobijano rješenje u pravnoj oznaci djela, te primjenom blažeg zakona i prihvaćanjem žalbe, izrekao odgovarajuće novčane kazne, kako je navedeno u izreci ove presude.

12. Ispitujući pobijano rješenje u dijelu koji se odnosi na visinu kazne, ovaj sud je, uzimajući u obzir žalbene navode te sve relevantne okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, zaključio da se svrha kažnjavanja može ostvariti i izricanjem blažih novčanih kazni. Pri tome su cijenjene olakotne okolnosti utvrđene u prvostupanjskom postupku (ranije nekažnjavanost okrivljenika za porezne prekršaje, kao i da su sve predmetne račune naknadno dostavili i fiskalizirali nakon uspostavljanja elektroničke veze s kašnjenjem od jednog do pet dana i da je okrivljena pravna osoba uredan porezni obveznik koji nema dospjelih, a nepodmirenih poreznih dugovanja), a ovaj sud je uzeo u obzir i protek vremena od počinjenja prekršaja, što u svojoj ukupnosti predstavlja naročito olakotne okolnosti, pa su izrečene ublažene novčane kazne, prema ocjeni ovog suda, primjerene težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja, odmjerene u granicama zakonskih okvira i prilagođene okolnostima konkretnog slučaja. Njihovim izricanjem ostvaruje se i posebna i opća svrha kažnjavanja – odvraćanje okrivljenika od ponavljanja sličnih prekršaja te jačanje svijesti u društvu o nužnosti poštivanja propisa fiskalne discipline.

13. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku koji je određen za plaćanje kazne, računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plate dvije trećine novčanih kazni izrečenih pod točkom I izreke ove presude, novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenima.

14. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka je na zakonu utemeljena.

15. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom navedenog, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 11. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Služba za pravne poslove, informiranje, edukaciju i prekršajni postupak, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.