REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-188/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. GBŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Mateju Dukanoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Vodovod i kanalizacija d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, zastupanog po punomoćniku Davoru Bartolcu, odvjetniku iz Karlovca, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: Psp-12/2023-26 od 28. studenog 2025., 11. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: Psp-12/2023-26 od 28. studenog 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„ I. Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„ Utvrđuje se da je pravni prednik tuženika: Komunalno Duga Resa d.o.o., OIB: 26222996778, Kolodvorska 1, Duga Resa, smetao tužitelje: GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i GBŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac, i to: zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća za odmor, dvorište i šuma Stava u Stava, površine 540 čhv, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], na način da je neutvrđenog dana, a za što su tužitelji saznali 14.04.2023.g., na dijelu predmetne nekretnine bez potrebne suglasnosti tužitelja izveo građevinske radove iskapanja zemlje u dužini od 26,58 metara, na tome mjestu ukopao i postavio vodovodne cijevi i zatim na iskopanom dijelu ponovno nanio zemlju i krupniji šljunak, pri čemu je točna pozicija ukopanih vodovodnih cijevi označena točkama A, B, C, D, E na Skici očevida kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja sudskog vještaka:

Geodetskog vještačenja, Smetanje posjeda, od dana 17.03.2025.g., Interne oznake:

S09/2025, izrađeno po stalnom sudskom vještaku iz područja geodezije Dominiku Čunoviću, mag.ing.geod.et.geoinf. iz društva Geoizmjera d.o.o.

Tuženiku: Vodovod i kanalizacija d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, naređuje se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda tužitelja na način da o svom trošku u roku od 15 dana s nekretnine u vlasništvu tužitelja opisane u toč. I izreke rješenja ukloni vodovodne cijevi koje je pravni prednik tuženika:

Komunalno Duga Resa d.o.o., OIB: 26222996778, Kolodvorska 1, Duga Resa, postavio bez potrebne suglasnosti tužitelja i teren dovede u prvobitno stanje zatrpavanjem i utabavanjem iskopanog dijela i posipavanjem krupnijim šljunkom, te se tuženiku ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini opisanoj u toč. I. izreke rješenja.

Nalaže se tuženiku: Vodovod i kamalizcija d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, da tužiteljima: GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i GBŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljima da naknadi tuženiku parnične troškove isplatom iznosa od 638,37 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke počam od 28. studenog 2025. godine, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv ovog rješenja žalbu, pravovremeno, podnose tužitelji. Žalbu podnose zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primijene materijalnog prava.

Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači na način da se kao osnovan prihvati njihov tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. Sa žalbom tužiteljia postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. u svezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP ).

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome

- dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi parničnog postupka ( čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. ZPP ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje zakonito i pravilno kada sud prvog stupnja tužiteljima nije pružio zahtijevanu posjedovnu zaštitu jer je, u okolnostima konkretnog slučaja, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, njihovu tužbu trebalo odbaciti, iako samo zbog toga tužitelji u ovom postupku za sebe ne mogu ostvariti povoljnije pravo.

6.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge žalitelja u dijelu u kojem ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. u vezi odredbe čl. 381. ZPP valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer su u pobijanom rješenju navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedenog rješenja nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njegova zakonitost i pravilnost.

6.2. Sud prvog stupnja nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi odredbe čl. 8. i sve u vezi odredbe čl. 381. ZPP na koju također ukazuju žalitelji jer je pravo suda odlučiti koje će činjenice uzeti kao dokazane, prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je sud prvog stupnja u konkretnom slučaju i učinio i za to dao ovom sudu u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti niti žalitelji izjavljenom žalbom.

6.2. Osim toga sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

7. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama ( čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti ni žalitelji u svojoj žalbi.

8. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ih je pravni prednik tuženika Komunalno Duga Resa d.o.o smetao u njihovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], kuća za odmor, dvorište i šuma Stava u Stava, površine 540 čhv, na način da je neutvrđenog dana, a za što su tužitelji saznali 14.04.2023., na dijelu predmetne nekretnine bez potrebne suglasnosti tužitelja izveo građevinske radove iskapanja zemlje u dužini od 26,58 metara, na tome mjestu ukopao i postavio vodovodne cijevi i zatim na iskopanom dijelu ponovno nanio zemlju i krupniji šljunak, pri čemu je točna pozicija ukopanih vodovodnih cijevi označena točkama A, B, C, D, E na Skici očevida kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dominika Čunovića, mag.ing.geod.et.geoinf. iz društva Geoizmjera d.o.o. od 17.03.2025., pa da se posljedično tome tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da svom trošku u roku od 15 dana sa predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja ukloni postavljene vodovodne cijevi i teren dovede u prvobitno stanje zatrpavanjem i utabavanjem iskopanog dijela i posipavanjem krupnijim šljunkom, kao i da mu se zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja, utemeljen na odredbi čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „ Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZV ).

9. U ovom postupku, obzirom na žalbene razloge tužitelja, kao žalitelja nije sporno da su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], kuća za odmor, dvorište i šuma Stava u Stava, površine 540 čhv, a nije sporno ni da je pravni prednik tuženika Komunalno Duga Resa d.o.o. neutvrđenog dana, a za što su tužitelji saznali 14.04.2023., na dijelu predmetne nekretnine bez potrebne suglasnosti tužitelja izveo građevinske radove iskapanja zemlje u dužini od 26,58 metara, na tome mjestu ukopao i postavio vodovodne cijevi i zatim na iskopanom dijelu ponovno nanio zemlju i krupniji šljunak, sve kako je to označeno točkama A, B, C, D, E na Skici očevida kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Dominika Čunovića, mag.ing.geod.et.geoinf. iz društva Geoizmjera d.o.o. od 17.03.2025. U ovom dijelu postupka više nije sporno niti da u tužitelji pravovremeno zahtijevali ovu posjedovnu zaštitu.

10. Sporno je, je li tuženik ( njegov pravni prednik) opisanom radnjom počinio smetanje posjeda predmetne nekretnine i posljedično tome imaju li tužitelji osnovano pravo zahtijevati posjedovnu zaštitu utemeljenu na odredbi čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 1. ZV, obzirom na tvrdnju tuženika da je ove radnje postavljanja vodovodnih cijevi izveo na dijelu nekretnine koja u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, a time i javno dobro u općoj uporabi.

11. Odlučujući o ovom spornom pitanju i posljedično tome osnovanosti zahtjeva tužitelja sud prvog stupnja je nakon ocjene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP), kao neosnovan odbio takav zahtjev tužitelja zaključujući, u bitnome, da je pravni prednik tuženika navedene radove postavljanja vodovodnih cijevi izvršio na javnoj površini jer taj dio nekretnine u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu odredbe čl. 102. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23 i 156/25 – dalje: ZOC), pa posljedično tome tužiteljima ni ne pripada pravo zahtijevati ovu posjedovnu zaštitu budući javni put ne može biti u samostalnom posjedu tužitelja koji posjed su ovlašteni štiti tužitelji već ovo pravo pripada samo jedinicama lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ( „Narodne novine“, broj: 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24 – dalje: ZOKG) i Odlukama o komunalnom redu, a koje se odnose na javne površine i putove.

12. Suprotno žalbenim navodima tužitelja ovako utvrđeno činjenično stanje suda prvog stupnja i zaključak suda da tužiteljima, u okolnostima konkretnog slučaja, ne pripada pravo na zahtijevanu posjedovnu zaštitu prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer je za to sud prvog stupnja dao ovom sudu u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti ni žalitelji svojom žalbom, iako je, kako je to i prethodno navedeno, obzirom na utvrđeno činjenično stanje njihovu tužbu trebalo odbaciti.

13. Na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZV propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je odredbom čl. 22. st. 1. ZV propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a odredbom stavka 2. ovog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

14. Prema odredbi čl. 98. st. 1. točke 5 ZOC nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, dok je prema odredbi čl. 101. st. 1. ovog Zakona nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

15. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i utvrđeno činjenično stanje suda prvog stupnja ( čl. 8. ZPP), koje jasno proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka AB, činjenica utvrđenih uviđajem na licu mjesta i orto snimaka, ocjena je i ovog suda drugog stupnja da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da predmetna nekretnina na kojoj je prednik tuženika izvršio postavljanje vodovodnih cijevi u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu i da je kao takva javno dobro u općoj uporabi posljedično čemu ona ni ne može biti predmetom (objektom) posjeda. Dakle, zbog smog pravnog statusa zemljišta na kojem je prednik tuženika izveo navedene radove postavljanja vodovodnih cijevi, to zemljište nije moglo biti predmet posjedovanja, niti je zbog toga moguće tužbom zahtijevati posjedovnu zaštitu, pa je posljedično tome obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje pravilnom primjenom materijalnog tužbu tužitelja trebalo odbaciti, a ne odbiti kako je to pogrešno učinio sud prvog stupnja. No, samo zbog toga tužitelji u okolnostima konkretnog slučaja niti pravilnom primjenom materijalnog ne bi u ovom postupku mogli za sebe ostvariti povoljnije pravo, radi čega je i njihovu žalbu valjalo, kao neosnovanu odbiti.

16. Pri tome, u odnosu na žalbene navode žalitelja, valja istaknuti da tužitelji u žalbi iz istih provedenih dokaza pokušavaju u ovom postupku, za sebe, ostvariti povoljnije pravo zaključujući da predmetna nekretnina ne predstavlja u naravi nerazvrstanu cestu, međutim kako je ocjena provedenih dokaza pridržana za sud prvog stupnja (čl. 8. ZPP), a sud prvog stupnja je pravilnom primjenom ove zakonske odredbe pravilno, i po ocijeni ovog drugostupanjskog suda, zaključio da su navedeni radovi koji prema tvrdnji tužitelja predstavljaju čin smetanja posjeda izvršeni upravo na nekretnini koja u naravi čini nerazvrstanu cestu, a za što je ovom sudu dao vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, to je žalbu žalitelja valjalo, kao neosnovanu odbiti i u ovom dijelu.

17. Stoga, kako je sud prvog stupnja na, za ovaj spor, pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje su u žalbi ukazivali žalitelji, kao niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Pula - Pola, 11. veljače 2026.

S u d a c:

Bruno Franković